Sudije ne žele status politički eksponiranih lica

Iz vlade objašnjavaju da kategorija politički eksponiranih lica predstavlja važnu polugu u sistemu prevencije pranja novca i da bi izuzimanje sudija Vrhovnog suda iz te kategorije bilo suprotno Direktivi (EU) 2015/849, čime bi se, kako tvrde, doveo u pitanje napredak CG

To je ocijenjeno u inicijativi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti odredaba Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja tetorizma, koju su Ustavnom sudu podnijele sudije Vrhovnog suda, prenosi DAN.

Sa druge strane, u Vladi smatraju da odredbe koje sudije Vrhovnog suda osporavaju nisu nesaglasne s Ustavom. Objašnjavaju da kategorija politički eksponiranih lica predstavlja važnu polugu u sistemu prevencije pranja novca i da bi izuzimanje sudija Vrhovnog suda iz te kategorije bilo suprotno Direktivi (EU) 2015/849, čime bi se, kako tvrde, doveo u pitanje napredak Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Sudije, pak, smatraju da su odredbe člana 54, stav 2, tačka 5 i stavova 4, 5, 8 i 9 Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, iz razloga što lica za koje je potrebno dostaviti podatke ne predstavljaju samo užu porodicu, već i širu, cijeneći da to predstavlja grubo zadiranje u pravo na privatnost i povredu tajnosti ličnih podataka, bez njihove saglasnosti, prenosi DAN.

"Postojanje ove odredbe narušava osnovna ljudska prava, a to su pravo na imovinu i pravo na privatnost srodnika sudija po pravoj, pobočnoj i tazbinskoj liniji, jer se sudijama, kako je i navedeno, brani bilo kakav politički angažman i članstvo u političkim organizacijama, a imaju obavezu da daju podatke svojih srodnika po pravoj, pobočnoj i tazbinskoj liniji srodstva, bez njihove saglasnosti, kao politički eksponirana lica – ukazano je u inicijativi.

Ipak, u Vladi smatraju da nema osnova za prihvatanja te inicijative. Osporenim odredbama propisano je da su čelnici i sudije Vrhovnog i Ustavnog suda politički eksponirana lica, kao i njihovi bliži srodnici, a taj status imaju i u periodu od dvije godine nakon prestanka obavljanja javne funkcije.

Pravila u Crnoj Gori ne smiju biti blaža nego u EU

Iz Vlade su objasnili da je osnov za propisivanje osporenih odredaba Zakona upravo njihovo usklađivanje sa Direktivom EU, a sve kako bi Crna Gora ispunila preporuke MONEYVAL-a (Komiteta eksperata Savjeta Evrope za evaluaciju mjera za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma), kao i u cilju usklađivanja sa FATF preporukom 12, koja se odnosi na postupanje u odnosu prema politički eksponiranim licima. Usklađivanje sa tom direktivom, kako su istakli, ključno je za ispunjavanje obaveza Crne Gore u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

"Napominjemo da borba protiv pranja novca i finansiranja terorizma predstavlja kompleksan set aktivnosti i da Crna Gora nastoji da ispuni što više preporuka FATF-a i MONEYVAL-a, što podrazumijeva potpuno usklađivanje sa pravilima koja važe u Evropskoj uniji, tako da smatramo da Crna Gora u procesu usklađivanja legislative ne bi trebalo da u svoj pravni sistem implementira norme koje su "blaže ili uže" od evropskih, već minimalno iste ili čak strože i šire – piše u mišljenju Vlade.

"Naglašavamo da kategorija politički eksponiranog lica u smislu sistema prevencije pranja novca i finansiranja terorizma nije identična pojmu javnog funkcionera, izabranog, imenovanog ili postavljenog lica iz drugih zakona, kao i da nije identična pojmu političara – predočili su iz Vlade u odgovoru na podnesenu inicijativu.

Prema preporuci Radne grupe za finansijsku akciju (FATF), kako su ukazali, politički eksponirano lice je fizičko lice koje obavlja ili je obavljalo značajnu javnu funkciju u zemlji ili inostranstvu, a zbog svoje javne funkcije i uticaja, politički eksponirana lica predstavljaju veći rizik za pranje novca, korupciju i finansiranje terorizma, te da su iz tog razloga finansijske institucije i drugi obveznici dužni da primjenjuju pojačane mjere kontrole, kako prenosi DAN.

"U Evropskoj uniji su status i obaveze vezane za politički eksponirana lica propisani Direktivom 2015/849, koja je kasnije dopunjena Direktivom 2018/843. Član 3, tačka 9 Direktive 2015/849 definiše politički eksponirana lica: politički izložena osoba znači fizička osoba kojoj je povjerena ili su joj bile povjerene istaknute javne funkcije, što obuhvata: šefove država, šefove vlada, ministre i zamjenike ili pomoćnike ministara; predstavnike u parlamentima ili u sličnim zakonodavnim tijelima; članove upravnih organa političkih partija; članove vrhovnih sudova, ustavnih sudova ili drugih pravosudnih organa na visokom nivou na čije odluke se ne može dalje žaliti, osim u izuzetnim okolnostima; članove revizorskih sudova ili odbora centralnih banaka; ambasadore, otpravnike poslova i visoke oficire u oružanim snagama; članove upravnih, upravljačkih ili nadzornih organa pravnog lica koje je u većinskom vlasništvu države – navodi se u mišljenju Vlade.