Ministar zdravlja Vojislav Šimun ocijenio je da pozitivne ocjene predstavljaju potvrdu dosadašnjeg rada na reformama, ali i dodatnu obavezu da se evropski standardi primjenjuju u svakodnevnom radu zdravstvenog sistema.
Crna Gora je ostvarila napredak u pregovorima sa Evropskom unijom u oblastima koje se odnose na zdravstvo, a Evropska komisija je u izvještaju za 2026. godinu unaprijedila ocjene pripremljenosti u dva pregovaračka poglavlja – sa umjerenog na dobar nivo. U Poglavlju 1 – Sloboda kretanja robe zabilježen je veoma dobar napredak, prenosi Dan.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun ocijenio je da pozitivne ocjene predstavljaju potvrdu dosadašnjeg rada na reformama, ali i dodatnu obavezu da se evropski standardi primjenjuju u svakodnevnom radu zdravstvenog sistema.
On je istakao da se rezultati ne ogledaju samo u usvajanju zakona i jačanju institucija, već prvenstveno u konkretnim promjenama koje građani treba da osjete kroz kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu zaštitu.
„Napredak koji je prepoznala Evropska komisija potvrđuje da se evropske obaveze sve konkretnije pretvaraju u zakonska rješenja, snažnije institucije i mehanizme koji unapređuju zdravstveni sistem. Naš cilj nije samo usklađivanje sa evropskim standardima, već njihova puna primjena u praksi, kako bi građani i građanke osjetili stvarne koristi od reformi”, poručio je Šimun.
Kada je riječ o Poglavlju 28 – Zaštita potrošača i zdravlja, Evropska komisija konstatovala je dobar nivo pripremljenosti i napretka, uz ocjenu da je većina preporuka iz prethodnog izvještajnog perioda realizovana. Ovo poglavlje privremeno je zatvoreno u junu 2026. godine.
Napredak je evidentiran i u Poglavlju 1 – Sloboda kretanja robe, posebno u dijelu usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU. To se odnosi na regulativu koja obuhvata ljekove za humanu i veterinarsku upotrebu, medicinska sredstva i druge kategorije proizvoda, kao i oblasti akreditacije i nadzora tržišta.
Iz Ministarstva zdravlja navode da je Evropska komisija prepoznala i rezultate u unapređenju javnog zdravlja, prevenciji bolesti i pripremljenosti za reagovanje na zdravstvene prijetnje.
Među aktivnostima koje su doprinijele napretku izdvojeno je usvajanje akcionih planova za prekogranične prijetnje zdravlju, usklađivanje sa evropskim propisima koji regulišu supstance ljudskog porijekla, kao i unapređenje zakonskog okvira u oblasti transplantacije ljudskih organa.
Značajne promjene sprovedene su i u oblasti digitalizacije zdravstva. Usvojena su zakonska rješenja koja uređuju upravljanje zdravstvenim podacima i digitalno zdravlje, a predviđeno je i formiranje Agencije za digitalno zdravlje.
U oblasti prevencije, usvojen je Program za prevenciju i kontrolu malignih bolesti za period 2026–2028. godine, dok se nastavlja sprovođenje skrining programa za rano otkrivanje karcinoma dojke, grlića materice i debelog crijeva.
Poseban segment reformi odnosi se na mentalno zdravlje. Nastavljen je Program za unapređenje mentalnog zdravlja za period 2025–2026. godine, a u Kliničkom centru Crne Gore uspostavljeno je prvo odjeljenje dječje i adolescentne psihijatrije.
Podaci Ministarstva pokazuju da je tokom 2025. godine telefonska linija za podršku mentalnom zdravlju primila 2.690 poziva, od kojih je u 1.010 slučajeva bila potrebna stručna psihološka intervencija.
Aktivnosti su obuhvatile i racionalizaciju upotrebe antibiotika, borbu protiv antimikrobne rezistencije, kao i unapređenje dostupnosti zdravstvenih usluga za ranjive kategorije stanovništva, među kojima su romska i egipćanska populacija, prenosi Dan.
„Posebno je važno što se napredak ogleda u oblastima koje neposredno utiču na kvalitet života građana – od prevencije i ranog otkrivanja bolesti, preko zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih, do digitalizacije i snažnijeg odgovora na javnozdravstvene prijetnje. Suština reformi jeste da izgradimo sistem koji je dostupniji, efikasniji i sposobniji da odgovori na potrebe svakog građanina”, istakao je Šimun.
I pored pozitivnih ocjena, Evropska komisija je ukazala da predstoji dalji rad na usklađivanju sa novim i izmijenjenim propisima Evropske unije, kao i na jačanju administrativnih kapaciteta i mehanizama nadzora.
Ministar zdravlja poručio je da unaprijeđene ocjene ne znače da je reformski proces završen, već da predstavljaju podsticaj za nastavak aktivnosti i dosljedniju primjenu evropskih pravila.
„Bolje ocjene ne znače da je reformski proces završen. One su dodatni podsticaj i odgovornost da nastavimo još odlučnije, kroz dosljednu primjenu propisa i razvoj institucija. Evropski standardi moraju postati standard svakodnevnog funkcionisanja naših zdravstvenih ustanova. Povjerenje građana gradi se kvalitetom usluge, dostupnošću zdravstvene zaštite i sigurnošću da sistem može odgovoriti na njihove potrebe”, poručio je ministar.
Dodatni korak u procesu evropskih integracija očekuje se u petak, 6. novembra, kada je planirano formalno zatvaranje Poglavlja 1 – Sloboda kretanja robe.
Prema najavljenom postupku, sve države članice Evropske unije dale su saglasnost za njegovo zatvaranje, a konačna odluka trebalo bi da bude potvrđena na Međuvladinoj konferenciji. Time bi Crna Gora imala ukupno 22 privremeno zatvorena pregovaračka poglavlja.
„Evropski put u oblasti zdravlja mjeri se konkretnim promjenama, funkcionalnim institucijama i sposobnošću sistema da građanima pruži kvalitetnu i pravovremenu zdravstvenu zaštitu. Našu krajnju mjeru uspjeha ne predstavljaju izvještaji i pregovaračka poglavlja, već rezultati koje građani osjećaju u praksi. Na toj odgovornosti počiva naš dalji rad”, zaključio je ministar zdravlja Vojislav Šimun.