Ćirović je, s druge strane, poručila da se unaprijed ne može tvrditi ni da je dokument falsifikovan, ni da je autentičan, te da će to utvrditi forenzički vještaci.
Advokat Nikola Martinović izjavio je danas, nakon nastavka saslušanja nekadašnjeg predsjednika Odbora direktora Telekoma Olega Obradovića pred sudijom za istragu Višeg suda u Podgorici, da su elektronske poruke kojima se njegov branjenik dovodi u vezu sa navodnom korupcijom tokom privatizacije Telekoma 2005. godine falsifikovane, piše Pobjeda.
Martinović je kazao da je zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović sudu dostavila snimak ekrana sa jedne medijske platforme, a ne originalnu imejl prepisku, piše Pobjeda.
On je najavio pokretanje sudskih postupaka protiv svih koji nastave da Obradovića povezuju sa spornom prepiskom, tvrdeći da je njegov branjenik još 2023. godine bio izložen pokušaju ucjene putem tih poruka.
Ćirović je, s druge strane, poručila da se unaprijed ne može tvrditi ni da je dokument falsifikovan, ni da je autentičan, te da će to utvrditi forenzički vještaci.
Ona je ukazala i na moguće propuste u ranijoj istrazi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), navodeći da je sada, nakon što je država preuzela krivično gonjenje, neophodno sprovesti niz dokaznih radnji.
Martinović je saopštio da je Obradović tokom nastavka saslušanja iznio cjelokupan iskaz, odgovarajući na pitanja koja je zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države navela u aktu dostavljenom sudu.
“On je na svako od tih pitanja odgovorio. Danas smo najviše vremena potrošili na pitanje imejla koji je zaštitnica dostavila u ponedjeljak. Radi se o falsifikovanom imejlu”, kazao je Martinović.
Kako on navodi, sporni dokument nije dostavljen u izvornom elektronskom obliku.
“Ona taj imejl nije dostavila kao imejl, već kao snimak ekrana sa jedne medijske platforme. I sama je navela da je sa medijske platforme. To vam govori da se radi o falsifikatu, jer taj imejl nije dio ni tužilačkih spisa Specijalnog državnog tužilaštva koje je vodilo istragu u ovom predmetu, niti je dio spisa koji su formirani u Americi od strane američke Komisije za hartije od vrijednosti”, tvrdi Martinović.
On je rekao da se poslednjih dana u medijima pojavilo više elektronskih poruka koje se dovode u vezu sa privatizacijom Telekoma, tvrdeći da su sve falsifikovane, prenosi Pobjeda.
Imejl koji je Ćirović predočila sudu nosi datum 29. septembar 2005. godine i u njemu se navodno prikazuje prepiska u kojoj Obradović predstavnicima „Mađar telekoma“ predlaže raspodjelu 7,3 miliona eura preko konsultantskih ugovora, kaže on.
Martinović tvrdi da sam sadržaj dokumenta ukazuje na falsifikat.
“Na tim imejlovima se šalje tobože nešto iz Makedonskog telekoma sa adrese švajcarske firme koja proizvodi vage. Mađari svoja imena pišu na crnogorskom, a najočiglednija prevara u tom imejlu je da Rene Oberman, nekadašnji direktor „Dojče telekoma“, piše o privatizaciji Telekoma kao direktor „Dojče telekoma“ 2005. godine, a on je postao direktor tek 2006. godine “, kazao je advokat.
Ukazao je i na nelogičnosti u označavanju vremena u elektronskoj prepisci, navodeći da se uz format od 24 časa koriste oznake AM i PM.
“Toliko grešaka i toliko amaterizma teško da možete vidjeti, što očigledno govori da je to rađeno na brzinu”, ocijenio je Martinović.
Martinović je iznio i tvrdnju da su elektronske poruke koje su se pojavile u medijima 2023. godine korišćene za pokušaj ucjene njegovog branjenika.
“Svi imejlovi koji su objavljeni 2023. godine, u vrijeme trajanja suđenja protiv Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića, uz prijetnje i ucjene poslati su na telefon Olega Obradovića. Mi smo to saopštili i pokazali te poruke “, kazao je Martinović.
Za pokušaj ucjene javno je optužio Zorana Božinovskog iz Sjeverne Makedonije, kojeg je povezao sa objavljivanjem spornih elektronskih poruka.
Martinović je iznio i niz optužbi na račun Božinovskog, povezujući ga sa ranijim krivičnim postupcima u Sjevernoj Makedoniji i tvrdeći da od njega potiče sporna dokumentacija.
Na pitanje novinara da li je Obradović prijavio navodni pokušaj ucjene policiji, Martinović je odgovorio da nije.
“Taj slučaj ucjene nije prijavljivan policiji jer je u to vrijeme, 2023. godine, bio u toku postupak protiv njega i on je, po savjetu tadašnjeg advokata, odlučio da ne prijavljuje taj događaj. Ali, naravno, nije pristao na ucjenu. Odbio je svako davanje novca koje su od njega zahtijevali”, kazao je Martinović.
Nije želio da saopšti koliki je novčani iznos navodno tražen od Obradovića.
Martinović je najavio pokretanje sudskih postupaka protiv osoba koje budu dovodile Obradovića u vezu sa spornim imejlovima, tvrdeći da se njegovom branjeniku godinama nanosi reputaciona šteta.
“Od današnjeg dana svako ko te imejlove dovede u vezu sa Olegom Obradovićem biće izložen sudskom postupku za naknadu štete”, poručio je advokat, prenosi Pobjeda.
Pozvao je političare koji javno tvrde da su poruke autentične da svoja saznanja iznesu pred sudom.
“Pozivam i novinare da pozovu sve one koji kažu da imaju originale imejlova ili bilo kakav dokaz da je Oleg učestvovao u korupciji prilikom privatizacije Telekoma da to saopšte. To je dobro za nas jer ćemo na taj način moći na sudu da dokažemo “, kazao je Martinović.
Advokat je naveo da je od sudije za istragu zatražio da predmet dostavi tužilaštvu kako bi se utvrdilo ko je sačinio sporni dokument i kako je dospio u postupak.
“Očekujem da jednom zauvijek utvrdimo ko je taj ko je spreman da falsifikuje imejl i da nosi falsifikovani dokument u tužilaštvo”, poručio je Martinović.
On se osvrnuo i na ranije postupke koji su se vodili u vezi sa poslovanjem telekomunikacionih kompanija u regionu.
Ustvrdio je da je postupak u Sjevernoj Makedoniji, u kojem su bila obuhvaćena dva mađarska i jedan njemački državljanin, pravosnažno okončan 2023. godine bez osuđujućih presuda.
Pozvao se i na dokument američke Komisije za hartije od vrijednosti iz 2013. godine, za koji tvrdi da pokazuje da su američki organi odustali od navoda o korupciji u Crnoj Gori i nastavili postupak samo u dijelu koji se odnosio na Makedoniju.
“U Crnogorskom Telekomu nije bilo podmićivanja i to je američka Komisija za hartije od vrijednosti konstatovala u svom aktu iz 2013. godine, koji smo danas citirali i dostavili sudu”, ustvrdio je Martinović.
Na pitanje novinara da li se u spornom imejlu pominje Ana Đukanović, Martinović je odgovorio da se njeno ime i prezime ne navode.
“U sadržaju imejla pominje se izvjesna Ana, ne pominje se Ana Đukanović”, kazao je Martinović, dodajući da je spreman da novinarima dostavi kopiju dokumenta.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović odbacila je mogućnost da se o autentičnosti spornog imejla zaključuje na osnovu tvrdnji odbrane, poručujući da će to biti predmet odgovarajućih forenzičkih vještačenja.
“Niti je ključni dokaz, niti možemo da tvrdimo da je falsifikovan, ni da nije falsifikovan. To će biti predmet forenzičkih vještačenja”, kazala je ona.
Na pitanje kako je pribavila dokument koji je dostavila sudu, odgovorila je da nije dužna da pred medijima objašnjava način njegovog pribavljanja.
“Ne moram da koristim samo ono što je u spisima Specijalnog tužilaštva i suda koji su do sada pribavljeni. Apsolutno mogu da koristim sve što smatram korisnim i cjelishodnim za ovaj posao”, navela je ona.
Pojasnila je da će se vjerodostojnost dokaza provjeravati odgovarajućim vještačenjima i drugim dokaznim radnjama, a ne javnim polemikama.
“Sudnica je mjesto gdje se vodi postupak a ne pred kamerama”, poručila je Ćirović, objašnjavajući da se dokazi ne mogu iznositi i ocjenjivati u medijima dok traje postupak.
Na pitanje šta će se dogoditi ukoliko se utvrdi da neki dokaz nije zakonit, odgovorila je da se takvi dokazi izdvajaju iz spisa, dok se postupak nastavlja na osnovu ostalih dokaza, piše Pobjeda.
Ćirović je indirektno problematizovala djelotvornost ranije istrage Specijalnog državnog tužilaštva, nakon što su je novinari pitali smatra li da SDT nije dobro obavilo svoj posao.
“Pa evo, ja ostavljam javnosti da sudi, s obzirom na to da mi moramo sada niz dokaznih radnji da sprovedemo posredstvom sudije za istragu. Upravo onako kako to zakon nalaže”, odgovorila je Ćirović.
Naglasila je da je postupak u fazi istrage, da se dokazne radnje nastavljaju i da saslušanja osumnjičenih predstavljaju samo jedan njihov dio.
Govoreći o dosadašnjim saslušanjima, kazala je da su pojedini osumnjičeni iznosili odbranu na način koji su sami izabrali, dok su se drugi branili ćutanjem, na šta imaju zakonsko pravo.
Osvrnula se i na osporavanje ovlašćenja institucije koju predstavlja da preuzme krivično gonjenje nakon odluke državnog tužilaštva da odustane od postupka.
“Nadležnost zaštitnika imovinsko-pravnih interesa jasno je propisana zakonom i ne može da se tumači po potrebi. Sva prava koja ima oštećeni u krivičnom postupku ima i država kada je oštećena krivičnim djelom, pa i da preuzme krivično gonjenje kada odustane državni tužilac. A to radi preko svog jedinog zakonskog zastupnika, zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore”, kazala je Ćirović.
Ocijenila je da su tvrdnje o političkom progonu „floskula koja se koristi u posljednje vrijeme u ovakvim i sličnim situacijama, da bi se skrenula pažnja“.
Ćirović je potvrdila da namjerava da nastavi krivično gonjenje i sprovede potrebne dokazne radnje prije eventualnog podizanja optužnice.
“Ja sam preuzela gonjenje. Ja nastavljam postupak. Ima dosta dokaznih radnji koje moraju da se sprovedu da bi se moglo krenuti sa pisanjem optužnice. A nastavak znači da ću pisati optužnicu, a ukoliko tužilaštvo u međuvremenu preuzme predmet, onda je to već njihov posao”, kazala je Ćirović.
Na pitanje da li trpi pritiske zbog postupka koji vodi, odgovorila je odrično.
Postupak se odnosi na sumnje u korupciju prilikom privatizacije Telekoma 2005. godine, nakon što je Specijalno državno tužilaštvo prošle godine odbacilo krivičnu prijavu MANS-a zbog zastare.
MANS je prijavu podnio 2019. godine, tvrdeći da su sporni konsultantski ugovori, zaključivani u vrijeme privatizacije, korišćeni za prikrivanje isplata mita crnogorskim zvaničnicima i osobama povezanim sa njima.
Obradović je ranije, zajedno sa Miodragom Ivanovićem, pravosnažno oslobođen optužbi u odvojenom postupku koji se odnosio na konsultantski ugovor sa kompanijom „Rawleigh Trading“, vrijedan oko 2,3 miliona eura.