Crna hronika

Vrhovni sud potvrdio presudu: Boreti, Bigoviću, Vujadinoviću i Milanu Šćekiću po 30 godina

Autor Anja Bajčetić Izvor CdM

Vrhovni sud potvrdio je presudu Apelacionog suda kojom su optuženi za ubistvo Slavoljuba Šćekića osuđeni na po 30 godina zatvora.

Izvor: MONDO/Teodora Orlandić

“Vrhovni sud Crne Gore odbio je kao neosnovane žalbe optuženih i njihovih branilaca i potvrdio presudu Apelacionog suda Crne Gore u predmetu ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, čime je ova presuda postala pravosnažna”, saopšteno je iz tog suda.

Podsjećaju da su, potvrđenom presudom optuženi Saša Boreta, Ljubo Bigović, Ljubo Vujadinović i Milan Šćekić osuđeni na kazne zatvora od po 30 godina zbog teškog ubistva, izazivanja opšte opasnosti i drugih krivičnih djela, prenosi CdM.

“Vrhovni sud je ocijenio da tokom postupka nijesu učinjene bitne povrede zakona i da je Apelacioni sud pravilno ocijenio izvedene dokaze, uključujući iskaze svjedoka, materijalne dokaze, vještačenja i druge dokaze sprovedene tokom postupka”, navodi se u saopštenju.

Sud je posebno naveo da su nižestepeni sudovi, Viši sud u Podgorici i Apelacioni sud detaljno obrazložili na osnovu kojih dokaza su utvrdili činjenice vezane za podmetanje eksplozivnih naprava na gradilištu hotela “Splendid” u Budvi tokom 2005. godine, kao i okolnosti ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića.

“Vrhovni sud je ocijenio da je Apelacioni sud pravilno postupio nakon što je dio ranije izvedenih dokaza izdvojen kao pravno nevaljan, te da je u ponovljenom postupku odluka zasnovana na dokazima koji su pravno valjani”, dodaje se u saopštenju.

Sud je zaključio i da je Apelacioni sud bio nadležan da nakon ranijih ukidanja presude sam sprovede pretres i donese odluku, u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku. Vrhovni sud je ocijenio da je na taj način obezbijeđeno pravo optuženih na dvostepenost postupka i pravično suđenje, piše CdM.

“Optuženima tokom postupka nije povrijeđeno pravo na odbranu i da su im bili obezbijeđeni standardi pravičnog suđenja garantovani Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, uključujući i pravo odbrane da postavlja pitanja svjedocima, pa i zaštićenom svjedoku, zbog čega su navodi odbrane u tom dijelu odbijeni kao neosnovani”, zaključuje se u saopštenju Vrhovnog suda.