Zoran Lazović je tokom suđenja kazao da smatra da je upravo on meta postupanja SDT-a.
Specijalni tužilac Miloš Šoškić kazao je juče u sudnici da je kao dokaz u postupku protiv bivših policijskih i pravosudnih funkcionera izvedena optužnica koju je potvrdio sud, a koja je proistekla iz naknadnog postupanja u predmetu koji je optuženi Saša Čađenović ranije arhivirao, uz saglasnost Milivoja Katnića, prenose Vijesti.
Tokom nastavka suđenja Saši Čađenoviću, Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću, Šoškić je objasnio da se optužnica odnosi na Skaj komunikacije koje su nadležni dobili i u koje su imali uvid, a sa kojima je, kako je naveo, bio upoznat i Čađenović.
“A odnosi se na komunikacije i dokaze dostavljene protiv Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i drugih. Te komunikacije nisu, kao i sve druge komunikacije, dostavljene na analizu službenicima Uprave policije. Te komunikacije nisu bile dostavljene ni tužiteljki Sanji Jovićević na uvid za potrebe drugog postupka”, naveo je Šoškić.
Odbrana je osporila ove tvrdnje pred specijalnim vijećem kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović, ocjenjujući da tužilac iznosi netačne navode i pokušava da u postupak uvede pravno sporan dokaz.
Advokat Nikola Martinović ukazao je da je, prema njegovom mišljenju, pravno sporno da se optužnica iz jednog aktivnog postupka koristi kao dokaz u drugom postupku.
“Prvenstveno želim da ukažem da je pravni apsurd da se u jednom postupku kao dokaz sprovodi optužnica iz drugog aktivnog predemta. Optužnica nije dokaz za bilo šta. Tužilac pokušava da u ovaj proces uvede dokaz za koji i on zna da je pravno nevaljan. Druga bitna stvar koja ukazuje na manipulaciju jeste činjenica da u drugom predmetu, koji treba da bude u zatvorenom spisu i nedostupan, možemo vidjeti da se rad iz tog tužilačkog predmeta ne poklapa sa radnjama aktivnog sudskog predmeta”, ocijenio je advokat Nikola Martinović.
Martinović se osvrnuo i na tvrdnju tužilaštva da predmetna Skaj komunikacija nije bila dostavljena službenicima policije.
“Ta tvrdnja SDT upravo govori istinu o tome ko nam danas vodi postupak, umjesto tužioca, policija. Policija, koja je dio izvršne vlasti i koja ni na jedan način ne smije biti nadređena pravosuđu”.
Advokat Stefan Jovanović kazao je da optužnica iz drugog postupka, koja je izvedena kao dokaz, prema njegovom mišljenju nema dokaznu vrijednost u ovom predmetu.
“Rukovodeći se tom logikom, da su optužnice iz jednog predmeta dokaz u drugom, onda se istrage ne bi uopšte sprovodile. Pri tome, postupak po toj optužnici nije pravosnažno okončan”, naveo je advokat Jovanović.
Navode tužioca osporio je i Saša Čađenović, koji je kazao da dio optužnice na koju se SDT poziva nije prošao sudsku kontrolu.
“Ono što je sa moje tačke gledišta nesporna činjenica, jeste da je sud našao da dio optužba iz optužnice na koju se SDT poziva treba odbaciti i to u odnosu na određene okrivljene za određena krivična djela. Između ostalog i za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, to je činjenica. Ono što iza toga proizilazi je da je makar troje sudskih vijeća, devet sudija, razmatralo i ove spise predmeta i našlo da nema osnovane sumnje, odnosno da nema dokaza. I normalno je da je devet sudija izrazilo svoje mišljenje, kao što je bilo normalno da i ja izrazim svoje mišljenje. Ja sam donio odluku onako kako mislim da treba”, kazao je Čađenović.
On je odbacio i tvrdnje da je od tužiteljke Sanje Jovićević skrivao materijal koji joj je bio potreban za drugi predmet.
“Ono što je njoj bilo potrebno za potrebe njenog predmeta je u cjelosti i dobila, sa komunikacijom. To je i sama rekla pred sudom. Kompletni spisi bili su kod nje, Skaj komunikacija, i kod službenika SDT-a koji imaju veze sa pošiljkama, arhivom... Svi oni su imali materijal u rukama i mogli su i da ga kopiraju, a možda je neko to i uradio”, kazao je Čađenović.
Govoreći o ranijem toku postupka, Čađenović je naveo da je predmet protiv njega ranije bio razdvajan, a potom ponovo spojen sa predmetom koji se sada vodi pred sudom. Prema njegovim riječima, raniji sudija je time pokazao da ne stoje navodi da je bio član organizovane kriminalne grupe povezane sa Radojem Zvicerom, pišu Vijesti.
“Opet, neko je našao da bih ja trebalo da budem član ove OKG-a, za to nisam ni optužen”.
Čađenović je komentarisao i osporavanje njegove odluke u predmetu čiji su spisi ranije arhivirani.
“Mi imamo jedan sistem koji počiva na zakonu i koji garantuje pravo na slobodnu ocjenu dokaza i slobodu odlučivanja, zbog čega se ne može odgovarati”.
Milivoje Katnić takođe je osporio navode specijalnog tužioca Šoškića. Kazao je da, koliko je njemu poznato, u izvještaju Europola nije bilo dokaza protiv Petra Lazovića.
Katnić je ponovio da nije bio upoznat sa Skaj komunikacijom na koju se tužilac poziva. Naveo je da policijski službenici nijesu imali uvid u određeni paket Skaj poruka, jer je Europol tražio da se materijal ne distribuira dalje zbog interesa istraga.
Pozivajući se na iskaz Petra Lazovića iz drugog postupka, Katnić je naveo da se Lazović predstavljao kao korumpirani policajac kako bi zadobio povjerenje Radoja Zvicera, od njega prikupljao informacije o djelovanju kriminalne grupe „kavač“ i potom ih prosljeđivao nadređenima.
Šoškić se tokom postupka ponovo pozvao i na izjavu Milana Kankaraša, koju je ovaj dao u drugom predmetu u svojstvu građanina, a koja se odnosila na Duška Roganovića i druge osobe koje tužilaštvo povezuje sa hercegnovskim ogrankom „kavačkog klana“.
Odbrana je osporila i korišćenje tog iskaza, ukazujući da izjava građanina može imati dokazni značaj u određenoj fazi istrage, ali da se, prema njihovom tumačenju, ne može koristiti kao dokaz pred sudom na način na koji to čini tužilaštvo.
Zoran Lazović je tokom suđenja kazao da smatra da je upravo on meta postupanja SDT-a.
“Izgleda da sam ja samo dekor tužilaštvu kako bi se stvorila predstava za javnost i dao legitimet ovom postupku. SDT-u i tužiocu, da kažem žargonskim i lovačkim rječnikom, ja sam samo meta, koju žele da odstrijele da ne bih preživio. Ja potpuno mirno čekam taj kalibar koji godinama traže”, istakao je bivši pomoćnik direktor Uprave policije Zoran Lazović.
Lazović je pojasnio da je izraz „lovački rječnik“ upotrijebio jer se, kako je naveo, četiri decenije bavi lovom i da ne želi da njegova izjava bude drugačije protumačena.
Nakon uvida u predmet koji se odnosi na pripremanje likvidacije srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, a u kojem je uhapšeno više osoba, Lazović je kazao da služba i sektor kojim je rukovodio nijesu napravili propuste.
“Poštujući osnovna načela rada službi, neću govoriti o pojedinostima ni o kolegama kako ne bih doveo u opasnost njihove i živote njihovih porodica. Ponavljam, nijedan propust nije napravljen”, naglasio je Lazović.