Nekadašnji predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević kazao je da je za anonimnu prijavu protiv sudije Milosava Zekića saznao iz medija, godinu dana nakon što je podnešena.
To je rekao u u Višem sudu u Podgorici u nastavku suđenja bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, optuženoj da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja u vezi Zekića, bivšeg sudije Osnovnog suda u Rožajama.
Vukčević je ostao pri ranijem iskazu datom pred Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT) u kojem je naveo da je bila obaveza sekretara Sudskog savjeta da ga obavijesti o svim činjenicama koje su važne, a prije nego bi bio upućen zahtjev disciplinskom tužiocu.
"Sekretarka Sudskog savjeta Vesna Aćimić je trebalo mene da obavijesti o tome da se vodi krivični postupak protiv sudije Zekića i prijavi. Ona nema ovlašćenja sama da odluči o tome da to uputi disciplinskom tužiocu, umjesto Sudskom savjetu i meni", kazao je on.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podnijelo je optužni predlog protiv Medenice kojim se tereti da je nezakonito i mimo znanja članova Sudskog savjeta donijela odluku i arhivirala predmet sudije Osnovnog suda u Rožajama.
Bivši ministar pravde Zoran Pažin kazao je na današnjem suđenju da je na sjednici Sudskog savjeta saznao za slučaj sudije Zekića.
"Ja sam smatrao da treba odbiti njegovu ostavku, i da treba biti razriješen. To tada, prijave i pritužbe, nisu bile nadležnost predsjednice Vrhovnog suda. Na Sudskom savjetu je da na sjednicama razmatra pritužbe", kazao je Pažin.
Vesna Aćimić je kazala da je samostalno donjela odluku o tome da ne obavijesti Sudski savjet o pomenutoj prijavi, već da informiše disciplinskog tužioca.
"U periodu od 1. 3. 2019. do 15. 3. 2019., obavljala sam od kuće poslove sekretara Sekretarijata Sudskog savjeta jer je bila situacija da smo moj otac i ja bili bolesni, a nakon 15.32019. i narednih sedam dana jer mi je tada preminuo otac. Nakon što sam primila anonimnu prijavu grupe građana zatražila sam izjašnjenje od sudova. Zatim sam disciplinskom tužiocu dostavila putem mejla izvještaje, ali taj mejl zbog tehničkih razloga nije stigao. Kasnije sam zaboravila na to. O anonimnoj prijavi nisam obavijestila ni predsjednika Sudskog savjeta. Danas smatram da sam trebala to da učinim. Na sve sam zaboravila, zbog činjenice da mi je otac preminuo", kazala je Aćimić.
Odgovarajući na pitanje Vesne Medenice, svjedokinja Aćimić je kazala da je anonimna prijava bila naslovljena na Sudski savjet.
Branko Vučković, bivši predsjednik Osnovnog suda u Kotoru, ostao je pri iskazu pred SDT u kojem je, između ostalog naveo da je sutkinja Momirka Tešić dala izjavu na njegov zahtjev i izjasnila se na okolnosti propusta da obavijesti Sudski savjet o postupku u kojem je osudila Zekića.
"Za postupak protiv sudije Zekića saznao sam tek kada sam dobio dopis Vrhovnog suda", rekao je Vučković.
Iznoseći odbranu na prethodnom pretresu, okrivljena Medenica, negirala je navode optužnog pregleda da je počinila krivično djelo zloupotreba službenog položaja u vezi Zekića.
"I ovaj sudski postupak protiv mene je političko i pravno licemjerstvo", kazala je Medenica.
Ona je pojasnila tok postupanja u odnosu na anonimnu prijavu protiv Zekića koja je dostavljena Sudskom savjetu i Vrhovnom sudu.
Istakla je da ona nije po zakonu imala nadležnost u tome, već Sudski savjet Crne Gore.
Ukazala je da je i Sudski savjet u isti dan kad i Vrhovni sud dobio anonimnu prijavu, tako da je onaj ko je bio nadležan bio i obaviješten o tome.
U optužnom predlogu se između ostalog navodi da je 18. februara 2019. godine, Medenica u svojstvu službenog lica javnog funkcionera, predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore i člana Sudskog savjeta, svjesna svog djela i njegove zabranjenosti, čije je izvršenje htjela, prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavila korist Milosavu Zekiću, sudiji Osnovnog suda u Rožajama. Na način što je mimo svojih ovlašćenja koja je imala kao predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, u predmetu Sudske uprave IV-I-Su.br. 7/19, formiranom po osnovu podneska grupe građana, od 23. 01. 2019. godine, nakon što je dobila tražene podatke od dr Branka Vučkovića, predsjednika Osnovnog suda u Kotoru, u aktu Posl.br. IV-1-Su 11/19 od 12. 02. 2019. godine, u kojem je bilo navedeno da se pred tim sudom vodi krivični postupak, između ostalih, i protiv okrivljenog Milosava Zekića, u predmetu poslovne oznake K.br. 159/18/18, zbog krivičnih djela ugrožavanje sigurnosti iz člana 168 stav 1. Krivičnog zakonika Crne Gore i laka tjelesna povreda iz člana 152 stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika Crne po optužnom predlogu Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru Kt.br. 387/17 , od 04.06.2018. godine. Uz koji akt joj je i dostavljena kopija optužnog predloga Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru Kt.br. 387/17, od 04.06.2018. godine.
Kako se navodi u optužnom predlogu, Medenica je službenom zabilješkom na unutrašnjem omotu spisa IV- I Su br.7/19 konstatovala da „do okončanja postupka ne nalazim za cjelishodno i opravdano preduzimanje bilo kakve radnje, rođačka svađa", i upisujući arhivirala predmet.
Pri tom nije obavijestila predsjednika Sudskog savjeta i ostale članove Sudskog savjeta, da je donijela odluku da nije cjelishodno i opravdano preduzeti bilo kakvu radnju u odnosu na sudiju Milosava Zekića, iako je bila upoznata da je protiv njega pokrenut krivični postupak zbog krivičnih djela koja ga čine nedostojnim za vršenje sudijske funkcije.
Znajući da donošenje odluke da li su ispunjeni zakonski uslovi za privremeno udaljenje sudije od dužnosti nijesu u njenoj nadležnosti kao predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, već su, shodno odredbi iz člana 121 stav 3. Zakona o Sudskom savjetu i sudijama u nadležnosti Sudskog savjeta, u kojem je Vesna Medenica, kao član, imala jedino ovlašćenje da se svojim glasom izjasni o tom pitanju, a ne da donosi odluku u ime cijelog kolektivnog tijela Sudskog savjeta. Usljed čega je sudiji Milosavu Zekiću pribavila korist u vidu neudaljavanja od vršenja sudijske funkcije i ostvarenja prava na punu zaradu u periodu od 18. februara 2019. godine, do 20. jula 2020. godine, kada je istom, na njegov zahtjev, konstatovana ostavka.
U tom periodu je, jedino imao pravo na smanjeni dio zarade jer su bili ispunjeni zakonski uslovi za privremeno udaljenje od dužnosti, te mu je ujedno omogućila i korist u vidu privilegije obavljanja sudijske funkcije i zaštite ugleda, iako u navedenom periodu, tu funkciju nije mogao obavljati.