Intolerancija na laktozu se najčešće ustanovi u mlađem uzrastu, ali može da se javi i u odraslom dobu.
Ponekad, za intolerancju na laktozu kriva je genetika, ponekad, okidač bude trovanje hranom, ekstreman stres ili namjerno izbacivanje mliječnih proizvoda iz ishrane na duže vrijeme (dijete i slično), piše Women's Health.
Ali, ako sumnjate da vam smeta laktoza, jako je važno da vaš lekar utvrdi da li je stvarno u pitanju intolerancija ili neki drugi zdravstveni problem.
U nekim slučajevima, moguće je prevazići intoleranciju na laktozu, postepeno, ali ima i ljudi koji prosto moraju da izbjegavaju mliječne proizvode praktično zauvek.
Za one koji vole mlečne proizvode, intolerancija na laktozu je najgora noćna mora. Jednog dana bezbrižno jedete sir i sladoled u ogromnim količinama, a sutradan… Gutljaj mlijeka i naduli ste se kao žaba i muči vas stomak.
Intolerancija na laktozu je stanje izazvano činjenicom da organizam ne stvara dovoljno enzima laktaze, koji nam omogućava da svarimo mliječni šećer - laktozu. Pošto telo ne može da svari i apsorbuje te mlečne šećere, nekako mora da ih eliminiše, a to onda može da izazove neprijatne simptome: mučninu, nadimanje, grčeve, gasove i dijareju.
Intolerancija na laktozu nejčešće se javlja oko pete godine, a najkasnije do 20. godine.
U najvećem broju slučajeva, genetski je uslovljena.
"Bebe mogu da vare laktozu, kao svoju prvu hranu. Ali, odrastanjem mnogi ljudi gube sposobnost da vare mlijeko", kaže dr Robin Foroutan, iz Američke asocijacije nutricionista, specijalista za alergije na hranu.
Iako intolerancija na laktozu obično počinje u detinjstvu, nije retkost ni da se prvi put ispolji u zrelom dobu, objašnjava dr Foroutan. Istraživanja su pokazala da u nekom trenutku sposobnost da vari laktozu izgubi oko 75 odsto populacije.
U odraslom dobu intoleranciju na laktozu mogu da izazovu različiti okidači, na primjer trovanje hranom, stomačni virusi, zapaljenske bolesti crijeva (kao Kronova bolest, recimo), ekstreman stres.
Ali, ponekad se sposobnost varenja laktoze izgubi i bez očiglednog razloga. "Ne zna se zbog čega tačno, ali to se dešava relativno često. Ako to posmatrate iz evolutivne perspektive, ima smisla. Za odojčad je mlijeko od vitalnog značaja, ali kako starimo, naš organizam više nema toliku potrebu za nutrijentima iz mleka", objašnjava dr Foroutan.
"Ali, ima tu još jedna stvar, čak i osobe kod kojih se intolerancija na laktozu utvrdi u odraslom dobu, možda su bile intolerantne još u detinjstvu, samo što smo kao odrasli u stanju da povežemo uzrok i posledicu, u ovom slučaju ono što smo jeli i - probleme sa varenjem."
Kako da znate da li ste intolerantni na laktozu?
Kad organizam ne može da svari laktozu, onda mlečni šećeri ostaju u našem digestivnom traktu i telo pokušava da ih "ispere", tako što se voda skuplja u debelom crevu, što izaziva gasove, rijetku stolicu, grčeve… Većina ovih simtpoma javlja se u roku od dva sata, od trenutka kad pojedete nešto od mliječnih proizvoda, tako da vam telo prilično brzo i prilično jasno stavi do znanja da nije baš srećno.
S druge strane, ima ljudi koji se proglase intolerantnim na laktozu, a zapravo im smeta kazein, protein iz mlijeka. Recimo, ako vam problem prave tvrdi sirevi, koji ne sadrže laktozu, to može ukazivati na osjetljivost na kazein.
Najjednostavniji način da utvrdite da li vam smeta laktoza, kazein ili nešto sasvim treće je da odete kod nutricioniste i da pokušate da sistemom eliminacije shvatite šta je u pitanju. To se najčešće radi tako što se svi mliječni proizvodi izbace iz ishrane na nekoliko nedjelja, a zatim se pažljivo ponovo uvode u ishranu jedan po jedan, uglavnom prvo puter, pa tvrdi sirevi, zatim jogurt ili kefir.
"Na taj nečin možete da utvrdite koja vam namirnica smeta, a koju vaš organizam dobro podnosi", objašnjava dr Foroutan.
Ako se ispostavi da vam određeni mliječni proizvodi smetaju, onda bi trebalo da ih izbacite iz ishrane tokom nekoliko mjeseci, dok vam se sistem organa za varenje ne smiri, a onda možete da pokušate ponovo. Ukoliko se simptomi ponove, možete dati sebi još jednu šansu, ali ako ni iz trećeg puta "ne upali", moraćete da se odreknete proizvoda koji vam stvara probleme sa varenjem, koliko god uživali u ukusu…
Ipak, čak i osobe koje jesu intolerantne na laktozu mogu da podnesu male količine mliječnih proizvoda u toku dana, a da im to ne izazove tegobe.
Manja je vjerovatnoća da će vam probleme praviti fermentisani mliječni proizvodi, recimo, jogurt ili kefir, nego obično mlijeko, a ponekad se dešava i da ljudima problem pravi kravlje mlijeko, dok kozje ili ovčije vare bez problema… Nema druge nego da metodom "pokušaja i pogrešaka", u dogovoru sa lekarom i nutricionistom, dođete do rešenja koje vam najviše odgovara.
