Riječ je o problemu koji je Standard otvorio 22. septembra, kada smo objavili da Glavni grad obračunava porez na osnovu odluke koja nije usklađena sa izmjenama državnog zakona.
Tada je upozoreno i na mogućnost višemilionske štete, a sada je pred Ministarstvom javne uprave konkretan zahtjev da se takva praksa zaustavi.
U dopisu upućenom Dukaju 23. oktobra, Perić ukazuje da je Odluka o porezu na nepokretnosti Glavnog grada, donijeta 2019. i mijenjana 2020. i 2022. godine, ostala neusaglašena sa izmjenama Zakona o porezu na nepokretnosti iz 2025. godine, piše Standard.
On se poziva na član 184 Zakona o lokalnoj samoupravi i traži da Ministarstvo predloži Vladi obustavljanje izvršenja gradske odluke, kao i pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, najkasnije u roku od 30 dana od donošenja odluke o obustavi.
„Ne može se od građana tražiti da uredno izmiruju poreske obaveze, a da se istovremeno zanemaruje pitanje da li je propis na osnovu kojeg im se porez obračunava usklađen sa zakonom. Stoga je potrebno da nadležni organi reaguju i zaštite pravnu sigurnost građana Podgorice“, kazao je Perić za Standard.
Posebnu težinu njegovoj inicijativi daju podaci koje je dostavila Uprava lokalnih javnih prihoda.
Prema odgovoru od 6. oktobra, tokom 2026. godine donijeto je 168.145 rješenja o porezu na nepokretnosti, od kojih je 166.519 aktivno. Ukupno utvrđene poreske obaveze iznose 28.850.885,34 eura, prenosi Standard.
Rješenja za objekte donijeta su 30. aprila, a za zemljište 3. juna ove godine, dakle mjesecima nakon što su stupile na snagu izmjene državnog zakona.
Upravo je to suština problema. Ukoliko se utvrdi da gradska odluka nije bila zakonit osnov za obračun poreza, otvara se pitanje sudbine velikog broja pojedinačnih rješenja, eventualnih žalbi i finansijskih posljedica po Glavni grad.
To, međutim, ne znači da su sva rješenja automatski ništava, niti da građani samoinicijativno mogu prestati da plaćaju porez. O njihovoj zakonitosti i eventualnim pravnim posljedicama moraju odlučivati nadležni organi.
U obrazloženju inicijative Perić podsjeća da su tokom oktobra i novembra 2025. godine usvojene izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti, kojima su uređena pitanja kriterijuma za utvrđivanje poreza, tržišne vrijednosti nepokretnosti i nadležnosti lokalnih samouprava.
Zakonom je predviđeno da bliže kriterijume propisuje nadležni organ lokalne samouprave, u skladu sa državnim propisom. Perić smatra da je Glavni grad zbog toga bio dužan da donese novu odluku i uskladi način obračuna sa zakonskim pravilima.
Dodatno, Ustavni sud je 15. oktobra 2025. godine ukinuo dio odredaba Zakona o porezu na nepokretnosti, što je, prema Perićevom obrazloženju, bio još jedan razlog da se lokalna regulativa preispita, piše Standard.
Umjesto toga, nastavljena je primjena odluke čije posljednje izmjene datiraju iz 2022. godine.