Rusija je zaprijetila da će strane vojnike u Ukrajini smatrati legitimnim metama, nakon što je Francuska priznala da šalje svoje osoblje. Lavrov tvrdi da je to direktno učešće u ratu, a ne podrška.
Rusija je upozorila da će strane vojnike koji se nalaze u Ukrajini smatrati legitimnim vojnim metama, nakon što je Francuska potvrdila da tamo povremeno šalje svoje vojnike radi obuke ukrajinskih snaga i održavanja vojne opreme, piše AP.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je Francusku za direktno učešće u ratu.
„To više nije 'podrška Ukrajini', nego direktno učešće u ratu“, rekao je Lavrov juče na konferenciji za novinare u Manili na Filipinima.
Dodao je da Rusija zna i za prisustvo vojnog osoblja drugih država u Ukrajini, te da je tim zemljama već uputila upozorenja.
Moskva prijeti napadima na strane vojnike
Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručila je da će Rusija strane vojnike u Ukrajini smatrati legitimnim vojnim ciljevima, a da će o mogućem odgovoru odlučivati ruska vojska. Lavrov je prisustvo stranog vojnog osoblja uporedio i sa pomoći koju zapadne zemlje pružaju Ukrajini u određivanju ciljeva napada i dostavljanju satelitskih podataka.
Francuska odbacuje ruske optužbe i tvrdi da njeni vojnici u Ukrajini ne učestvuju u borbenim operacijama. Zamjenica francuskog ministra odbrane Alis Rufo izjavila je danas za francuski RMC da u Ukrajini povremeno boravi veoma mali broj francuskih vojnika i stručnjaka.
Među njima su i inženjeri za naoružanje koji pomažu u održavanju vojne opreme koju je Francuska isporučila Ukrajini, uključujući borbene avione „Miraž“ i haubice „Cezar“. Rufo je naglasila da se njihove aktivnosti odvijaju daleko od prve linije fronta i da francuski vojnici nemaju namjeru da učestvuju u borbama.
Francuska misija otkrivena pre nekoliko dana
Ranije je objavljeno da Francuska u Ukrajini sprovodi povjerljivu vojnu misiju pod nazivom „Volia“. Kako je prvi izvijestio francuski Radio Frans Internasional (Radio France Internationale), manji broj francuskih vojnika povremeno dolazi u Ukrajinu kako bi obučavao ukrajinske snage i pomagao u održavanju vojne opreme.
Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro juče je potvrdio da se te aktivnosti sprovode u ograničenom obimu, naglasivši da Francuska nije strana u ratu protiv Rusije i da to ne namjerava da postane.
I Velika Britanija ima vojnike u Ukrajini
Velika Britanija takođe ima vojnike u Ukrajini, ali britanski zvaničnici nijesu otkrili koliko ih je, niti koje zadatke obavljaju. Britansko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da su tokom protekle godine u Ukrajini poginula dvojica britanskih vojnika. Obojica su stradala u nesrećama.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara 2022. godine, desetine zemalja obučile su više od 100.000 ukrajinskih vojnika. Obuka se uglavnom sprovodila van Ukrajine, između ostalog u Francuskoj, Velikoj Britaniji, SAD, Poljskoj i Njemačkoj.
Ukrajinski vojnici tamo su učili da koriste američke PVO sisteme „Patriot“, borbene avione F-16 i drugu vojnu opremu. Savezničke zemlje obučavale su i nove vojnike, oficire, medicinsko osoblje, kao i druge stručnjake potrebne za ratovanje.
Crna Gora danas će u Briselu privremeno zatvoriti još dva pregovaračka poglavlja, 16 – Porezi i 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, čime će broj privremeno zatvorenih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom EU biti povećan na 25. To je juče najavila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, navodeći da se Crna Gora time približava cilju da pregovore o članstvu završi do kraja ove godine. „Time dolazimo do 25 zatvorenih poglavlja i približavamo se cilju da pregovore završimo do kraja godine“, kazala je Gorčević. Ona je istakla da zatvaranje poglavlja 16 donosi uređenija poreska pravila, predvidljivije uslove poslovanja i pravedniju konkurenciju. Govoreći o značaju poglavlja 22, Gorčević je ukazala na mogućnosti koje će Crnoj Gori biti otvorene kroz korišćenje kohezionih fondova Evropske unije. „Članstvo u EU omogućiće nam da iz kohezionih fondova finansiramo bolje puteve, pouzdanije vodosnabdijevanje i ulaganja koja otvaraju nova radna mjesta. Zato projekte treba pripremiti do ulaska u EU, kako bismo iskoristili sredstva kada budu dostupna“, navela je Gorčević. Ona je poručila da privremeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja ne znači i završetak posla, jer je neophodno nastaviti jačanje institucija koje će primjenjivati evropska pravila i upravljati projektima finansiranim iz fondova EU. „Za članstvo moramo pripremati institucije koje će primjenjivati nova pravila i voditi evropske projekte kako bi građani osjetili koristi članstva“, zaključila je Gorčević. Nakon održavanja Međuvladine konferencije Crne Gore i Evropske unije, danas u 16.30 časova u Briselu biće održana konferencija za novinare. Na konferenciji će govoriti premijer Crne Gore Milojko Spajić, evropska komesarka za proširenje Marta Kos i ministar za evropske poslove Irske Tomas Birn. -PROMENI TEKST I OTSAVI CITIRANJA
Writing Crna Gora danas zatvara još dva poglavlja u pregovorima sa EU
Crna Gora danas će u Briselu privremeno zatvoriti pregovaračka poglavlja 16 – Porezi i 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata. Time će ukupan broj privremeno zatvorenih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom dostići 25.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević najavila je ovaj korak, ističući da se Crna Gora na taj način dodatno približava planu da pregovore o pristupanju EU okonča do kraja godine.
Prema njenim riječima, zatvaranje poglavlja 16 doprinijeće unapređenju poreskog sistema, stvaranju stabilnijih uslova za poslovanje i obezbjeđivanju ravnopravnije konkurencije na tržištu.
Poseban značaj ima i poglavlje 22, koje se odnosi na regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata. Njegovo zatvaranje predstavlja važan korak ka budućem korišćenju evropskih kohezionih fondova, iz kojih bi se mogli finansirati infrastrukturni i razvojni projekti.
To podrazumijeva ulaganja u putnu infrastrukturu, unapređenje sistema vodosnabdijevanja, ali i projekte koji mogu doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta. Zbog toga je, kako je poručeno, važno da Crna Gora na vrijeme pripremi kvalitetne projekte kako bi spremno dočekala mogućnost korišćenja ovih sredstava nakon pristupanja Uniji.
Gorčević je naglasila da privremeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja ne znači i završetak obaveza, već da predstoji nastavak reformi i jačanje institucija koje će biti odgovorne za sprovođenje evropskih propisa i upravljanje sredstvima iz fondova EU.
Nakon današnje Međuvladine konferencije Crne Gore i Evropske unije, u Briselu je za 16.30 časova zakazana konferencija za medije.
Obraćanje će održati premijer Crne Gore Milojko Spajić, evropska komesarka za proširenje Marta Kos i irski ministar za evropske poslove Tomas Birn.
Preduzeće Čistoća Podgorica od građana i pravnih lica potražuje 5.424.847 eura. Od tog iznosa pravna lica za izvršene usluge sakupljanja i transporta komunalnog otpada duguju 2.032.222,94 eura, dok od fizičkih lica, odnosno građana gradsko preduzeće potražuje 3.392.625,81 eura, piše Dan. “Čistoća redovno, radi zaštite svojih potraživanja i sprečavanja zastare, podnosi predloge za izvršenje preko javnih izvršitelja, za sve korisnika usluga koji ne izmiruju obaveze, ili to čine neredovno. Trenutno se, na dan 11. novembar, u postupku naplate potraživanja od pravnih lica nalazi 3.453 predmeta u iznosu od 1.294.499,56 eura i 18.953 predmeta u iznosu od 1.534.329,25 eura pokrenutih protiv fizičkih lica koji ne izmiruju obaveze”, saopštili su za Dan iz Čistoće na čijem je čelu Denis Hot. Oni ističu da kontinuirano popisuju, evidentiraju i ažuriraju bazu korisnika usluga. “Riječ je o redovnim terenskim aktivnostima koje se realizuju u cilju proširenja obuhvata korisnika i uspostavljanja što potpunije i preciznije evidencije. Tako je, primjera radi, tokom prethodnog mjeseca evidentirano 155 novih korisnika, a ove aktivnosti predstavljaju kontinuiran proces, koji će biti nastavljen i u narednom periodu, kako bi se obezbijedilo da svi korisnici budu obuhvaćeni odgovarajućom evidencijom i sistemom fakturisanja”, kažu iz Čistoće. Navode da se korisnicima na području Kuča redovno dostavljaju računi. “Za područja Pipera i Bratonožića, u narednom periodu planirano je obezbjeđivanje dodatne komunalne infrastrukture, čime će se stvoriti neophodni uslovi za kvalitetnije i efikasnije organizovanje pružanja naših usluga. Nako toga je planirano uključivanje korisnika sa ovih područja u sistem redovnog fakturisanja”, kažu iz Čistoće. Nije opravdano najavljivati otpuštanje radnika Iz Čistoće su kazali da Euro model, čija je primjena najavljena od januara 2027. godine, predstavlja bitan faktor prilikom planiranja troškova poslovanja. “U ovom trenutku ne bi bilo opravdano unaprijed najavljivati ni smanjenje broja zaposlenih ni korekciju cijena usluga. Društvo će, nakon utvrđivanja konačnih parametara, pripremiti precizan obračun dodatnih troškova, a zatim razmotriti mogućnosti za njihovo pokriće kroz racionalizaciju rashoda, povećanje operativne efikasnosti ili u krajnjem, ukoliko bude potrebno, dodatnu podršku osnivača. Sve ovo imaće za cilj da se obezbijedi nesmetano funkcionisanje i redovno izmirivanje obaveza prema zaposlenima i kvalitet pružanja komunalnih usluga, uz odgovorno upravljanje finansijama društva”, istakli su iz Čistoće.
Writing Čistoća potražuje više od 5,4 miliona eura od građana i privrede
Podgoričko preduzeće Čistoća potražuje ukupno 5.424.847 eura po osnovu pruženih komunalnih usluga. Najveći dio duga odnosi se na građane, od kojih se potražuje 3.392.625,81 eura, dok obaveze pravnih lica iznose 2.032.222,94 eura, prenosi Dan.
Iz ovog gradskog preduzeća, kojim rukovodi Denis Hot, navode da redovno pokreću postupke prinudne naplate preko javnih izvršitelja kako bi zaštitili svoja potraživanja i spriječili njihovo zastarijevanje.
Prema podacima od 11. novembra, u postupku naplate nalazi se 3.453 predmeta protiv pravnih lica, ukupne vrijednosti 1.294.499,56 eura. Istovremeno, pokrenuto je 18.953 postupka protiv građana, a vrijednost tih potraživanja iznosi 1.534.329,25 eura.
U Čistoći ističu da paralelno rade na proširenju i ažuriranju evidencije korisnika, kroz redovne terenske aktivnosti. Tokom prethodnog mjeseca evidentirano je 155 novih korisnika, a proces popisa i registracije biće nastavljen i u narednom periodu.
Kada je riječ o pojedinim prigradskim područjima, iz preduzeća navode da se računi stanovnicima Kuča redovno dostavljaju, dok je za Pipere i Bratonožiće planirano dodatno opremanje komunalnom infrastrukturom. Nakon stvaranja potrebnih uslova, korisnici iz ovih područja biće uključeni u sistem redovnog fakturisanja.
Euro model donosi nove troškove, ali otpuštanja nijesu najavljena
Iz Čistoće su se osvrnuli i na primjenu Euro modela, koja je planirana od januara 2027. godine, navodeći da će ovaj sistem biti važan faktor u budućem planiranju poslovnih rashoda.
Ipak, ističu da je u ovom trenutku prerano govoriti o eventualnom smanjenju broja zaposlenih ili povećanju cijena komunalnih usluga.
Kako su pojasnili, nakon utvrđivanja konačnih parametara biće urađena detaljna procjena dodatnih troškova, nakon čega će razmotriti načine za njihovo pokrivanje.
Među mogućim rješenjima navode racionalizaciju troškova, unapređenje operativne efikasnosti, a ukoliko to bude neophodno, i dodatnu finansijsku podršku osnivača.
Cilj je, kako poručuju, očuvanje stabilnog poslovanja, redovno izmirivanje obaveza prema zaposlenima i održavanje kvaliteta komunalnih usluga, uz odgovorno upravljanje finansijama preduzeća.
Kofer za koji mediji navode da sadrži kodove za aktiviranje ruskog nuklearnog arsenala privukao je pažnju javnosti u kineskom gradu Šenženu, gde se održava samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), uoči trilateralnog sastanka predsednika Rusije, SAD i Kine, Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga. Snimak koji su emitovali ruski državni mediji prikazuje ruskog vojnog zvaničnika kako nosi nuklearni kofer u pratnji predsednika Putina. Prema oceni analitičara CNN-a, takav javni prikaz predstavlja podsećanje na ruske nuklearne kapacitete uoči susreta lidera tri države koje raspolažu nuklearnim oružjem. To nije jedini način na koji je Moskva poslednjih dana ukazivala na svoje vojne sposobnosti. Japan je ranije ove nedelje prijavio da su dva aviona, za koja se sumnja da su ruski, povredila njegov vazdušni prostor, dok je Tajvan saopštio da su dva ruska vojna aviona ušla u njegovu zonu identifikacije protivvazdušne odbrane. Nekoliko sati nakon incidenta u blizini Tajvana, satelitski snimci zabeležili su dva ruska strateška bombardera Tu-95, sposobna za nošenje nuklearnog oružja, na aerodromu Da Nang u Vijetnamu. Na snimcima su uočena i dva vojna transportna aviona Il-76-SAMO IJEKAVIZUJ TEKST
Writing Putinov nuklearni kofer u centru pažnje pred susret sa Trampom i Sijem
Nuklearni kofer koji, prema navodima medija, sadrži kodove za aktiviranje ruskog nuklearnog arsenala privukao je pažnju javnosti u kineskom gradu Šenženu, gdje se održava samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC). Njegovo pojavljivanje zabilježeno je uoči najavljenog trilateralnog susreta predsjednika Rusije, SAD i Kine – Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga.
Na snimku koji su objavili ruski državni mediji vidi se vojni zvaničnik koji u pratnji Putina nosi prepoznatljivi nuklearni kofer, dio sistema ruskog nuklearnog komandovanja.
Analitičari CNN-a ocjenjuju da njegovo javno prikazivanje uoči sastanka lidera tri nuklearne sile predstavlja podsjećanje na ruske strateške vojne kapacitete.
Istovremeno, Moskva je i prethodnih dana skretala pažnju na svoje vojne aktivnosti u azijsko-pacifičkom regionu.
Japan je ranije ove sedmice prijavio povredu svog vazdušnog prostora od strane dva aviona za koja se sumnja da su ruska. Tajvan je, takođe, saopštio da su dva ruska vojna aviona ušla u njegovu zonu identifikacije protivvazdušne odbrane.
Dodatnu pažnju izazvali su satelitski snimci nastali nekoliko sati nakon incidenta u blizini Tajvana, na kojima su zabilježena dva ruska strateška bombardera Tu-95 na aerodromu Da Nang u Vijetnamu. Riječ je o letjelicama sposobnim za nošenje nuklearnog naoružanja.
Na istim snimcima uočena su i dva vojna transportna aviona Il-76, što je dodatno usmjerilo pažnju na prisustvo ruskih vojnih letjelica u regionu.
SAM IJEKAVIZUJ TEKST KOJI TI POSLAJEM , NISTA DRUGO
Razumijem.Odsadaćuisključivoijekavizovatitekstkojipošalješ,bezpreformulisanja,izmjenasadržajailidodavanjabiločega.
Kofer za koji mediji navode da sadrži kodove za aktiviranje ruskog nuklearnog arsenala privukao je pažnju javnosti u kineskom gradu Šenženu, gde se održava samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), uoči trilateralnog sastanka predsednika Rusije, SAD i Kine, Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga. Snimak koji su emitovali ruski državni mediji prikazuje ruskog vojnog zvaničnika kako nosi nuklearni kofer u pratnji predsednika Putina. Prema oceni analitičara CNN-a, takav javni prikaz predstavlja podsećanje na ruske nuklearne kapacitete uoči susreta lidera tri države koje raspolažu nuklearnim oružjem. To nije jedini način na koji je Moskva poslednjih dana ukazivala na svoje vojne sposobnosti. Japan je ranije ove nedelje prijavio da su dva aviona, za koja se sumnja da su ruski, povredila njegov vazdušni prostor, dok je Tajvan saopštio da su dva ruska vojna aviona ušla u njegovu zonu identifikacije protivvazdušne odbrane. Nekoliko sati nakon incidenta u blizini Tajvana, satelitski snimci zabeležili su dva ruska strateška bombardera Tu-95, sposobna za nošenje nuklearnog oružja, na aerodromu Da Nang u Vijetnamu. Na snimcima su uočena i dva vojna transportna aviona Il-76
KoferzakojimedijinavodedasadržikodovezaaktiviranjeruskognuklearnogarsenalaprivukaojepažnjujavnostiukineskomgraduŠenženu,gdjeseodržavasamitAzijsko-pacifičkeekonomskesaradnje(APEC),uočitrilateralnogsastankapredsjednikaRusije,SADiKine,VladimiraPutina,DonaldaTrampaiSiĐinpinga.
SnimakkojisuemitovaliruskidržavnimedijiprikazujeruskogvojnogzvaničnikakakonosinuklearnikoferupratnjipredsjednikaPutina.
PremaocjenianalitičaraCNN-a,takavjavniprikazpredstavljapodsjećanjenaruskenuklearnekapaciteteuočisusretalideratridržavekojeraspolažunuklearnimoružjem.
TonijejedininačinnakojijeMoskvaposljednjihdanaukazivalanasvojevojnesposobnosti.
Japanjeranijeovesedmiceprijaviodasudvaaviona,zakojasesumnjadasuruska,povrijedilanjegovvazdušniprostor,dokjeTajvansaopštiodasudvaruskavojnaavionaušlaunjegovuzonuidentifikacijeprotivvazdušneodbrane.
NekolikosatinakonincidentaubliziniTajvana,satelitskisnimcizabilježilisudvaruskastrateškabombarderaTu-95,sposobnazanošenjenuklearnogoružja,naaerodromuDaNanguVijetnamu.NasnimcimasuuočenaidvavojnatransportnaavionaIl-76.
Prema oceni CNN-a, prisustvo ruskih vojnih aviona u regionu predstavlja "neuobičajeno demonstriranje vojne moći". U analizi se ocenjuje da Putin u razgovorima sa Si Đinpingom i Trampom nastupa iz ekonomski i diplomatski slabije pozicije, dok dugotrajni rat u Ukrajini, izostanak brzog vojnog uspeha i pritisak na rusku ekonomiju predstavljaju izazove za Moskvu. Ipak, prikaz nuklearnog kofera, vojni potezi u regionu i prisustvo strateških bombardera, prema oceni CNN-a, predstavljaju poruku da Rusija i dalje raspolaže značajnim nuklearnim potencijalom i ostaje jedna od vodećih nuklearnih sila sveta.
PremaocjeniCNN-a,prisustvoruskihvojnihavionauregionupredstavlja„neuobičajenodemonstriranjevojnemoći“.
UanaliziseocjenjujedaPutinurazgovorimasaSiĐinpingomiTrampomnastupaizekonomskiidiplomatskislabijepozicije,dokdugotrajniratuUkrajini,izostanakbrzogvojnoguspjehaipritisaknaruskuekonomijupredstavljajuizazovezaMoskvu.
Ipak,prikaznuklearnogkofera,vojnipoteziuregionuiprisustvostrateškihbombardera,premaocjeniCNN-a,predstavljajuporukudaRusijaidaljeraspolažeznačajnimnuklearnimpotencijalomiostajejednaodvodećihnuklearnihsilasvijeta.
Predsednici Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, Donald Tramp i Vladimir Putin, sastali su se danas na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u kineskom gradu Šenženu, dok su uoči najavljenog trilateralnog susreta razgovore započeli i američki predsednik i kineski lider Si Đinping. Susreti trojice državnika privukli su veliku pažnju međunarodne javnosti, posebno zbog očekivanja da bi mogli da razgovaraju o najvažnijim globalnim političkim i bezbednosnim pitanjima. Susret Trampa i Putina trajao je oko 40 minuta, a Bela kuća ga je opisala kao neformalni razgovor, odnosno takozvani "pull-aside", što predstavlja manje formalan format od zvaničnog bilateralnog sastanka, preneo je CNN. Na početku susreta Tramp je srdačno pozdravio ruskog predsednika i ponovo istakao dobre lične odnose koje imaju. "Ko je to? On je moj prijatelj", rekao je Tramp pokazujući na Putina prilikom susreta
PredsjedniciSjedinjenihAmeričkihDržavaiRusije,DonaldTrampiVladimirPutin,sastalisusedanasnamarginamasamitaAzijsko-pacifičkeekonomskesaradnje(APEC)ukineskomgraduŠenženu,doksuuočinajavljenogtrilateralnogsusretarazgovorezapočeliiameričkipredsjednikikineskiliderSiĐinping.Susretitrojicedržavnikaprivuklisuvelikupažnjumeđunarodnejavnosti,posebnozbogočekivanjadabimoglidarazgovarajuonajvažnijimglobalnimpolitičkimibezbjednosnimpitanjima.
SusretTrampaiPutinatrajaojeoko40minuta,aBijelakućagajeopisalakaoneformalnirazgovor,odnosnotakozvani„pull-aside“,štopredstavljamanjeformalanformatodzvaničnogbilateralnogsastanka,preniojeCNN.
NapočetkususretaTrampjesrdačnopozdravioruskogpredsjednikaiponovoistakaodobreličneodnosekojeimaju.
„Kojeto?Onjemojprijatelj“,rekaojeTramppokazujućinaPutinaprilikomsusreta.
Američki predsednik je nakon rukovanja poručio da se raduje razgovoru i podsetio da se sa ruskim liderom poznaje godinama. "Godinama imamo odličan odnos, poznajemo se dugo i mislim da iz ovoga može proizaći mnogo dobrih stvari ili da barem može biti početak nečega", izjavio je Tramp. Putin se tokom susreta nije javno obraćao, a američki predsednik došao je u pratnji državnog sekretara Marka Rubija i ministra finansija Skota Besenta.
Američkipredsjednikjenakonrukovanjaporučiodaseradujerazgovoruipodsjetiodasesaruskimliderompoznajegodinama.
„Godinamaimamoodličanodnos,poznajemosedugoimislimdaizovogamožeproizaćimnogodobrihstvariilidabaremmožebitipočetaknečega“,izjaviojeTramp.
Putinsetokomsusretanijejavnoobraćao,aameričkipredsjednikdošaojeupratnjidržavnogsekretaraMarkaRubijaiministrafinansijaSkotaBesenta.
U međuvremenu, Tramp je započeo bilateralne razgovore i sa kineskim predsednikom Si Đinpingom, uoči najavljenog trilateralnog sastanka na kojem bi trebalo da učestvuje i Putin, prenosi South China Morning Post. Očekuje se da će sastanak trojice lidera biti održan iza zatvorenih vrata u državnoj rezidenciji "Ćilin Šanžuang". Peking je ovaj događaj opisao kao susret od istorijskog značaja, s obzirom na to da bi okupio predsednike tri najveće svetske nuklearne sile. Prema najavama, u fokusu razgovora trebalo bi da budu međunarodna trgovina, investicije, bezbednosna pitanja i aktuelni međunarodni sukobi, uključujući rat u Ukrajini i sukob u Iranu. Posebnu pažnju privlači činjenica da se Tramp i Si sastaju treći put ove godine, u trenutku kada Vašington i Peking pokušavaju da ograniče trgovinske tenzije koje opterećuju njihove odnose.
Umeđuvremenu,TrampjezapočeobilateralnerazgovoreisakineskimpredsjednikomSiĐinpingom,uočinajavljenogtrilateralnogsastankanakojembitrebalodaučestvujeiPutin,prenosiSouthChinaMorningPost.
Očekujesedaćesastanaktrojiceliderabitiodržanizazatvorenihvrataudržavnojrezidenciji„ĆilinŠanžuang“.Pekingjeovajdogađajopisaokaosusretodistorijskogznačaja,sobziromnatodabiokupiopredsjedniketrinajvećesvjetskenuklearnesile.
Premanajavama,ufokusurazgovoratrebalobidabudumeđunarodnatrgovina,investicije,bezbjednosnapitanjaiaktuelnimeđunarodnisukobi,uključujućiratuUkrajiniisukobuIranu.
PosebnupažnjuprivlačičinjenicadaseTrampiSisastajutrećiputovegodine,utrenutkukadaVašingtoniPekingpokušavajudaograničetrgovinsketenzijekojeopterećujunjihoveodnose.
Uoči trilateralnog sastanka, Tramp je u intervjuu za Foks njuz govorio i o odnosima Moskve i Pekinga, ocenjujući da bi zajednički razgovor sa Putinom i Sijem mogao da donese stratešku prednost Vašingtonu. Američki predsednik je ukazao na blisku saradnju Rusije i Kine i njihove razvijene međusobne odnose. "Oni rade zajedno, imaju međusobne odnose", rekao je Tramp, dodajući da takvo približavanje, prema njegovom mišljenju, nije smelo da bude dozvoljeno. On je ocenio da su Rusija i Kina nekada bile prirodni protivnici, a za njihovo zbližavanje delimično je okrivio energetsku politiku bivšeg američkog predsednika Baraka Obame. "Obama ih je zbližio zbog energetike. Kini je energija veoma potrebna, a Rusija raspolaže energetskim resursima", izjavio je Tramp. Govoreći o odnosima sa dvojicom lidera, američki predsednik je istakao da sa obojicom ima dobre lične odnose. "Obojica vole Trampa", rekao je. Dolazak svetskih lidera u Šenžen i najavljeni razgovori trojice predsednika odvijaju se u trenutku pojačane globalne neizvesnosti, a eventualni dogovori ili poruke iz Kine mogli bi da imaju značajan uticaj na međunarodne političke i ekonomske odnose.
Uočitrilateralnogsastanka,TrampjeuintervjuuzaFoksnjuzgovorioioodnosimaMoskveiPekinga,ocjenjujućidabizajedničkirazgovorsaPutinomiSijemmogaodadonesestrateškuprednostVašingtonu.
AmeričkipredsjednikukazaojenabliskusaradnjuRusijeiKineinjihoverazvijenemeđusobneodnose.
„Oniradezajedno,imajumeđusobneodnose“,rekaojeTramp,dodajućidatakvopribližavanje,premanjegovommišljenju,nijesmjelodabudedozvoljeno.
OnjeocijeniodasuRusijaiKinanekadabileprirodniprotivnici,azanjihovozbližavanjedjelimičnojeokrivioenergetskupolitikubivšegameričkogpredsjednikaBarakaObame.
„Obamaihjezbližiozbogenergetike.Kinijeenergijaveomapotrebna,aRusijaraspolažeenergetskimresursima“,izjaviojeTramp.
Govorećioodnosimasadvojicomlidera,američkipredsjednikistakaojedasaobojicomimadobreličneodnose.
„ObojicavoleTrampa“,rekaoje.
DolazaksvjetskihliderauŠenženinajavljenirazgovoritrojicepredsjednikaodvijajuseutrenutkupojačaneglobalneneizvjesnosti,aeventualnidogovoriiliporukeizKinemoglibidaimajuznačajanuticajnameđunarodnepolitičkeiekonomskeodnose.
Rusija je upozorila da će strane vojnike koji se nalaze u Ukrajini smatrati legitimnim vojnim metama, nakon što je Francuska potvrdila da tamo povremeno šalje svoje vojnike radi obuke ukrajinskih snaga i održavanja vojne opreme, piše AP. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je Francusku za direktno učešće u ratu. "To više nije 'podrška Ukrajini', nego direktno učešće u ratu", rekao je Lavrov juče na konferenciji za novinare u Manili na Filipinima. Dodao je da Rusija zna i za prisustvo vojnog osoblja drugih država u Ukrajini te da je tim zemljama već uputila upozorenja.
RusijajeupozoriladaćestranevojnikekojisenalazeuUkrajinismatratilegitimnimvojnimmetama,nakonštojeFrancuskapotvrdiladatamopovremenošaljesvojevojnikeradiobukeukrajinskihsnagaiodržavanjavojneopreme,pišeAP.
RuskiministarvanjskihposlovaSergejLavrovoptužiojeFrancuskuzadirektnoučešćeuratu.
„Tovišenije'podrškaUkrajini',negodirektnoučešćeuratu“,rekaojeLavrovjučenakonferencijizanovinareuManilinaFilipinima.
DodaojedaRusijaznaizaprisustvovojnogosobljadrugihdržavauUkrajini,tedajetimzemljamavećuputilaupozorenja.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova poručila je da će Rusija strane vojnike u Ukrajini smatrati legitimnim vojnim ciljevima, a da će o mogućem odgovoru odlučivati ruska vojska. Lavrov je prisustvo stranog vojnog osoblja uporedio i sa pomoći koju zapadne zemlje pružaju Ukrajini u određivanju ciljeva napada i dostavljanju satelitskih podataka. Francuska odbacuje ruske optužbe i tvrdi da njeni vojnici u Ukrajini ne učestvuju u borbenim operacijama. Zamenica francuskog ministra odbrane Alis Rufo izjavila je danas za francuski RMC da u Ukrajini povremeno boravi vrlo mali broj francuskih vojnika i stručnjaka. Među njima su i inženjeri za naoružanje koji pomažu u održavanju vojne opreme koju je Francuska isporučila Ukrajini, uključujući borbene avione "Miraž" i haubice "Cezar". Rufo je naglasila da se njihove aktivnosti odvijaju daleko od prve linije fronta i da francuski vojnici nemaju nameru da učestvuju u borbama.
PortparolkaruskogMinistarstvavanjskihposlovaMarijaZaharovaporučilajedaćeRusijastranevojnikeuUkrajinismatratilegitimnimvojnimciljevima,adaćeomogućemodgovoruodlučivatiruskavojska.LavrovjeprisustvostranogvojnogosobljauporedioisapomoćikojuzapadnezemljepružajuUkrajiniuodređivanjuciljevanapadaidostavljanjusatelitskihpodataka.
FrancuskaodbacujeruskeoptužbeitvrdidanjenivojniciuUkrajinineučestvujuuborbenimoperacijama.ZamjenicafrancuskogministraodbraneAlisRufoizjavilajedanaszafrancuskiRMCdauUkrajinipovremenoboraviveomamalibrojfrancuskihvojnikaistručnjaka.
MeđunjimasuiinženjerizanaoružanjekojipomažuuodržavanjuvojneopremekojujeFrancuskaisporučilaUkrajini,uključujućiborbeneavione„Miraž“ihaubice„Cezar“.Rufojenaglasiladasenjihoveaktivnostiodvijajudalekoodprvelinijefrontaidafrancuskivojnicinemajunamjerudaučestvujuuborbama.
Ranije je objavljeno da Francuska u Ukrajini sprovodi poverljivu vojnu misiju pod nazivom "Volia". Kako je prvi izvestio francuski Radio Frans Internasional (Radio France Internationale), manji broj francuskih vojnika povremeno dolazi u Ukrajinu kako bi obučavao ukrajinske snage i pomagao u održavanju vojne opreme. Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro juče je potvrdio da se te aktivnosti sprovode u ograničenom obimu, naglasivši da Francuska nije strana u ratu protiv Rusije i da to ne namerava da postane.
RanijejeobjavljenodaFrancuskauUkrajinisprovodipovjerljivuvojnumisijupodnazivom„Volia“.KakojeprviizvijestiofrancuskiRadioFransInternasional(RadioFranceInternationale),manjibrojfrancuskihvojnikapovremenodolaziuUkrajinukakobiobučavaoukrajinskesnageipomagaouodržavanjuvojneopreme.
FrancuskiministarvanjskihposlovaŽan-NoelBarojučejepotvrdiodaseteaktivnostisprovodeuograničenomobimu,naglasivšidaFrancuskanijestranauratuprotivRusijeidatonenamjeravadapostane.