Prekornica je kamenita planina koja zahvata centralni dio Crne Gore i pripada grupi planina Površi i brda Crne Gore.
Zahvata prostor između Nikšićkog polja i Maganika sa sjeverozapada i sjevera, kanjona Morače sa istoka, Bjelopavlićke ravnice i rijeke Zete sa zapada i juga ( pravac pružanja je sjeverozapad - jugoistok, tzv. dinarski pravac). Pored centralnog dijela sa najvišim vrhom Kula (1.927 mnm), smatra se da ovom masivu pripadaju i planinski vrhovi Kamenik (1.815 mnm), Brotnjik (1.562 mnm), Lisac (1.563) i Rebrčnik (1.534 mnm). Smatra se da je toponim Prekornica slovenskog porijekla. Reljef masiva Prekornice je raznolik sa travnatim pitomim dolinama koje su okružene listopadnim šumama, pa do izrazito kraških oblika, karakterističnih za njene najviše vrhove.
Pogledajte foto galeriju
Kula - najviši vrh Prekornice pruža dobar pogled na Nikšićko polje, Maganik, Kapu Moračku, Sinjavinu, Komove, Kamenik, Rebrčnik, Lisac, Brotnjik, Kučke planine, Prokletije, Rumiju, Lovćen, Podgoricu sa okolinom, Garač..
Vrh Prekornice je prostran. Teren na vrhu je prekriven zakržljalim drvećem i žbunjem, tako da na njemu nema puno čistog prostora. Na vrhu postoji planinarska kutija i natpis na kamenu 1927 m.
Planinsko područje Prekornice je prilično nepristupačno i neprohodno. Krečnjački sastav planine uslovio je formiranje velikog broja dubokih vrtača, često bez rastresitog tla na dnu. Planina je bila zahvaćena glacijacijom, koja je ostavila jasan trag u izgledu reljefa, osobito na padinama koje se strmo spuštaju prema sjeveru, prema dolini Gračanice u Župi nikšićkoj.
Planini je moguće prići iz više pravaca,
- iz Danilovgrada, preko Studenog (4 h od Studenog do vrha Kula)
- iz Podgorice preko Radovča
- iz Nikšića, preko Morakova (oko 3 h od Gornjeg Morakova do vrha Kula)
- iz Rekočice (iz pravca Maganika)
- iz Javorka na putu za Ostrošku gredu (Nikšić - Bršno - Javorak)