SVJEDOČENJE SAŠE SINĐELIĆA IZ MINUTA U MINUT:

14:05 - "Jedno ime su pomenuli u Moskvi, odnosno nisu pomenuli, imao je spisak, oni su kao kriminalci u Crnoj Gori. Pitao me je da li znam nekog od njih. Ja sam vidio ime Brano Mićunović, i ja znam da sam čuo za to ime i pitao je li to političar, ali on je rekao da nije već kriminalac. On je kazao da bi ti ljudi mogli da ustanu na Milovu stranu i napadnu demonstrante. Ko su druga imena na spisku, nisam obraćao pažnju", tvrdi Sinđelić.

14:03- Opremu koju je trebalo da koristi specijalni tim sam predao BIA, jer nisam vjerovao običnoj policiji, naveo je Sinđelić.

14:01- Sinđelić je kazao da se sreo i sa grupom iz Šapca, ali dasu oni već bili angažovani i da mu se čini da ih je angažovao vojvoda Čaruga.

14:00- Sinđelić je kazao da nije imao nikakve probleme prilikom ulaska u Crnu Goru, i da misli da nije bio na potjernici.

13:55- On je kazao da se nada da će Edi nekako dostaviti snimke razgovora sa liderima DF u kojima je tražen novac i oružje.

13:50- "Jedini ljudi koji su mogli da nas izdaju su lideri Demokratskog fronta", poručio je Sinđelić. On je kazao da je odbio Edijevu ponudu da se sretne sa liderima DF. On je nastavio sa opisom susreta sa Edijem, i naveo mu da je on rekao da će ako to uspije, nastaviti se sa planom, ali ne bučno, već postepeno.

13:47- Sudija udaljila Kneževića i Mandića iz sudnice!

Sinđelić je kazao da sumnja da je DF sarađivao sa zapadnim službama i da sve rade da bi izbjegli krivičnu odgovornost i "zadržali novac koji su uzeli."

Na to su reagovali Knežević i Mandić. "Ako ovaj šljam nastavi da priča to što priča, dobiće po vratu od mene", rekao je Knežević. "Ovaj brabonjak je ubio čovjeka u Hrvatskoj", poručio je Mandić. Sutkinja ih je udaljila iz sudnice tokom svjedočenja Sinđelića.

Knežević se pri izlasku iz sudnice obratio glavnom specijalnom tužiocu Katniću riječima: "Isti ste, Milivoje, ljudi ti i on."

13:42 - Sud je uputio opomenu Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću zato što su se smijali i rukovali.

13:41- Opisao je posljednji susret sa Edijem i kaže da su se našli na Kalemegdanu, a da su ga usput pratili, i da je on probao da zavara trag i parkirao dalje od Kalemegdana. "Na samom Kalemegdanu sam primijetio da nije isto kao na prethodnim sastancima, bilo je ljudi koji šetaju i vidio sam da je i Edi to primijetio".

13:25 - "Ovi ljudi iz Srbije su, kad su čuli za hapšenja, počeli da bježe, kako se ko snašao. Ti su ljudi i dalje na slobodi", kazao je Sinđelić. Navodi da je Edi vjerovao Dikiću i da Dikić nije znao gdje su ljudi po Crnoj Gori, i da je informacije morao da oda neko ko je imao te informacije.

"Da su htjeli ljudi iz DF da izvrše prevrat oni bi to izveli, toliki novac koji je dat u Moskvi, imali su oružje, imali su ljude iznutra, specijalne timove...", tvrdi Sinđelić. Sinđelić navodi da su ljudi za koje sumnja da su izdali i dalje na slobodi i da ih niko ni za šta ne tereti, i da ih neko štiti, i tvrdi da su pokušali da ga ubiju.

13:16 - Sinđelić je objasnio da je neko morao imati pristup jednom od specijalnih telefona, jer je ključ tajnih razgovora bio u aplikaciji, a ne u samom telefonu, i naveo je da je sumnjao u Velimirovića, a pomalo i u Demokratski front. Kaže da ga je Edi pitao da li je Jovanović otišao da uradi ono šta mu je naloženo da uradi i za šta mu je dao 500 eura.

Kazao je da je Jovanoviću dao papir sa adresama koje mu je dao Edi. "Tu u adresama je pisalo nešto Miloša Novaka 2. Taj Jovanović nije mogao da pogriješi gdje ga šaljem, sem ako je bacio papir, ili se napio. Kako je mene obavijestio Jovanović ispalo je da je završeno, ali me Edi obavijestio da nije. Taj Jovanović nije znao ni šta lupa ni kome lupa", kazao je Sinđelić.

13:15-  Sinđelić kaže da mu je Ristić 16. oktobra tražio još novca jer ima ljude u Crnoj Gori koje treba da izvuče odatle da ih ne bi uhapsili, i da mu je dao 4.500 eura.

13:10- Sinđelić tvrdi da je Edi od njega tražio da pošalje nekog u Crnu Goru da zapali prostorije Demokratskog fronta, kako bi izgledalo da je to uradio režim. Kaže da je za to angažovao Miloša Jovanovića i da se 16. oktobra sreo sa Nemanjom Ristićem i da je tada bio u društvu sa Jovanovićem.

Navodi da je išao u agenciju koja se bavi obezbjeđenjem i da je htio da uđe u Crnu Goru i da proba da ljude izvuče iz zatvora, a da angažuje ljude iz obezbjeđenja da idu sa njim i da je tražio gazdu agencije, ali da nije bio tu i da je tražio da dođe na Kopaonik da razgovaraju o tom poslu, i da je zbog toga odustao.

Ispričao je da je angažovao Jovanovića "jer nema prebijene pare".

13:05- Ja ne znam više ni koga nisam zvao, zvao sam na slijepo neke Srbe, četnike, priča Sinđelić. Kaže da nije mogao da dobije informacije o ljudima koji su u Crnoj Gori, a da je Edi silio da se ne odustaje od te operacije bez obzira na hapšenja, jer specijalni tim i ljudi iz Demokratskog fronta čekaju, i da neće da izvedu ljude na ulicu bez oružja.

Sudija opomenula Kneževića da ne jede bombone!

12:44- Sinđelić je kazao da je Edi od njega tražio i da mu Velimirović pokaže fotografije oružja koje je kupio, i da je on na fotografijama vidio gomile kalašnjikova, i da je vidio da su u folderu "camera" što znači da je on to fotografisao. Kaže da je Velimirović tom prilikom bio nervozan i ga je požurivao. "On je meni tada potvrdio da je oružje već prebačeno", navodi Sinđelić. Navodi da je Velimiroviću dao kontakt telefon Dikića i uputio ga da traži Nikolu kako bi se dogovorili oko predaje telefona i rakije. "Ja jesam i pravu rakiju spremio za njih".

12:39- Ispričao je da je Velimirović već uveliko prebacivao ljude u Crnu Goru i da ga je pitao kada će prebaciti opremu, a da je Edi tražio od njega da zovne Velimirovića da prebaci i specijalne telefone. Kaže da je telefon sa brojem 10 bio namijenjen osobi koja je trebalo da preda telefon nekom iz DF na skupu, pa je objašnjavao Velimiroviću kako da koristi taj telefon i da ga koristi samo da zove njega na broj 9, i da nikako ne zove broj 6 jer je taj broj trebalo da okrenu ljudi iz DF.

"To je rađeno u slučaju da bude nađeno oružje, da ne bi policija došla i pretresla ljude iz Demokratskog fronta i da kod njih pronađu telefon sa skremblovanim sistemom, i direktnu komunikaciju sa Edijem i specijalnim grupama. Zato je trebalo da bude predat telefon u posljednjem trenutku", navodi Sinđelić.

12:30- Sinđelić je objasnio da ga je potom pozvao čovjek iz Ravnogorskog pokreta i da je shvatio da ga je Bogićević uputio jer je malo ljudi imalo broj na koji ga je kontaktirao i da je tom čovjeku dao 12 hiljada eura.

12:20- Sinđelić je kazao da se uoči trećeg susreta sa Dikićem, Edi već raspitao i znao ko je Dikić, a da nisu sumnjali u njega jer ga nije prijavio, ili bi on već bio uhapšen. Naveo je da je od Dikića tražio da ode malo ranije da vidi raspored zgrada, a zbog toga što je Edi promijenio plan.

Ta promjena plana je bila da telefon koji je planiran za Velimirovića treba dati Dikiću, jer je on pouzdaniji, priča Sinđelić. On navodi da je to oko organizovanja ljudi za skup ispričao Dikiću, da mu je ispričao da će lideri DF pozvati na ulazak u Skupštinu i da mu je prenio sve detalje, sem oružja.

Sinđelić kaže da je Dikić postavljao veliki broj pitanja i da je bio sumnjičav, ali da mu je on dao riječi i da će ga izvući ako bude problema. "Ja vodim računa o ljudima za koje smatram da su moji ljudi. Neki ljudi koju su ovdje uhapšeni, uhapšeni su i zbog mene. Da ih ja nisam zvao, oni ne bi krenuli", poručio je Sinđelić.

On navodi da je potom dao Dikiću 10 hiljada eura i da su pričali o komunikaciji, a da njemu nije bilo jasno oko te organizacije, te da nije govorio Dikiću o specijalnom timu koji treba da se obračuna sa policijom.

"Ja sam na okolne načine njega uvjeravao da u Crnoj Gori imaju načine da se to uradi, da se spriječi, ali da ja ne mogu to da objašnjavam".

Sinđelić tvrdi da se Dikić raspitivao oko metoda komunikacije, kojim će kanalima to funkcionisati, i da mu je on rekao da ne brine o tome i da će sve biti riješeno. Kazao je da je rekao Dikiću da će mu Velimirović dati telefon, a da je Dikić kazao da će telefon uzeti Nikola.

Ispričao je da ga je Dikić zvao da ga pita hoće li biti u Crnoj Gori, ali da on nije želio da mu da precizan odgovor.

12:20- Sinđelić je ispričao da se opet sreo sa Ristićem koji mu je kazao da je našao ljude i da mu je dao 2.500 ljudi. Naveo je da je ukupno Ristiću dao oko 10 hiljada eura, jer mu je dao još 4.500 eura 16. oktobra. Sinđelić je objasnio da je od Edija uvijek dobijao novac kada je to tražio, i da je stekao utisak da bi dobio i milion ili dva eura, ako bi to tražio.

12:16- Kasnije se, prema tvrdnjama, sreo sa Bogićevićem i da ga je u toku susreta sa njim kontaktirao Ristić koji je tražio da se hitno vide. Sinđelić je ispričao da mu je Bogićević rekao da je kontaktirao 20,30 odbora i da su se svi složili, ali da mu treba novca za realizaciju plana, pa mu je Sinđelić dao 15 hiljada eura uz poruku da ga kontaktira ako mu fali novca.

12:10- Sinđelić kaže da ga je Velimirović i rekao da je "završeno ono", i da je shvatio da je završeno za oružje jer je pominjao rakiju što je bio šifrovan naziv po instrukciji Edija. Kaže da se sa Velimirovićem našao u Raškoj i da je bio u društvu nekih četnika. Velimirović mu je, kako tvrdi, kazao da je našao 50 kalašnjikova i municiju, ali da nije mogao da nađe pištolje. Objasnio je da mu je Velimirović kazao da je cijena 450 eura po pušci.

12:03- Sinđelić je opisao drugi susret sa Dikićem- kazao da je pitao Dikića da li će da ide u Crnu Goru, i da je ovaj rekao da najvjerovatnije hoće, ali da nije siguran da li će ići na skup.

11:58- "Sa Ristićem sam se prvi put sreo na benzinskoj pumpi kod Ade Ciganlije u kasne sate", svjedoči Sinđelić. Kaže da nije stigao ni da objasni Ristiću šta je plan, a da je Ristić počeo da priča o stvarima o kojima on ništa nije znao, da pominje specijalne timove i da je sve završeno u Crnoj Gori, da pominje federalne službe bezbjednosti, specijalce i agente. Naveo je da Edi nije poznavao Ristića, ali da je znao za Zavetnike, i da smatra da je Edi ruski nacionalista, a ne u službi.

"On je tu svašta pričao. On je pričao da ovo može da se završi da ubiju Đukanovića. Ne znam kakve je sve priče napričao, ali sve najgore", dodao je Sinđelić. On kaže da je pitao Ristića da li može da traži od Zavetnika da pošalju nekog u Crnu Goru, ali da je on shvatio da su oni već angažovani nekom drugom linijom, ali da je Ristić ponudio da pošalje još ljudi.

Sinđelić tvrdi da je bio sumnjičav prema Ristiću i da mu je zbog toga dao dvije hiljade eura i nekoliko stotina dolara, jer nije htio da mu da više novca. Potom je obavijestio Edija da će Zavetnici biti angažovani.

11:56-  "Naredni susreti sa Edijem nisu bili u Beogradu, tražio je da se nađemo na pustim parkinzima, napuštenim objektima", ispričao je Sinđelić. Kazao je da su se nalazili kod Smedereva i između Beograda i Smedereva.

11:53- Sinđelić je ispričao da je Velimirovića dovezao do Paraćina gdje ga je preuzeo neki njegov čovjek, i da ga je usput podsjetio da treba da završi za oružje i da traži novac ukoliko mu bude trebalo.

11:46- Sinđelić je kazao da je Velimirović izgledao kao da je voljan da sve to obavi, da mu je rekao da je pričao sa Bogićevićem i da su se sa njim dogovorili da se nađu oko 11 sati.

On je rekao da je izbjegavao da ide po auto-putu zbog čekiranja i naplatnih rampi, jer je smatrao da bi tako neko mogao da ga prati, ali da se odlučio da ide autoputem jer je bilo kasno uveče.

Ispričao je da je Bogićević postavljao puno pitanja, a da je rekao da će demonstranti ući u Skupštinu i da će vjerovatno biti sukoba sa policijom, ali da mu je objasnio da oni imaju ljude iznutra i da će doći do smjene vlasti. Potom je, kako tvrdi, pitao Bogićevića da li on može da organizuje ljude iz više država, ali da se on požalio na finansijske probleme i da se pokret jedva organizuje za Ravnu goru, a da mu je on rekao da će mu on pomoći i da mu je dao 2.500 eura.

11:06 - PAUZA od 10 minuta

11:05 - Tvrdi da je prilikom nabavke opreme vodio računa da ne kupuje puno količinski. Rekao je da je dobio poziv od Velimirovića koji mu je kazao da treba da se vide sa Predragom Bogićevićem. Ispričao je da se sa Velimirovićem našao kod "požarevačke naplatne rampe" i da nije primijetio nikakvu promjenu u ponašanju kod njega.

10:54 - Sinđelić je rekao da je kontaktirao Dikića preko Facebooka i da je mislio da je on sigurno pod prismotrom, pa da ga je kontaktirao sa ciljem da izvuče njegov broj telefona i da organizuje sastanak sa njim.

Kazao je da su se sreli u Nišu i da je pričao opšte stvari, da ga Dikić ne bi prijavio policiji, i da je gledao okolo da li ih neko posmatra ili sluša. Priča da mu je Dikić pomenuo da je mislio da ide u Crnu Goru zbog alternativnog liječenja i da je pominjao odlazak u manastir, ali da nije bio siguran da li će da ide zbog manjka sredstava i lošeg stanja.

Objasnio je da je Dikiću dao 500 dolara koje je prethodno zgužvao u džepu, jer se Dikić žalio na malu penziju, i da ne misli ni da je Dikić prvobitno shvatio da mu je dao novac.

10:50- Sinđelić je ispričao da je Edi pitao više puta da li se može vjerovati Velimiroviću, i da je on kazao da misli da može. Navodi da se Edi nešto čudnije ponašao, i da je on primijetio troje ljudi malo udaljenih za koje mu se činilo da ih fotografišu, i da su oni tada krenuli dalje.

Potom je vidio čovjeka sa aparatom koji je slikao tu trojicu ljudi i da je onda prišao Ediju i njemu i pozdravio se sa njima, a da mu je djelovao kao da je Edijevo obezbjeđenje.

10:47 Svjedok saradnik je kazao da je od Velimirovića tražio da najavi Predragu Bogićeviću da će ga kontaktirati. Sinđelić je ispričao da mu je drugi susret sa Edijem bio opet na Kalemegdanu, ali na drugom mjestu, i da je tada pomenuo Bratislava Dikića i Bogićevića, ali da Edija to ime nije puno zanimalo.

10:46- Sinđelić tvrdi da je na narednim susretima dobio od Edija 4 puta po 25 hiljada eura, i dva puta po 50 hiljada eura, da je sve potpisao što je preuzeo i pravdao kako je trošio, a da je sav višak "nakon izdaje" predao.

Kazao je da je od Velimirovića tražio 50 kalašnjikova, 50 pištolja i što više municije i da mu je dao 15 hiljada eura u apoenima od 500 eura, i da su novčanice koje ima bile slijepljene kao da su tek odštampane.

Sinđelić je ispričao da je kontaktirao Velimirovića i da su se našli u Brnjaku i da ne može da se sjeti tačno kada je to bilo. Kaže da se sa Velimirovićem našao kod nekog mosta i da je on bio u društvu nekog mlađeg momka, ali da Sinđelić nije htio da priča pred tim drugim čovjekom.

Navodi da je ispričao Velimiroviću da treba vlast da se smijeni, da ima podršku "ruske braće" i da bi bilo dobro da pomognu njegovi ljudi iz ravnogorskog pokreta, ali da nije odmah pominjao oružje.

Potom mu je izveo detaljniji plan, kako da uvede ljude u Crnu Goru po instrukcijama Edija kako da se pređe granica bez legitimisanja, i istakao da to ne treba da budu kriminalci, već obični ljudi koji neće privlačiti pažnju. "Velimirović se tu zaplašio, kazao: nemoj da nastradam"

Objasnio je da ga je ubjeđivao i ubijedio, a da se Velimirović uznemirio kada je pomenuo oružje, ali da mu je ispričao da to nije za njegove ljude i njega, već da vidi samo može li da nabavi oružje.

10:30 - Kazao je da je razmišljajući o tome koga bi mogao da angažuje za te poslove, sjetio se "vojvode Paje" koga je upoznao 2013. ili 2014. godine i da je za njega čuo da je ugledan i da drži kafanu u Zubinom Potoku.

10:28 -  Sinđelić navodi da je po povratku u Srbiju održavao kontakt sa Edijem preko Vibera, i da su se potom sreli na Kalemegdanu u Beogradu.

10:24 - Ispričao je da je po povratku na aerodrom čekirao kartu, ali da je opet sproveden mimo pasoške kontrole službenim prolazima.

10:18 - Sinđelić navodi da mu je Edi dao 10 hiljada dolara, jer može uredno da ih prenese preko aerodroma i da je Edi tražio da mu potpiše da je preuzeo novac, što mu je bilo čudno. "Tu se radi o prvobitnom planu koji je Edi iznio, a koji će kasnije korigovati".

Ispričao je da u Podgorici treba iznajmiti kuću koja nije upadljiva kod koje će doći kamion koji će u nju donijeti opremu, i da za to treba da zna što manje ljudi, a da bi "trebalo da ostane jedan čovjek koji će imati specijalni telefon". Tvrdi da je Edi kazao da će svi imati te specijalne telefone i pominjao je čovjeka koji zna ruski jezik.

10:10-  Edi imao slike i mape Podgorice koji su bilo vrlo detaljni i precizni, te fotografije ustanova. "Rekao je da to mora da uspije, da su to traži lideri DF, da oni neće da promijene vlast bez oružja, zato što se plaše odmazde vlasti, tih kriminilaca. Bukvalno, pobiće ih. Tako je Edi meni pričao i rekao je da ne smije da se dozvoli da Đukanović izađe iz Podgorice", kaže Sinđelić i dodaje da je Edi kazao da oni već duže prate Đukanovića i da mora da bude uhapšen, i da taj koji ga uhapsi će biti nagrađen.

9:56-  Sinđelić je kazao da mu je Edi kazao da se iz DF plaše da će opet batinjati ljude kao 2015. i da se plaše za svoje živote i da se boje da će ili izgubiti izbore, ili da će ih napasti kriminalne grupe povezane sa Đukanovićem, i da im zbog toga treba oružana pomoć.

Tvrdi da je Edi kazao da on ima svoju specijalnu ekipu koja bi tako pomogla, a da nisu imali vremena da obuče ljude iz Srbije koji bi za to bili angažovani. Kazao je da Edi nikoga iz DF nije pominjao imenom, ali da je on razumio da DF kontroliše cijelu opoziciju, koja nije svjesna šta će DF da uradi.

Ispričao je da imaju ljude iznutra koji će pomoći i da se moraju sprovesti hapšenja u Crnoj Gori i to političara i mafijaša, i da su se pominjale smjene tužilaca i sudija, "praktično uvođenje vanrednog stanja".

9:49 - Edi je od njega tražio da sklonim sve uređaje koje ima, a da mu je on dao drugi telefon i da ga pozove ako mu nešto treba, i da ne koristi svoje telefone. "Edi me je doveo u zgradu gdje sam vještačen prije godinu dana"

9:40 - Kazao je da je na uplatnici o novcu koji mu je Edi poslao, vidio prezime Širokov ili Šišmakov, ali da nije znao da se radi o Ediju, već da je mislio da je možda neko drugi poslao u njegovo ime.

9:35 - Sinđelić je kazao da je Edi prvi put pomenuo Crnu Goru negdje u martu 2016. Kaže da je napisao u poruci da u Crnoj Gori treba srušiti vlast, Đukanovića, da narod izađe na ulice i sruši bandu kriminalnu, a da mu je odgovorio da treba, ali da nema ko.

Naveo je da su se ponovo čuli kasnije i da je Edi insistirao da hitno dođe u Moskvu, ali da je on tada imao posla i da mu se nije išlo, da je pokušao da izbjegne, ali da je Edi nastavio da insistira i da mu je rekao da će mu pokriti troškove i poslati mu novac odmah.

9:30 - Sinđelić navodi i da se  vidio sa Počučom, da je tu bio i Vencislav, kada ga je pozvao Edi i tražio da se vide. "Sve je u redu, brate. Sad možemo da radimo", navodi Sinđelić da mu je Edi kazao kad su se sreli. Dodao je da mu je Edi kazao da se obrati kad god mu treba bilo kakva pomoć.

Sinđelić je istakao da mu je Edi dao novac kada ga je vozio na aerodrom, da mu pokrije troškove puta i boravka u Moskvi.

9:23 - Komunikaciju sa Edijem održavao je preko Vibera, tvrdi svjedok saradnik. Dodao je da ga je ovaj pozivao da dođe u Moskvu. Rekao je da je  bio u Moskvi 2015. Godine u martu, ali da se tada nije javio Ediju. Naveo je da je u maju  boravio duže u Moksvi i da se tada javio Ediju nakon čega su se sreli.

Tvrdi da mu je Edi rekao da bi, za saradnju sa moćnim ljudima, trebalo da ga poligrafski ispitaju. Naveo je da ga je Edi dovezao ispred neke velike zgrade, da su ušli u stan u toj zgradi i tamo čekali ljude koji treba da ga ispitaju, ali da se nisu predstavili kad su stigli. Sinđelić kaže da razumije 90 odsto ruskog, i da ga je Edi ispitivao preko poligrafa i da su mu postavljana čudna pitanja koja su kod njega pobudila sumnju.

Kazao je da ga je Edi pitao da li ga je neko poslao, da li je podnosio zahtjev za rad u policiji i vojsci, da li je ucijenjen, da li je ubio, da li mu se sudi, da li je špijun, da li bi izdao Edija...

9:20 - Sinđelić je dodao da ga je potom zvao izvjesniVencislav iz Minska koji je insistirao da dođe u Bjelorusiju da bi radili zajedno.

9:17 - "Edija" sam upoznao u Rusiji, u Rostovu, gdje je bio u društvu Kozaka. On je znao da se ja zovem Aleksandar, znao za Srpske vukove, i onda me sklonio u stranu da porazgovaramo. Predložio mi je da sarađujemo jer se on zalaže takođe za monarhističku ideju", ispričao je svjedok saradnik. Dodao je da mu je rekao da je dobro povezan sa biznismenima i da mu  je ponudio pomoć, kao i da su razmjenili brojeve.

9:15 "Ja sam srpski nacionalista i panslavista, protiv granica među Srbima"... Prvi put iz Srbije sam izašao 2013. godine i tada sam uzeo pasoš".

9:14 - Potvrdio da ostaje pri svjedočenju koje je dao ranije.

9:10 - Svjedok saradnikje kazao da se zove Saša Sinđelić, a da mu je kršteno ime Aleksandar. Pristao je da njegovo svjedočenje bude javno. Saopštio da mu je boravište u Sremskoj Mitrovici, i da radi po Beogradu...

9:06 - Odbijeni su zahtjevi za izuzeće sudija Mušike Dujovića, Borisa Savića i Suzane Mugoše. Može da počne svjedočenje Saše Sinđelića!

UVOD

Ključni svjedok saradnik Specijalnog tužilaštva juče nije svjedočio jer je  advokat Nikola Bulatović  tražio izuzeće sutkinje Suzane Mugoše, navodeći da je povrijedila prava na odbranu njegovog klijenta Andrije Mandića.

Sinđelić će danas svjedočiti ukoliko se odluči o zahtjevu Mandićevog advokata.

Advokati odbrane tražili su i da se Sinđelić prije davanja iskaza podvrgne psihijatrijskom vještačenju kao i da se u sudnici podgoričkog Višeg suda poveća broj stražara kada dođe svjedok saradnik obrazlažući to objašnjenjem da se radi o osobi koja je sa leđa ubila čovjeka hicima iz pištolja. 

Ključni svjedok saradnik Specijalnog tužilaštva juče nije svjedočio jer je  advokat Nikola Bulatović  tražio izuzeće sutkinje Suzane Mugoše, navodeći da je povrijedila prava na odbranu njegovog klijenta Andrije Mandića.

Sinđelić će danas svjedočiti ukoliko se odluči o zahtjevu Mandićevog advokata.

Advokati odbrane tražili su i da se Sinđelić prije davanja iskaza podvrgne psihijatrijskom vještačenju kao i da se u sudnici podgoričkog Višeg suda poveća broj stražara kada dođe svjedok saradnik obrazlažući to objašnjenjem da se radi o osobi koja je sa leđa ubila čovjeka hicima iz pištolja.

Saslušanje Sinđelića, koji je trebalo da govori o planiranju neuspjelog terorističkog napada 16. oktobra prošle godine, odgođeno je juče jer je odbrana ponovo tražila izuzeće sutkinje Suzane Mugoše.

Krivicu su ranije negirali Bratislav Dikić, Miloš Jovanović, Srboljub Đorđević, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Mihailo Čađenović, Dragan Maksić, Andrija Mandić i Milan Knežević.