Kada kažemo Fidel Kastro rijetko ko pomisli na starca sa sijedom bradom. Pomisli se na ideju, na legendu koja još živi i na čovjeka koji je svojim djelima i stavovima postao simbol istrajnosti i prkosa SAD.
Fidel Kastro bio je komunistička ikona 20. vijeka i istorija će ga pamtiti kao vođu koji je gotovo pola vijeka bio trn u oku velikom američkom bratu sa sjevera, državnik kojega su obožavali i mrzili, divili mu se ili od njega strahovali.
Osim što je povremeno pisao kolumne u kubanskim novinama Fidel kastro je poslednjih godina zapravo bio u penziji.
Krhkog zdravlja, povukao se iz donošenja najvažnijih odluka, a državu je i praktično prepustio bratu. Poslednji put se pojavio u javnosti u aprilu na kongresu tamošnje komunističke partije kada je govorio o svojoj starosti , ali je izjavio i da je komunizam i dalje živ i da će kubanski narod "izaći kao pobjednik."
Rođen je 1926. godine na plantaži šećerne trske u blizini Birana, u siromašnoj provinciji Orijente. Vlasnik plantaže je bio njegov otac i čim je stasao počeo je da radi na njoj. Išao je u dvije jezuitske škole, a kasnije je upisao prava u Havani. Doktorirao je sa 24 godine.
Sa 26 godina, Fidel je htio da se kandiduje na planiranim izborima, ali je tadašnju vladu svrgnuo general Fulgensio Batista, te su izbori bili, naravno, otkazani. Na to je tada mladi Kastro uložio žalbu sudu navodeći da je Batista prekršio ustav, ali je sud tu žalbu u jako kratkom vremenskom roku odbio.
Fidel je još brže odbacio demokratiju i postao pristalica oružane revolucije, okupio grupu istomišljenika i napao kasarnu u kojoj je bio tadašnji diktator.
Napad je bio neuspješan i mladi Fidel je osuđen na 15 godina zatvora.
Odležavši nepune dvije godine, amnestiran je, odlazi prvo u SAD, zatim u Meksiko u proljeće 1955. godine.
Tamo se posvetio reorganizaciji Pokreta 26. jul u disciplinovanu gerilsku snagu. Krajem iste godine, s grupom revolucionara, brodićem se prebacio na Kubu, gdje su im vladine snage priredile krvav doček.
Sa svega 12 preživjelih kamarata - među kojima su bili Raul i Če Gevara - dospio je u planinski vijenac Sijera Madre i započeo gerilski rat.
U 1959. godini uspio je da hiljade gerilaca uvede u Havanu i iz nje istjera diktatora Batistu, slomivši njegov "proamerički režim".
Postao je premijer i mitski lider Kubanaca, koji nikada nisu prestali da ga obožavaju.
Nacionalizacijom američkih kompanija, bez nadoknade, naveo je SAD da prekinu diplomatske odnose s Kubom, pa se okrenuo SSSR-u.
SAD su prvi put pokušale da ga sruše, preko kubanskih iseljenika, 1961. godine, ali u tome nisu uspjele, jer su potcijenile stepen odanosti naroda svom harizmatičnom lideru.
Zbog Kube i Kastra, koji je dozvolio Sovjetima da na ostrvu postave svoje lansirne rampe, svijet se našao na ivici nuklearnog rata. Kataklizma je izbjegnuta u poslednji čas, kompromisom najvećih sila.
Kad je 1963. ubijen američki predsjednik Džon Kenedi, bilo je tvrdnji da je u atentat umiješana i Kastrova Kuba, ali to nije dokazano.
Komunistička partija Kube je 1976. godine usvojila socijalistički ustav, a Kastro je izabran za predsjednika. Konkurenciju, praktično, nije ni imao, a neprikosnoveni vođa svog naroda ostao je sve dok sam, zbog pogoršanog zdravlja, nije saopštio da se povlači.
Kastro je godinama podržavao socijalističke i ljevičarske pokrete u svijetu, zbog čega je, istovremeno, bio kuđen i hvaljen. Niko mu, međutim, nije sporio da je uvijek bio hrabar, osoben, nepokolebljiv u borbi za svoje ideje.
Uveo je Kubu u Pokret nesvrstanih i bio na njegovom čelu, odoljevši jakim pritiscima SAD koje su, višedecenijskim ekonomskim sankcijama, željele da njegovu zemlju vrate u ruke poraženih snaga i kapitalistički blok.
Ono što mu je priznavao čitav svijet, otvoreno ili manje javno, jeste održavanje nezavisnosti Kube, uprkos decenijama dugim ekonomskim sankcijama od strane SAD i gubitku pomoći od SSSR-a, kad se ta "komunistička imperija" raspala, početkom 1990-ih.
Kuba je pod njegovim vođstvom ušla u Pokret nesvrstanih zemalja, u vrijeme hladnog rata dosta uticajan savez država sa raznih kontinenata.
Administracija Džordža Buša je 2001. godine svrstala Kubu među zemlje koje naziva "osovinom zla", optuživši Kastra da razvija biološko oružje. Izdržao je i taj pritisak Vašingtona, protiv kojeg je, u međuvremenu, okrenuo i veliki dio Latinske Amerike.
Kubanski revolucionar, koji je izgradio komunističku državu na samom pragu SAD-a i pet decenija prkosio moćnom susjedu, bio je lošeg zdravlja posednjih godina.
Teško je obolio 2006. godine, a vlast je predao dvije godine kasnije svom bratu Raulu Kastru, koji je i saopštio vijest o Fidelovoj smrti.
Kastrova bolest je i do danas ostala enigma i tema mnogih nagađanja i spekulacija. U svijetu se, najčešće, govorilo da je obolio od raka, ali Kubanci to nikad nisu potvrdili. U Havani su, i kad je operisan, dugo tvrdili da će se sigurno vratiti na kormilo zemlje. Na veliku žalost ogromne većine njegovih sunarodnika, to se nije dogodilo.
Bolest je izmijenila Kastrov izgled, ne samo u fizičkom smislu. Natjerala ga je da skine vojnu uniformu koja je, uz "havanu" među zubima, bila dio njegovog imidža. Rijetko ju je skidao, govoreći da će je potpuno odložiti tek kad revoluciju izvede do kraja, odnosno kad Kubu uvede u komunizam.
Zaklinjao se, takođe, da će do smrti ostati marksita-lenjinista.
Pored dva brata i četiri sestre, Kastro - koji se, zvanično, tri puta ženio, ostavlja i sina Fidela "Fidelita" i kćerku Alin, koja je emigrirala u SAD, gdje je objavila da njen otac ima još pet sinova, iz veze sa jednom dugogodišnjom ljubavnicom.
Po dužini vladavine je treći vladar na svijetu, posle engleske kraljice i tajlandskog kralja. Vlasnik je Ginisovog rekorda za najduži govor održan u Ujedinjenim nacijama od 4 sata i 29 minuta.
Kastro kaže da je preživio 634 atentata koja je uglavnom pripremala i organizovala CIA.
Pokušali su da ga smaknu otrovnim pilulama, cigarama, eksplozivom, hemijski zaraženim ronilačkim odijelom, pa čak i puderom kako bi mu opala brada, što bi umanjilo njegovu popularnost. Preživio je devet američkih predsjednika, sve njihove napade i sankcije.
Najluđi plan CIA za ubistvo Kastra!
Fidel Kastro se našao i na listi najvećeg ženskaroša svih vremena. Navodno je spavao sa čak 35.000 žena.
Kastro je tokom 40 godina svakodnevno spavao sa bar dvije različite žene, koje su njegovi ljudi pronalazili na sunčanim plažama Havane. Očevici tvrde da je svaki dan naručivao po jednu ženu za ručak i večeru, a često je imao ljubavnicu i za doručkom. Imao je osmoro djece.