Povećanje zarada za medicinare od 30 odsto do 2016.godine, o čemu sindikalci pregovaraju sa predstavnicima Vlade, neprihvatljiv je za doktore medicine i uvreda je za njihovu profesiju, saopšteno je iz Sindikata doktora medicine Crne Gore
Iz te radničke organizacije podsjećaju da su počeli pregovori Unije i Saveza sindikata sa predstavnicima Vlade. "30 odsto povećanje plata sukcesivno po 10 odsto do 2016.godine. Prve godine deset, 2015. isto toliko i 2016. još deset odsto. Ukupno 30 odsto”, podsjetili su iz SDMCG.
Kako se navodi u saopštenju predsjednika te sindikalne organizacije, doktora Vladimira Dobričanina, kada se procenti pretvore u realan novac to je oko 35 eura veća mjesečna plata prve godine za srednji kadar i oko 60 eura u prosjeku više za doktore specijaliste mjesečno.
“To znači da će nakon tri godine plata medicinske sestre biti veća za oko 105 eura a doktora specijaliste oko 180 eura, odnosno sa sadašnjih, prosječnih 600 na famoznih 780 eura. Da nije tragično, bilo bi komično. Ovaj trend povećanja plata nije samo neprihvatljiv za nas, doktore medicine Crne Gore, već predstavlja uvredu profesije kojom se bavimo”, rekao je Dobričanin.
On je ukazao da je osnovna plata doktora medicine – specijaliste od 547 do 650 eura.
“To je primanje za osam sati rada u zdravstvenoj ustanovi. Da li je to plata koja je dostojna našeg posla i odgovornosti koju on nosi sa sobom? Ako uzmemo u obzir da je potrošačka korpa oko 720 eura, to znači da mi nemamo ni za potrošačku korpu”, naveo je Dobričanin.
Prema njegovim riječima, ukoliko se plate doktora uporede sa platama zaposlenim u bankama, sudijama, ili zaposlenim u raznim agencijama i kompanijama, lako će se zaključiti da su ljekari jedna od najmanje plaćenih profesija u Crnoj Gori.
Dobričanin je kazao da su kao osnovni problem u radu doktora u Crnoj Gori prepoznata mala mjesečna primanja.
On smatra da treba razdvojiti platu i zaradu jer su ljekare mnogo puta optuživali za netačno informisanje. "Samo radi preciznog informisanja, plata je novčana nadoknada za osmočasovno radno vrijeme svih zaposlenih u Crnoj Gori dok je zarada nešto što se zaradi prekovremenim radom”, naveo je on.
Dobričan je kazao da je osnovno pitanje ko u Crnoj Gori radi više od doktora medicine, ko ima 24 sata dežurstva “ali i ko u ovoj državi obezbjeđuje zdravlje stanovništva? Šta je to skuplje od života”.
On je kazao da prosječna zarada ljekara sa svim dežurstvima i prekovremenim satima rijetko prelazi hiljadu eura.
“Međutim, da bi doktor, specijalista, zaradio „ovoliku“ sumu novca mora da ima najmanje pet dežurstava i sijaset prekovremenih sati (preko 40). Sve nas to opet dodatno opterećuje i odvaja od naših porodica i vikendom i praznicima”, dodao je Dobričanin.
Kako je kazao, što se dežurstava tiče, ljekar specijalist radnim danom dežura 16 sati za, u prosjeku 47 eura, dok je vikend dežurstvo, od 24 sata, oko 69 eura.
“Ako to podijelite na radni sat, to znači da je sat dežurstva ljekara specijaliste u toku 24 časovnog dežurstva oko 2,8 eura. Samo radi upoređenja- ukoliko odvedete auto na redovni servis, radni sat ćete platiti između 25 i 35 eura ili ukoliko iznajmite osobu za čišćenje stana, njen radni sat je između četiri i šest eura. To su činjenice”, ukazao je Dobričanin.
On je podsjetio da je prije godinu održana osnivačka skupština SDMCG.
“Nažalost, na scenu su odmah nakon formiranja Sindikata doktora medicine stupile raznorazne sindikalne sveznalice i licemjeri koji su ga proglasile nekompetentnim i naravno nereprezentativnim, iako naš sindikat okuplja više od 50 odsto doktora medicine u Crnoj Gori”, kazao je Dobričanin.
On je rekao da su počele antisindikalne aktivnosti protiv esnafskog sindikalnog udruživanja ali da je samo jedna bolnica ostala van tog udruženja.
“Zašto? Vjerovatno je njima dobro ili su naši interesi drugačiji od njihovih što je u potpunosti legitimno. Takođe, u jednom od najznačajnijih domova zdravlja, iako je veliki broj ljekara izrazio želju i počeo da se učlanjuje u Sindikat doktora, započete su besmislene opstrukcije od strane drugih sindikalnih organizacija koje su brže – bolje osnovali neki novi – stari sindikat”, rekao je Dobričanin.
On je upitao ljekare da li je toliko teško da priznaju da su intelektualna elita države i da se prirodno okupe tamo gdje je većina njihovih kolega iz drugih medicinskih institucija “i da se zajedno izborimo za plate koje će reprezentovati naš rad, ili ste ipak zadovoljni ovim što vam se ovih dana servira od strane ostalih sindikata”.
“Da li ćete i dalje prihvatiti ucjene kojima vam obećavaju da ćete ukoliko se učlanite u Sindikat doktora ostati bez stanova koje su vam obećali od uplata u tzv. "stambenu zadrugu“ koje dobijate za enormno visoku cijenu po kvadratu u samoupravnom miljeu „svi smo mi jednaki“. Nismo!", poručio je Dobričanin.
Prema njegovim riječima, neki su malo „jednakiji“ jer su potrošili preko 25 godina školovanja i odricanja za mnogo odgovorniji posao koji danas u Crnoj Gori obavljaju.
Dobričanin je podsjetio da su doktori ostajali nijemi na verbalne i fizičke napade na kolege, netačne i senzacionalističke tekstove o nebrizi za pacijente, “ različite trivijalne „ekspertske“ studije koje su nas svrstavale u sam vrh korupcije koje su na kraju prouzrokovale gubitak povjerenja u nas same od strane naših pacijenata”.
“Raznorazne nevladine organizacije počele su da nas dijele na „nas“ (ljekare) i „njih“ (pacijente) tako da su umjesto mostova saradnje pokušavali podizanje „kineskih zidova“ između nas. U medicini ne postoje oni i mi, postoje samo naši pacijenti zbog kojih sama medicina i postoji i zbog kojih smo mi tu, da im pružimo ono što im je najbitnije – zdravlje”, poručio je Dobričanin.
Prema njegovim riječima, da bi postigli potpunu posvjećenost poslu doktori moraju biti koncentrisani i pošteđeni mnogih problema koji su sada dominantni i koji ih ometaju u našem radu.
“Rješavanje ovih problema su glavni cilj djelovanja Sindikata doktora medicine Crne Gore”, zaključio je on.
Kako se navodi u saopštenju predsjednika te sindikalne organizacije, doktora Vladimira Dobričanina, kada se procenti pretvore u realan novac to je oko 35 eura veća mjesečna plata prve godine za srednji kadar i oko 60 eura u prosjeku više za doktore specijaliste mjesečno.
“To znači da će nakon tri godine plata medicinske sestre biti veća za oko 105 eura a doktora specijaliste oko 180 eura, odnosno sa sadašnjih, prosječnih 600 na famoznih 780 eura. Da nije tragično, bilo bi komično. Ovaj trend povećanja plata nije samo neprihvatljiv za nas, doktore medicine Crne Gore, već predstavlja uvredu profesije kojom se bavimo”, rekao je Dobričanin.
On je ukazao da je osnovna plata doktora medicine – specijaliste od 547 do 650 eura.
“To je primanje za osam sati rada u zdravstvenoj ustanovi. Da li je to plata koja je dostojna našeg posla i odgovornosti koju on nosi sa sobom? Ako uzmemo u obzir da je potrošačka korpa oko 720 eura, to znači da mi nemamo ni za potrošačku korpu”, naveo je Dobričanin.
Prema njegovim riječima, ukoliko se plate doktora uporede sa platama zaposlenim u bankama, sudijama, ili zaposlenim u raznim agencijama i kompanijama, lako će se zaključiti da su ljekari jedna od najmanje plaćenih profesija u Crnoj Gori.
Dobričanin je kazao da su kao osnovni problem u radu doktora u Crnoj Gori prepoznata mala mjesečna primanja.
On smatra da treba razdvojiti platu i zaradu jer su ljekare mnogo puta optuživali za netačno informisanje. "Samo radi preciznog informisanja, plata je novčana nadoknada za osmočasovno radno vrijeme svih zaposlenih u Crnoj Gori dok je zarada nešto što se zaradi prekovremenim radom”, naveo je on.
Dobričan je kazao da je osnovno pitanje ko u Crnoj Gori radi više od doktora medicine, ko ima 24 sata dežurstva “ali i ko u ovoj državi obezbjeđuje zdravlje stanovništva? Šta je to skuplje od života”.
On je kazao da prosječna zarada ljekara sa svim dežurstvima i prekovremenim satima rijetko prelazi hiljadu eura.
“Međutim, da bi doktor, specijalista, zaradio „ovoliku“ sumu novca mora da ima najmanje pet dežurstava i sijaset prekovremenih sati (preko 40). Sve nas to opet dodatno opterećuje i odvaja od naših porodica i vikendom i praznicima”, dodao je Dobričanin.
Kako je kazao, što se dežurstava tiče, ljekar specijalist radnim danom dežura 16 sati za, u prosjeku 47 eura, dok je vikend dežurstvo, od 24 sata, oko 69 eura.
“Ako to podijelite na radni sat, to znači da je sat dežurstva ljekara specijaliste u toku 24 časovnog dežurstva oko 2,8 eura. Samo radi upoređenja- ukoliko odvedete auto na redovni servis, radni sat ćete platiti između 25 i 35 eura ili ukoliko iznajmite osobu za čišćenje stana, njen radni sat je između četiri i šest eura. To su činjenice”, ukazao je Dobričanin.
On je podsjetio da je prije godinu održana osnivačka skupština SDMCG.
“Nažalost, na scenu su odmah nakon formiranja Sindikata doktora medicine stupile raznorazne sindikalne sveznalice i licemjeri koji su ga proglasile nekompetentnim i naravno nereprezentativnim, iako naš sindikat okuplja više od 50 odsto doktora medicine u Crnoj Gori”, kazao je Dobričanin.
On je rekao da su počele antisindikalne aktivnosti protiv esnafskog sindikalnog udruživanja ali da je samo jedna bolnica ostala van tog udruženja.
“Zašto? Vjerovatno je njima dobro ili su naši interesi drugačiji od njihovih što je u potpunosti legitimno. Takođe, u jednom od najznačajnijih domova zdravlja, iako je veliki broj ljekara izrazio želju i počeo da se učlanjuje u Sindikat doktora, započete su besmislene opstrukcije od strane drugih sindikalnih organizacija koje su brže – bolje osnovali neki novi – stari sindikat”, rekao je Dobričanin.
On je upitao ljekare da li je toliko teško da priznaju da su intelektualna elita države i da se prirodno okupe tamo gdje je većina njihovih kolega iz drugih medicinskih institucija “i da se zajedno izborimo za plate koje će reprezentovati naš rad, ili ste ipak zadovoljni ovim što vam se ovih dana servira od strane ostalih sindikata”.
“Da li ćete i dalje prihvatiti ucjene kojima vam obećavaju da ćete ukoliko se učlanite u Sindikat doktora ostati bez stanova koje su vam obećali od uplata u tzv. "stambenu zadrugu“ koje dobijate za enormno visoku cijenu po kvadratu u samoupravnom miljeu „svi smo mi jednaki“. Nismo!", poručio je Dobričanin.
Prema njegovim riječima, neki su malo „jednakiji“ jer su potrošili preko 25 godina školovanja i odricanja za mnogo odgovorniji posao koji danas u Crnoj Gori obavljaju.
Dobričanin je podsjetio da su doktori ostajali nijemi na verbalne i fizičke napade na kolege, netačne i senzacionalističke tekstove o nebrizi za pacijente, “ različite trivijalne „ekspertske“ studije koje su nas svrstavale u sam vrh korupcije koje su na kraju prouzrokovale gubitak povjerenja u nas same od strane naših pacijenata”.
“Raznorazne nevladine organizacije počele su da nas dijele na „nas“ (ljekare) i „njih“ (pacijente) tako da su umjesto mostova saradnje pokušavali podizanje „kineskih zidova“ između nas. U medicini ne postoje oni i mi, postoje samo naši pacijenti zbog kojih sama medicina i postoji i zbog kojih smo mi tu, da im pružimo ono što im je najbitnije – zdravlje”, poručio je Dobričanin.
Prema njegovim riječima, da bi postigli potpunu posvjećenost poslu doktori moraju biti koncentrisani i pošteđeni mnogih problema koji su sada dominantni i koji ih ometaju u našem radu.
“Rješavanje ovih problema su glavni cilj djelovanja Sindikata doktora medicine Crne Gore”, zaključio je on.