Odluka Vlade o osnivanju Fakulteta za crnogorski jezik, čisto je politička i nema nikakvo naučno i akademsko opravdanje niti utemeljenje, ocijenila je profesorica opšte lingvistike na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Rajka Glušica.
Glušica je kazala da potrebe za kadrom, profesorima crnogorskog jezika, naučnim istraživačima (magistri i doktori nauka) iz oblasti crnogorskog jezika, književnosti i kulure, zadovoljava Studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
„Vlada otvara fakultet za jotovanu varijantu crnogorskog jezika čime produbljuje podjele u crnogorskoj jezičkoj zajednici, čini štetu crnogorskoj nauci i kulturi i po ko zna koji put podupire retrogradnu i nacionalističku jezičku politiku, koja uprkos podršci Vlade, nema ni sadašnjost, a kamo li budućnost“, rekla je Glušica u intervjuu agenciji MINA.
Na pitanje da prokomentariše da li ima dovoljno novca za finansiranje Fakulteta za crnogorski, Glušica je rekla da je Vlada olako donijela odluku, usmjeravajući veliku količinu novca u organizaciju jedne kadrovski i naučno rizične institucije u vrijeme najteže finansijske krize na Univerzitetu Crne Gore.
“Na državnom Univerzitetu, čiji drastično smanjeni budžet ne pokriva ni plate zaposlenih, a kamoli naučnoistraživački rad, obustavljen je izbor docenata - nezampaćena mjera štednje u akademskom svijetu. Mladi doktori nauka umjesto da se nagrade za postignute naučne rezulte, ogroman rad i trud, ostaju bez posla”, upozorila je Glušica.
Ona je navela da je na Filozofskom fakultetu devet saradnika u nastavi pred odbranom doktorata otpušteno u decembru prošle godine.” Skoro svi su u međuvremenu doktorirali ali nijesu vraćeni na platni spisak, čekaju da kriza prođe i da im se pokrene procedura izbora u zvanje docent”.
Glušica je rekla da su mnogi konkursi za izbor u zvanje usporeni ili se odlažu.
“Profesori Filozofskog fakulteta od aprila 2011. ne primaju nadoknade za održane časove na osnovnim i postdiplomskim studijama, za diplomske, magistarske i doktorske radnje”, navela je ona.
Glušica je dodala da se naučni časopise odavno ne štampamju već se objavljuju u elektronskoj formi.
“Takvo je stanje na državnom Univerzitetu, a onda Vlada lako odluči da iz budžeta odvoji ogromnu količinu novca da finansira potpuno nepotreban Fakultet na Cetinju, nakon što je i do sada izdašno nagrađivala istu ekipu u okviru dosadašnjeg Instituta za crnogorski jezik”, rekla je Glušica.
Ona je istakla da ne može, a da ne sumnja u administrativno, organizaciono, kadrovsko i akademsko funkcionisanje Fakulteta u osnivanju.
„Bez krovne institucije Univerziteta koja kontroliše kvalitet nastave, planove, programe, kadrovska rješenja, izbore u zvanja, komisije, regularnost akademskih procedura, odobravanje tema za diplomske, magistarske radove i doktorske disetracije (vjerujem da će odmah početi sa doktorskim studijama, one su im prijeko potrebne)“, rekla je Glušica.
Ona je ocijenila da je za sve poslove u naučno- istraživačkom, obrazovnom, organizacionom, finansijskom radu odgovarati samo ministru prosvjete nezamislivo i neozbiljno, pa makar i najbolji poznavalac ove problematike vršio tu funkciju.
„Funkcionisanje jedne visokoobrazovne institucije, pa i novosnovanog i nepotrebnog Fakulteta za crnogorski jezik književnost veoma je ozbiljan i kompleksan posao za koji nijesu kvalifikovani oni kojima je povjeren“, rekla je Glušica.
Ona je navela da bi Vlada, da je analizirala koliko se u javnom diskursu koji zahtijeva upotrebu standardnog jezika (državna administracija, mediji i obrazovni sistem) koristi jotovana varijanta crnogorskog jezika sa novim slovima i nakon pet godina insistiranja na njoj kao čisto crnogorskoj, vidjela da je ona potpuno odbačena.
Glušica je ocijenila da će Fakultet za crnogorki jezik i književnost biti jedini na svijetu za jedan jezik.
Ona je rekla da su matične institucije za studiranje nekog jezika, kulture i književnosti stvorene na tom jeziku filološki ili filozofski fakulteti.
“Izgleda da je naš crnogorski jezik toliko poseban, “autohton i autentičan” (to tvrde tvorci crnogorske jezičke politike, iako autohton u lingvistici znači jezik posebnog porijekla bez srodnika i rođaka) i prestižan (po broju govornika i po ekonomskoj snazi države, pa će se izučavati svuda u svijetu) da za takav jezik mora postojati poseban fakultet izvan postojeće akademske prakse”, kazala je Glušica.
Ako se, kako je rekla, žele preseliti institucije sa crnogorskim imenom na Cetinje, "onda su mogli preseliti postojeći Institut za crnogorski jezik i književnost iz Podgorice, sa svoja tri zaposlena".
„A ne pretvarati ga u Fakultet, dodajući mu uz naučno-istraživačku i obrazovnu komponentu iako je svima poznato da pomenuti Institut nema kadar ni za jednu, a kamoli za drugu aktivnost“, rekla je ona.
Glušica je navela da nema toga zakona o bilo kom gradu, pa i prijestonici koji može regulisati i retemetiti akademsku i organizacionu strukturu državnog Univerziteta, bez dogovora sa odgovornim ljudima tog Univerziteta.
Ona je ocijenila da neobaviještenost rektora Predraga Miranovića zabrinjava, i da bi on trebalo da bude upoznat sa svim promjenama u crnogorskom visokoobrazovnom sistemu, naročito kada se one tiču univerzitetskih jedinica za koje je odgovoran.
“Morao bi da zna kakve će posljedice osnivanje novog fakulteta imati po Studijski program za crnogorski jezik na Filozofskom fakultetu. Koliko mi je poznato, na novinarsko pitanje šta će biti sa studijskim programima za crnogorski i srpski rektor Miranović nije imao odgovor”, ukazala je Glušica.
Ona je rekla da je tačno da interesovanje za Studijski program za crnogorski jezik iz godine u godinu raste i da to pokazuje da mladi ljudi prepoznaju posvećenost nastavnika (predmete jezika i književnosti predaje 15 doktora nauka u svim akademskim zvanjima, i još sedam na opštim predmetima) i ozbiljnost rada na tom studiju.
Glušica je kazala da je u godini osnivanja 2008. na tom studijskom programu upisan broj studenata predviđen konkursom, da bi već od naredne broj zainteresovanih prevazilazio cifru traženu konkursom.
Ona je rekla da po zainteresovanosti studenata Studijski program za crnogorski jezik spada u sam vrh na Filozofskom fakultetu.
„Novi Fakultet na Cetinju neće imati nikakav uticaj na upis studenata na Studijski program za srpski, ali bi mogao da smanji upis na Studijski program za crnogorski jer imamo skoro iste nazive koji mogu da zbune mlade ljude, tako da je novoosnovani Fakultet nominalno konkurencija našem Studijskom programu, ali ni po čemu drugom nije“, istakla je ona.
Glušica je rekla da otvaranjem Fakulteta očekuje nastavak retrogradne i nenaučne priče o crnogorskom jeziku kao autohtonom jeziku posebnog porijekla i strukturno različitog od bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika.
Ona je upozorila da se opasnost od takve nacionalističke priče sa novim fakultetom uvećava jer se mladi ljudi, potencijalni studenti izlažu manipulacijama koje će im se servirati kao naučne istine.
„Sa takvim obrazovanjem neće moći mrdnuti sa Cetinja. Na Fakultetu će se naravno udomiti svi crnogorski domoljubi koji su dali doprinos naopakoj kodifikaciji crnogorskog jezika, kojima će nedostajuće naučne i akademske reference nadomjestiti dosljedno “jotiranje”, kazala je Glušica.
Na pitanje kako procjenje da će se osnivanje tog fakulteta uticati na razvoj i upotrebu crnogorskog jezika, Glušica je odgovorila da neće nikako jer, kako tvrdi, standardni crnogorski jezik nije ono što zagovaraju članovi Instituta / Fakulteta za crnogorski jezik – samo jotovana varijanta sa novouvedenim slovima.
Glušica je rekla da se osioci zvanične jezičke politike danas smatraju crnogorskim jezikom samo njegovu jotovanu varijantu, iako su u pravopisu i gramatici prihvaćene obje varijante kao ravnopravne.
Ona je kazala da, što se tiče upotrebe jotovane varijante crnogorskog jezika koja je ušla u normu, ona se uprkos nastojanjima nosilaca te jezičke politike svela samo na upotrbu u Institutu/Fakultetu za crnogorski jezik i Maticu crnogorsku.
“Ni jedan medij ni štampani ni elektronski nije ništa mijenjao u svom pisanom i verbalnom iskazu, niti je prihvatio novonormirane oblike i nova slova. Državna administracija takođe ne prihvata, jezičke vratolomije propisane novim Pravopisom crnogorskog jezika”, podsjetila je Glušica.
Ona je kazala da ni u obrazovnom sistemu, uprkos stalnom inspekcijskogm nadzoru i novim udžbenicima crnogorskog jezika, nema sistemske upotrebe zadate jotovane varijante.
„Dakle, u tri osnovna domena upotrebe standardnog jezika –mediji, administracija, obrazovni sistem, ne koristi se jotovana varijanta“, ukazala je Glušica.
Ona smatra da je odluka Vlade pogrešna jer nije donosena na osnovu analiza i ozbiljnih elaboracija o opravdanosti osnivanja i u skladu sa potrebama crnogorskog društva i visokoobrazovnog sistema.
“Nasuprot analizi i elaboraciji, Vlada nastavlja da, kao čarobnim štapićem pretvara nevladinu organizaciju “Institut Vojislav P. Nikčević” u “naučni” Institut za crnogorski jezik i književnost, a onda isti taj Institut u Fakultet za crnogorski jezik bez ikakvog akademskog ili kadrovskog utemeljenja i društvenog opravdanja”, rekla je Glušica.