Iz Agencije za nacionalnu bezbjednost poručili da Zakon o ANB-u nije izvan kontrole sistema, već da ostavlja prostor za dodatna usklađivanja sa evropskim standardima.
Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) saopštila je da je mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) o Zakonu o ANB-u otvorilo više važnih pitanja, ali da su pojedini zaključci prenaglašeni i djelimično neutemeljeni, prenosi portal Vijesti.
Iz ANB-a, kojim rukovodi Ivica Janović, naveli su da ASK ukazuje na određene rizike kada su u pitanju diskreciona ovlašćenja, tajni nadzor, zapošljavanje i poseban režim nabavki, ali smatraju da nije opravdano ocjenjivati zakon kao sistemski „korak unazad“.
Kako piše portal Vijesti, iz tajne službe ističu da zakon predviđa kontrolu rada ANB-a kroz parlamentarni nadzor i mehanizme kontrole zakonitosti i efikasnosti rada službe.
Naveli su da se za najosjetljivije mjere tajnog nadzora traži odluka predsjednika Vrhovnog suda ili vijeća sudija Vrhovnog suda, zbog čega smatraju da tvrdnje o slabljenju sudske kontrole nijesu osnovane.
„Tačno je da određene formulacije mogu biti dodatno precizirane, ali to nije neuobičajeno u zakonima koji uređuju bezbjednosno-obavještajni sektor“, saopštili su iz ANB-a, prenosi portal Vijesti.
Iz Agencije navode da se posebne operativne metode, poput prikrivanja identiteta, korišćenja prikrivene imovine ili osnivanja fiktivnih pravnih lica, koriste u savremenim bezbjednosnim sistemima radi borbe protiv terorizma, organizovanog kriminala i stranog obavještajnog djelovanja.
Kako prenosi portal Vijesti, iz ANB-a poručuju da ključno pitanje nije da li takve metode treba da postoje, već kako dodatno urediti njihovu kontrolu bez ugrožavanja operativne efikasnosti službe.
Osvrnuli su se i na kritike koje se odnose na zapošljavanje bez javnog oglasa i poseban režim nabavki, navodeći da ANB nije klasični organ uprave i da se pravila otvorene administracije ne mogu u potpunosti primjenjivati na bezbjednosno-obavještajni sektor.
Iz Agencije su naglasili da zakon već predviđa posebne uslove za zapošljavanje, uključujući bezbjednosne provjere, psihofizičku sposobnost i zabranu političkog djelovanja.
Portal Vijesti prenosi i stav ANB-a da će određene izmjene zakona svakako biti potrebne tokom procesa evropskih integracija, posebno u dijelu zaštite podataka i usklađivanja sa GDPR standardima i evropskim direktivama.
„Zakon o ANB-u treba posmatrati kao prelazni okvir – dovoljno važan da omogući funkcionisanje službe u savremenim bezbjednosnim okolnostima, ali i dovoljno otvoren za dodatna poboljšanja“, zaključili su iz ANB-a.