Širom Španije održan je prvi generalni štrajk u poslednjih 14 godina zbog visokih kirija i cijena nekretnina.
Milioni radnika u Španiji obustavili su u srijedu rad, što je izazvalo poremećaje u poslovanju kompanija i javnom prevozu širom četvrte najveće ekonomije eurozone. Istovremeno, hiljade građana izašle su na ulice najvećih gradova protestujući zbog naglog rasta cijena zakupa stanova i nekretnina, prenosi AP.
Aktivisti koji se zalažu za pravo na stanovanje očekuju da će masovni protesti izvršiti pritisak na vlasti da uvedu strože mjere zaštite stanara i ograniče špekulacije na tržištu nekretnina. U međuvremenu, španska ljevičarska vlada pokušava da mobiliše birače pred parlamentarne izbore zakazane za kraj novembra, u trenutku kada joj rezultati anketa ne idu u prilog.
Generalni štrajk, organizovan pod sloganom „Plate. Stanovanje. Cijene.“, prvi je takav protest u Španiji u posljednjih 14 godina, a u njegovom središtu nalazi se nezadovoljstvo građana zbog stambene krize.
Protesti su kulminirali okupljanjima radnika i građana u centru Barselone i Madrida, ali su demonstracije organizovane i u drugim španskim gradovima.
Organizatori su saopštili da je na ulicama Barselone bilo oko 400.000 ljudi, dok su gradske vlasti procijenile da se okupilo približno 55.000 demonstranata. Učesnici protesta nosili su veliki transparent sa porukom: „Živjeti, a ne samo preživljavati“.
Prema procjenama španskih zvaničnika, protestu u Madridu prisustvovalo je oko 120.000 ljudi, uprkos obilnoj kiši.
Sukobi sa policijom i požari u Barseloni
Nakon što je protest u Barseloni protekao mirno, dio demonstranata, uglavnom mlađih osoba, počeo je da razbija izloge poznatih prodavnica u ulici Paseo de Gracija, jednoj od najpoznatijih trgovačkih avenija u gradu.
Ispred pojedinih objekata paljene su manje vatre, dok je oštećen i ulaz u prodavnicu kompanije Apple. Demonstranti su zapalili kontejnere i bacali pirotehnička sredstva prema policajcima, koji su na teren izašli u opremi za razbijanje demonstracija i uz podršku oklopnih vozila.
Tokom dana metro i gradski autobusi u Barseloni saobraćali su samo u periodima najvećih gužvi. Na ulicama je bilo znatno manje vozila nego uobičajeno, iako su brojni manji ugostiteljski objekti, uključujući kafiće, nastavili da rade.
Karlos Ferer (45), zaposleni u korisničkoj podršci, koji je pokušavao da se vozom vrati iz Barselone u Alikante, smatra da su ponekad potrebni i radikalniji potezi kako bi se vlasti podstakle na promjenu politike.
„Vlasti moraju da osjete pritisak građana kako bi nešto preduzele“, rekao je Ferer.
Hiljade ljudi na ulicama Madrida uprkos kiši
Kako je padala noć, madridski bulevar Paseo del Prado bio je prekriven kišobranima demonstranata koji su, uprkos upornoj kiši, nastavili da pristižu na protest.
Među okupljenima bila je i 74-godišnja Almudena Lopes, koja je na demonstracije došla sa suprugom, zabrinuta zbog stambenih problema sa kojima se suočava mlađa generacija.
„Moj sin ima 43 godine i još nema sopstveni stan jer ne može da ga priušti“, kazala je Lopes.
Kako je objasnila, njen sin radi u IT sektoru, ali zbog visokih cijena stanovanja mora da iznajmljuje malu sobu u stanu koji dijeli sa drugim stanarima.
„Kada sam bila mlada, ako ste imali fakultetsku diplomu, mogli ste da pronađete posao i, uz nešto štednje i odricanja, uspete da rešite stambeno pitanje. Danas je situacija potpuno drugačija“, ispričala je ona.
Iako su generalni štrajk pokrenula dva najveća sindikata u Španiji, u njegovoj organizaciji i mobilizaciji građana važnu ulogu imali su i pokreti za pravo na stanovanje. Njihovi aktivisti, među kojima je najviše mladih, ukazuju na sve teže uslove za pronalaženje pristupačnog smještaja i rastuće troškove života.
„Ovaj štrajk je protiv onih koji zarađuju od rente, protiv špekulanata nekretninama, protiv velikih kompanija koje se bogate prodajom nekretnina i, naravno, protiv svih nivoa vlasti“, izjavila je aktivistkinja Valerija Raku tokom protesta u Madridu.
„Želimo da pokažemo da imamo snagu da sami određujemo svoje zahteve i da ćemo nastaviti da se borimo, bez obzira na to ko je na vlasti“, dodala je ona.
Sindikati tvrde da je štrajk uspio, poslodavci ga nazivaju neuspjehom
Sindikati su ocijenili da je generalni štrajk ispunio, pa čak i nadmašio očekivanja, dok su predstavnici poslodavaca iznijeli znatno drugačiju procjenu njegovog obima.
„Štrajk je premašio očekivanja sindikata“, izjavio je Unai Sordo, generalni sekretar sindikata CCOO, jednog od dva organizatora protesta u Španiji, koja ima oko 22 miliona registrovanih radnika.
Sindikati CCOO i UGT naveli su da je odziv bio naročito visok u ključnim privrednim granama.
Prema njihovim procjenama, u štrajku je učestvovalo 90 odsto zaposlenih u automobilskoj industriji i lukama, 85 odsto radnika u mesnoj industriji, 82 odsto zaposlenih u sektoru odvoza otpada, dok je u energetskom sektoru odziv iznosio 75 odsto.
Zbog obustave rada brojne škole i univerziteti nijesu radili.
Nasuprot sindikalnim procjenama, najveće udruženje poslodavaca u Španiji, CEOE, ocijenilo je da štrajk nije imao značajniji efekat, navodeći da je u njemu učestvovalo svega pet odsto zaposlenih.
.
Predstavnici sindikata i poslodavaca saglasili su se da je štrajk imao najveći odziv u teškoj industriji i sektoru transporta, dok je u trgovini i ugostiteljstvu učešće zaposlenih bilo znatno manje.
Prema podacima španskog aerodromskog operatera AENA, tokom srijede otkazano je oko pet odsto planiranih letova.
U prvim satima generalnog štrajka zabilježeno je nekoliko manjih incidenata, među kojima i sukobi demonstranata sa policijom u blizini glavne veletržnice na periferiji Madrida.
Na pojedinim lokacijama policija je protiv okupljenih upotrijebila biber-sprej.
Španska policija saopštila je da je zbog incidenata povezanih sa štrajkom na teritoriji cijele zemlje privedeno 49 osoba
Kirije gotovo udvostručene za deset godina
Prosječne cijene zakupa stanova u Španiji gotovo su se udvostručile u posljednjih deset godina, što predstavlja sve veće opterećenje za kućne budžete i izaziva nezadovoljstvo među građanima.
Nezadovoljstvo javnosti dodatno je pojačano nakon što je prošlog mjeseca iz svog stana u Madridu iseljena 87-godišnja žena.
Vijest o njenoj kasnijoj smrti izazvala je brojne reakcije, a starica, poznata kao Marikarmen, postala je simbol teškog položaja građana koji zbog visokih cijena nekretnina i zakupa ne mogu da obezbijede vlastiti dom
Nakon njenog iseljenja, aktivisti koji se zalažu za pravo na stanovanje pokrenuli su inicijativu za organizovanje generalnog štrajka, kojoj su se ubrzo pridružili i najveći sindikati u zemlji.
Među ključnim zahtjevima demonstranata nalazi se automatsko produžavanje ugovora o zakupu, kako bi se stanarima pružila veća sigurnost, kao i usvajanje dodatnih mjera za ublažavanje stambene krize.
Sindikalne organizacije, osim toga, insistiraju na intenzivnijoj izgradnji javnih stanova i postizanju novog dogovora o minimalnoj zaradi.
Protesti uoči parlamentarnih izbora
Nakon protesta izazvanih slučajem Marikarmen, španski premijer Pedro Sančez raspisao je prijevremene parlamentarne izbore, u nadi da će njegova ljevičarska koalicija dobiti priliku da osvoji još jedan četvorogodišnji mandat.
Glasanje je zakazano za 29. novembar.
Predizbornu kampanju dodatno je opteretila teška željeznička nesreća koja se dogodila krajem oktobra. U toj tragediji, drugoj velikoj nesreći na španskim prugama tokom ove godine, život je izgubilo 69 osoba.
Politički analitičar Oriol Bartomeus, profesor političkih nauka na Autonomnom univerzitetu u Barseloni, ocjenjuje da bi generalni štrajk mogao ponovo staviti stambenu politiku u prvi plan i omogućiti socijalistima i ostalim ljevičarskim partijama da tu temu vrate u središte predizborne debate.
„Socijalistima je potrebno da štrajk uspije i da ne bude nasilja, kako bi se predizborna kampanja ponovo usmjerila na pitanje stanovanja“, rekao je Bartomeus za AP.
Premijer Sančez tokom srijede nije se značajnije oglašavao povodom štrajka. Ipak, ranije tokom sedmice objavio je video-snimak na društvenoj mreži Iks, u kojem je podsjetio na socijalna dostignuća ostvarena zahvaljujući borbi radničkog pokreta, među kojima su uvođenje četrdesetočasovne radne sedmice i uspostavljanje nacionalnog zdravstvenog osiguranja.
„Nije bilo lako, ali promijenili su Španiju“, poručio je Sančez, upozoravajući da bi desničarske političke snage, ukoliko preuzmu vlast, mogle smanjiti izdvajanja za javne usluge.
Sa druge strane, konzervativna Narodna partija i krajnje desničarski Voks optužili su sindikate da organizovanjem štrajka pokušavaju da pruže političku podršku Sančezu.
„Ovo je poklon sindikata njihovim političkim strankama uoči kampanje u kojoj je jasno da je ljevici potrebna sva moguća pomoć“, izjavio je portparol Narodne partije Migel Teljado.
Dok se u slučaju “Telekom” osporava autentičnost navodne elektronske prepiske tokom privatizacije tog nekad državnog preduzeća, ranije dostavljena dokumentacija američkoj Komisiji za hartije od vrijednosti (SEC) otkriva da su tokom istrage spornih milionskih ugovora navodno namjerno trajno obrisani podaci sa hard-diskovova sa više kompjutera, koje su koristili zaposleni Telekoma Crna Gora. Prema spisima SEC-a u koje su “Vijesti” imale uvid, istražitelji, koje je angažovao Nadzorni odbor Mađar telekoma 2006, utvrdili su da su dokumenti brisani sa deset računara, uz korišćenje softvera koji onemogućava njihovo vraćanje. Nekadašnji čelnik Telekoma Crna Gora Oleg Obradović, prema saznanjima redakcije, juče pred sudijom za istragu Goranom Šćepanović nije odgovorio da li je među tim računarima bio neki od onih koje je on koristio, uprkos tvrdnjama advokata Nikole Martinovića da je njegov klijent dao odgovore na sva pitanja koja su im prethodno dostavljena. Isti izvor tvrdi da je među pitanjima navodno bilo i to u vezi sa brisanjem podataka. Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović je juče “Vijestima” kazala da “nije tačno” da je Obradović odgovorio na sva pitanja. Upitana za navode iz spisa SEC-a, poručila je da o tome neće spekulisati u medijima. “Što se tiče navoda o kojima govorite, a u vezi sa spisima SEC-a i brisanjem dokumentacije, to je tema za sudnicu, kao što sam već rekla, i o tome ne želim medijski da spekulišem”, kazala je Ćirović, precizirajući da Obradović nije odgovarao na pitanja, već da je “iznio svoju odbranu onako kako je smatrao da treba i to je njegovo apsolutno pravo”. “Uglavnom se bavio analizom mejlova koje su objavljivali mediji proteklih dana”, precizirala je Ćirović. Nakon što su specijalni tužioci u ljeto prošle godine odbacili zbog apsolutne zastare krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vlada je početkom oktobra 2025. zadužila kancelariju Zaštitnika da preduzme krivično gonjenje u svojstvu supsidijarnog tužioca u ime države. Tokom dosadašnjih saslušanja, bivši šef države Milo Đukanović i njegova sestra Ana Đukanović odbili su da odgovaraju na pitanja Ćirović, a odbranu su iznijeli Obradović i biznismen Veselin Barović. Prema spisima SEC-a, tokom revizije finansijskih izvještaja Mađar telekoma za 2005, revizorska kuća PwC identifikovala je određene ugovore čija priroda i poslovna svrha nijesu bile odmah jasne i o tome obavijestio Odbor za reviziju i preporučio mu da angažuje nezavisne pravne savjetnike radi sprovođenja istrage o tim ugovorima. Navodi se i da je u februaru 2006. taj Odbor angažovao advokatsku kancelariju “White & Case”, kao nezavisnog pravnog savjetnika za sprovođenje istrage, uz dodatnu pomoć jedne firme za finansijsko savjetovanje i jedne firme specijalizovane za digitalnu forenziku. “Tokom istrage postalo je očigledno da su pojedini zaposleni u kompanijama Mađar telekom, Crnogorski Telekom i T-Mobile Crna Gora ometali istragu uništavanjem ili mijenjanjem elektronskih dokumenata. Konkretno, firma za digitalnu forenziku koja je učestvovala u istrazi utvrdila je da je na deset računara koje je koristilo sedam zaposlenih bilo tragova brisanja dokumenata sa hard-diskova, kao i korišćenja posebnog softvera za trajno brisanje podataka, kojim je onemogućeno njihovo naknadno vraćanje”, stoji u spisima. Navodi se i da su “istražitelji utvrdili da su među izbrisanim elektronskim dokumentima bili i brojni dokumenti povezani sa ugovorima koji su predmet istrage”. Precizirano je da se to dogodilo nakon što je rukovodstvo Mađar telekoma “izdalo interna obavještenja kojima je naloženo čuvanje svih dokumenata povezanih sa ovim ugovorima”, a da zbog “namjernog uništavanja dokumentacije istražitelji nijesu bili u mogućnosti da pregledaju nacrte ugovora, elektronsku prepisku i druga dokumenta koja bi bila relevantna za istragu”. Naglašeno je i da je, kao posljedica istrage, suspendovano više zaposlenih, koji su u međuvremenu podnijeli ostavke, a da su među njima bili “visoki rukovodioci Grupe za strategiju, kao i jedan visoki rukovodilac Crnogorskog Telekoma”. “Takođe, zamijenjen je i cjelokupan Odbor direktora Crnogorskog Telekoma”, stoji u spisima SEC-a. SEC je u decembru 2011. godine pokrenuo postupak protiv Mađar telekoma i trojice bivših visokih rukovodilaca. U martu 2014. godine, ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zvanično je potvrdila da je njihova Komisija za hartije od vrijednosti i berzu (SEC) došla do dokaza da je bilo podmićivanja u Crnoj Gori u slučaju privatizacije Telekoma Crna Gora. Mađar telekom kasnije je postigao poravnanja sa američkim organima i pristao na plaćanje višemilionskih iznosa. Državna kompanija Telekom Crna Gora prodata je 2005. Mađar telekomu za 114 miliona eura, od čega su tri miliona izdvojena za dotaciju otkupa akcija manjinskih akcionara. Obradović je tada predsjednik Odbora direktora Telekoma Crna Gora. Ćirović je juče nakon saslušanja Obradovića poručila da država, kada je oštećena krivičnim djelom, ima ista prava kao i drugi oštećeni, uključujući mogućnost da preuzme krivično gonjenje kada državni tužilac odustane od njega. Ona je to odgovorila na navode punomoćnice Mila i Ane Đukanović, advokatice Svetlane Vujanović, da je “Vlada Crne Gore preuzela ulogu državnog tužilaštva, a takvo postupanje je nedopustivo miješanje politike u pravosuđe”. “Sva prava koja ima oštećeni u krivičnom postupku ima i država kad je oštećena krivičnim djelom, pa i da preuzme krivično gonjenje kad odustane državni tužilac. A to radi preko svog jedinog zakonskog zastupnika, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore”, kazala je ona i naglasila da se dokazne radnje nastavljaju i da će biti provjereni svi dokazi, uključujući mejl o kojem je govreno tokom saslušanja. “Niti je taj mejl ključni dokaz niti možemo da tvrdimo da je falsifikovan i da nije falsifikovan, znači to će biti predmet forenzičkog vještačenja”, rekla je Ćirović. Poručila je da “ima dosta dokaznih radnji koje moraju da se provedu da bi se moglo krenuti sa pisanjem optužnice” i dodala da bi se situacija promijenila ukoliko bi tužilaštvo, u međuvremenu, preuzelo predmet. Na pitanje da li smatra da Specijalno državno tužilaštvo nije sprovelo djelotvornu istragu, odgovorila je da to ostavlja javnosti da procijeni. Kazala je i da ne trpi nikakve pritiske zbog postupka. Martinović je, međutim, kazao da je Obradović odgovorio na sva pitanja koja mu je zaštitnica dostavila i da je tokom saslušanja najviše vremena potrošeno na mejl koji je ona predočila sudu. Tvrdi da taj dokument falsifikat, a da nije dostavljen u izvornom elektronskom obliku, već kao snimak ekrana sa jedne medijske platforme, te da se ne nalazi ni u spisima SDT-a koje je to tužilaštvo formiralo tokom istrage, ni u dokumentaciji iz postupka pred američkim SEC-om. “Toliko grešaka i amaterizma u falsifikovanju teško da možete vidjeti, i to vam očigledno govori da je to rađeno na brzinu i da je to rađeno kako bi se uzeo neki novac od Olega Obradovića”, kazao je Martinović. Advokat je ustvrdio da su i druge poruke koje su se prethodnih dana pojavljivale u medijima falsifikati i podmetanja, a najavio je da će Obradović pokrenuti postupke protiv onih koji ga povezuju sa njima. Govoreći o porukama koje su se, kako je rekao, pojavile 2023. tokom ranijeg suđenja Obradoviću i Miodragu Ivanoviću, Martinović je kazao da su one stizale na telefon njegovog branjenika i da su sadržale pokušaje ucjene. Naveo je da slučaj nije prijavljen policiji jer je tada protiv Obradovića već vođen postupak. Martinović je kao osobu koja je, prema njegovim tvrdnjama, slala te poruke pomenuo Zorana Božinovskog, navodnog novinara iz Sjeverne Makedonije, koji je prema njegovim riječima bio optužen kao član dvadesetočlane kriminalne grupe u Makedoniji. -PROMENI TEKST I OSTAVI CITIRANJA
Evoprerađeneverzijeteksta,uzizmijenjenuformulacijuistruktururečenica,bezizostavljanjavažnihinformacijaiuzzadržavanjesvihnavodaicitata:
Writing SEC dokumentacija ukazuje na brisanje podataka sa računara zaposlenih u Telekomu tokom istrage
Dokumentacija koju je Mađar telekom ranije dostavio američkoj Komisiji za hartije od vrijednosti (SEC) ukazuje na to da je tokom istrage spornih milionskih ugovora u vezi sa privatizacijom Telekoma Crna Gora došlo do namjernog uklanjanja elektronskih podataka sa računara koje su koristili zaposleni u toj kompaniji. Prema nalazima istražitelja, podaci su brisani posebnim softverom koji je onemogućavao njihovo naknadno vraćanje.
U dokumentima SEC-a, u koje su „Vijesti“ imale uvid, navodi se da su istražitelji koje je 2006. godine angažovao Nadzorni odbor Mađar telekoma pronašli tragove brisanja dokumentacije na deset računara koje je koristilo sedam zaposlenih.
Nekadašnji predsjednik Odbora direktora Telekoma Crna Gora Oleg Obradović, prema informacijama redakcije, tokom jučerašnjeg saslušanja pred sudijom za istragu Goranom Šćepanovićem nije se izjasnio o tome da li je neki od računara na kojima su uklanjani podaci bio među onima koje je koristio. To je uslijedilo uprkos tvrdnjama njegovog advokata Nikole Martinovića da je Obradović odgovorio na sva pitanja koja mu je prethodno dostavila zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države. Prema istim informacijama, među tim pitanjima navodno se nalazilo i ono koje se odnosilo na brisanje elektronske dokumentacije.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović demantovala je juče za „Vijesti“ tvrdnju da je Obradović odgovorio na sva postavljena pitanja. Govoreći o podacima iz dokumentacije SEC-a i navodima o uklanjanju elektronskih dokumenata, kazala je da o tome neće govoriti u medijima.
„Što se tiče navoda o kojima govorite, a u vezi sa spisima SEC-a i brisanjem dokumentacije, to je tema za sudnicu, kao što sam već rekla, i o tome ne želim medijski da spekulišem“, kazala je Ćirović.
Ona je pojasnila da Obradović nije odgovarao na pitanja, već da je iznio odbranu na način koji je sam smatrao odgovarajućim.
„Iznio svoju odbranu onako kako je smatrao da treba i to je njegovo apsolutno pravo“, navela je Ćirović, dodajući da se Obradović uglavnom osvrtao na elektronsku prepisku koju su mediji objavljivali prethodnih dana.
Nakon što je Specijalno državno tužilaštvo tokom ljeta prošle godine odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), pozivajući se na apsolutnu zastaru, Vlada Crne Gore je početkom oktobra 2025. godine zadužila Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da u ime države preuzme krivično gonjenje u svojstvu supsidijarnog tužioca.
U dosadašnjem postupku, bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i njegova sestra Ana Đukanović odbili su da odgovaraju na pitanja zaštitnice, dok su Oleg Obradović i biznismen Veselin Barović iznijeli svoje odbrane.
Dokumentacija SEC-a opisuje i način na koji je pokrenuta interna istraga u Mađar telekomu. Tokom revizije finansijskih izvještaja za 2005. godinu, revizorska kuća PwC izdvojila je pojedine ugovore čija svrha i poslovna opravdanost nijesu bile dovoljno jasne. O tome je obaviješten Odbor za reviziju, kojem je preporučeno angažovanje nezavisnih pravnih stručnjaka radi detaljnog ispitivanja spornih poslova.
U februaru 2006. godine Odbor je angažovao advokatsku kancelariju „White & Case“ kao nezavisnog pravnog savjetnika. U istrazi su učestvovale i kompanije koje su pružale usluge finansijskog savjetovanja i digitalne forenzike.
U spisima SEC-a navedeno je da su tokom provjera uočeni postupci pojedinih zaposlenih u Mađar telekomu, Crnogorskom Telekomu i T-Mobile Crna Gora koji su, prema nalazima istražitelja, ometali sprovođenje istrage uništavanjem ili izmjenama elektronskih dokumenata.
„Tokom istrage postalo je očigledno da su pojedini zaposleni u kompanijama Mađar telekom, Crnogorski Telekom i T-Mobile Crna Gora ometali istragu uništavanjem ili mijenjanjem elektronskih dokumenata. Konkretno, firma za digitalnu forenziku koja je učestvovala u istrazi utvrdila je da je na deset računara koje je koristilo sedam zaposlenih bilo tragova brisanja dokumenata sa hard-diskova, kao i korišćenja posebnog softvera za trajno brisanje podataka, kojim je onemogućeno njihovo naknadno vraćanje“, navedeno je u dokumentaciji.
Istražitelji su, kako se dalje ističe, pronašli dokaze da se među uklonjenim fajlovima nalazila i značajna količina materijala povezanog sa ugovorima koji su bili predmet provjera.
„Istražitelji utvrdili da su među izbrisanim elektronskim dokumentima bili i brojni dokumenti povezani sa ugovorima koji su predmet istrage“.
Posebno je naglašeno da je do brisanja došlo nakon što je rukovodstvo Mađar telekoma izdalo interna uputstva kojima je zaposlenima naloženo da sačuvaju svu dokumentaciju koja se odnosi na sporne ugovore.
Zbog uništavanja podataka, istražni tim nije mogao da pristupi pojedinim važnim materijalima, uključujući radne verzije ugovora, elektronsku prepisku i druge dokumente koji su mogli biti od značaja za utvrđivanje činjenica.
Posljedice interne istrage bile su i kadrovske promjene u kompaniji. Više zaposlenih je suspendovano, nakon čega su podnijeli ostavke. Među njima su bili visoki predstavnici Grupe za strategiju, kao i jedan od rukovodilaca Crnogorskog Telekoma. Pored toga, izvršena je i potpuna promjena Odbora direktora te kompanije.
„Takođe, zamijenjen je i cjelokupan Odbor direktora Crnogorskog Telekoma“, navedeno je u dokumentima SEC-a.
Američka Komisija za hartije od vrijednosti pokrenula je u decembru 2011. godine postupak protiv Mađar telekoma i trojice njegovih nekadašnjih visokih rukovodilaca. Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u martu 2014. godine zvanično je potvrdila da je SEC prikupio dokaze o podmićivanju u Crnoj Gori u vezi sa privatizacijom Telekoma Crna Gora. Mađar telekom je kasnije postigao sporazume sa američkim institucijama i prihvatio plaćanje višemilionskih novčanih iznosa.
Telekom Crna Gora, koji je u vrijeme privatizacije bio u državnom vlasništvu, prodat je 2005. godine Mađar telekomu za 114 miliona eura. Od ukupnog iznosa, tri miliona eura bila su namijenjena za subvencionisanje otkupa akcija manjinskih akcionara. U tom periodu Oleg Obradović obavljao je funkciju predsjednika Odbora direktora Telekoma Crna Gora.
Nakon saslušanja Obradovića, Ćirović je ponovila da država, ukoliko je oštećena krivičnim djelom, ima ista procesna prava kao i svaki drugi oštećeni, uključujući mogućnost da nastavi krivično gonjenje kada od njega odustane državni tužilac.
Ona je reagovala na tvrdnje advokatice Svetlane Vujanović, punomoćnice Mila i Ane Đukanović, koja je ocijenila da je Vlada Crne Gore preuzimanjem gonjenja praktično preuzela nadležnosti državnog tužilaštva i da takav potez predstavlja nedopustivo političko miješanje u pravosuđe.
„Sva prava koja ima oštećeni u krivičnom postupku ima i država kad je oštećena krivičnim djelom, pa i da preuzme krivično gonjenje kad odustane državni tužilac. A to radi preko svog jedinog zakonskog zastupnika, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore“, kazala je Ćirović.
Istakla je da se dokazni postupak nastavlja i da će biti provjereni svi raspoloživi materijali, uključujući i elektronsku poruku koja je bila predstavljena tokom saslušanja.
„Niti je taj mejl ključni dokaz niti možemo da tvrdimo da je falsifikovan i da nije falsifikovan, znači to će biti predmet forenzičkog vještačenja“, rekla je Ćirović.
Prema njenim riječima, prije eventualnog podizanja optužnice potrebno je sprovesti još niz dokaznih radnji.
„Ima dosta dokaznih radnji koje moraju da se provedu da bi se moglo krenuti sa pisanjem optužnice“, navela je ona, dodajući da bi dalji tok postupka mogao biti drugačiji ukoliko bi Specijalno državno tužilaštvo ponovo preuzelo predmet.
Na pitanje da li smatra da SDT nije sprovelo djelotvornu istragu, Ćirović je odgovor prepustila javnosti, ističući da zbog postupka ne trpi nikakve pritiske.
Sa druge strane, Obradovićev advokat Nikola Martinović insistirao je na tome da je njegov klijent odgovorio na sva pitanja koja mu je zaštitnica dostavila. Prema njegovim riječima, najveći dio saslušanja odnosio se na elektronsku poruku koju je Ćirović predočila sudu.
Martinović tvrdi da je riječ o falsifikatu, navodeći da dokument nije dostavljen u izvornom elektronskom formatu, već kao snimak ekrana preuzet sa jedne medijske platforme. Takođe je istakao da se ta poruka ne nalazi ni u dokumentaciji SDT-a iz ranije istrage, niti u materijalima koji su korišćeni u postupku pred američkim SEC-om.
„Toliko grešaka i amaterizma u falsifikovanju teško da možete vidjeti, i to vam očigledno govori da je to rađeno na brzinu i da je to rađeno kako bi se uzeo neki novac od Olega Obradovića“, kazao je Martinović.
On je odbacio autentičnost i drugih poruka koje su se posljednjih dana pojavile u medijima, ocjenjujući ih kao falsifikate i pokušaje podmetanja. Najavio je i da će Obradović pokrenuti odgovarajuće postupke protiv osoba koje ga dovode u vezu sa tim porukama.
Govoreći o porukama koje su se, kako tvrdi, pojavile 2023. godine tokom ranijeg sudskog postupka protiv Obradovića i Miodraga Ivanovića, Martinović je kazao da su one stizale na telefon njegovog klijenta i da su imale karakter pokušaja ucjene.
Prema njegovim riječima, slučaj tada nije prijavljen policiji jer je protiv Obradovića već bio u toku sudski postupak. Martinović je kao osobu koja je, prema njegovim tvrdnjama, slala takve poruke označio Zorana Božinovskog, kojeg je opisao kao navodnog novinara iz Sjeverne Makedonije i osobu koja je, kako je kazao, bila optužena kao pripadnik kriminalne grupe od 20 članova u toj zemlji.
Napomena:Citatisuzadržani,atvrdnjekojenijesupravosnažnoutvrđeneidaljesupredstavljenekaonavodi,tvrdnjeilinalaziizdokumentacije.
Ni riječi o brisanju tragova s računara: Obradović iznio odbranu, prema riječima Ćirović, nije odgovarao na pitanja -daj naslov slican ovome
Obradovićpredsudijomiznioodbranu,alinijeodgovorionapitanjaobrisanjupodatakasaračunara,tvrdiĆirović
Vatrogasci-spasioci nijesu samo ljudi koji gase požare, već obavljaju izuzetno rizične poslove – od izvlačenja povrijeđenih iz smrskanih vozila i spasavanja iz zatrpanih prostora do ronjenja i intervencija na vodi. Ako se ne nađe rješenje za njihov status i zarade, 16. novembra organizovaće protestnu šetnju do zgrade Vlade u Podgorici, najavljuje predsjednik Sindikata Službe zaštite i spasavanja Nikšić Darko Žižić. Predlog odluke o povećanju zarada vatrogascima-spasiocima nije dobio podršku Odbora za finansije i budžet, ali sindikalna borba za bolji materijalni i profesionalni status ove službe time nije završena. Žižić, u izjavi za "Dan" ističe da je najveći problem nedovoljno poznavanje poslova koje vatrogasci obavljaju, ali i činjenica da se njihova odgovornost i rizik ne vrednuju na odgovarajući način. – Nekada su vatrogasci gasili požare na otvorenom i u zatvorenom prostoru, ali se, kako je napredovao svijet, mijenjala i naša profesija. Danas gasimo požare, intervenišemo na rijekama, ronimo u potrazi za ljudima, učestvujemo u izvlačenju povrijeđenih iz saobraćajnih udesa i obavljamo brojne druge poslove. Naš posao postao je mnogo zahtjevniji – kaže Žižić. Naglašava da zahtjev za povećanje zarada nije motivisan samo materijalnim razlozima, već prije svega potrebom da se profesija vatrogasca-spasioca prepozna i vrednuje u skladu sa odgovornošću i opasnostima kojima su svakodnevno izloženi. – Ne tražimo veće plate samo da bismo se prehranili, već tražimo poštovanje profesije. Kada nekome povjerite posao koji nosi veliki rizik, ne možete ga plaćati kao da obavlja uobičajene radne zadatke. Ne možemo biti tretirani kao opštinski službenici, jer je to suprotno prirodi posla koji obavljamo. Tražimo da se pronađe model po kojem ćemo biti svrstani u poseban platni razred, uz koeficijent i dodatak od 30 odsto za otežane uslove rada – ističe Žižić. On podsjeća da se obim posla i rizici mijenjaju i zbog novih tehnologija i vozila, za šta, kako kaže, vatrogasne službe nemaju uvijek odgovarajuću opremu. Dodaje da vatrogasci-spasioci nikada nijesu odbili poziv građana niti izbjegavali obaveze, bez obzira na uslove u kojima rade. Učestvuju i u međunarodnim misijama, a ni za takve zadatke nemaju uvijek adekvatnu opremu. – Nikada nijesmo odbili poziv građana. Uvijek smo izlazili u susret i tako će biti i ubuduće. Nastavićemo da izvršavamo sve svoje obaveze, da dajemo maksimum u svim gradovima Crne Gore i odlazimo na međunarodne misije. Ne tražimo ništa više od onoga što zaslužujemo – poručuje Žižić. Posebno ukazuje na težinu intervencija o kojima se, kako smatra, nedovoljno govori u javnosti. Među njima su izvlačenje ljudi iz teško pristupačnih i zatrpanih prostora, kao i spasavanje povrijeđenih u teškim saobraćajnim udesima. Vatrogasci o tim iskustvima rijetko govore, jer ne žele da dodatno povređuju porodice stradalih i preživjelih. – Već deset godina govorim da vatrogasne službe treba da imaju jutarnji bilten, kako bi javnost imala uvid u obim našeg posla. Najviše se bavim tehničkim intervencijama, odnosno izvlačenjem ljudi iz zatrpanih prostora i smrskanih vozila. O tome se malo govori jer mi ne želimo da objavljujemo snimke i fotografije koje bi mogle povrijediti porodice – ističe on.
Želišlidapreuredimcijelitekst,uzdrugačijuformulacijuistrukturu,adasvicitatiivažneinformacijeostanusačuvani,kaouprethodnomtekstu?
promeni tekst a citiranja ostavi
Writing Vatrogasci traže veće zarade i poseban status: Ako izostane dogovor, 16. novembra protest ispred Vlade
Posao vatrogasaca-spasilaca odavno je prevazišao tradicionalno gašenje požara. Njihove svakodnevne obaveze podrazumijevaju i izvlačenje povrijeđenih iz uništenih vozila, spasavanje osoba iz zatrpanih objekata, ronilačke akcije i intervencije na rijekama i drugim vodenim površinama. Zbog velikog rizika i odgovornosti koje njihova profesija nosi, traže bolji radni i materijalni status. Ukoliko nadležni ne pronađu odgovarajuće rješenje, 16. novembra organizovaće protestnu šetnju do zgrade Vlade u Podgorici, najavio je predsjednik Sindikata Službe zaštite i spasavanja Nikšić Darko Žižić.
Iako Odbor za finansije i budžet nije podržao predlog odluke o povećanju plata vatrogascima-spasiocima, sindikat ne odustaje od zahtjeva za unapređenje položaja zaposlenih u ovoj službi.
Žižić je u razgovoru za „Dan“ ocijenio da je jedan od ključnih problema to što javnost i nadležni ne poznaju dovoljno sve poslove koje vatrogasci obavljaju, zbog čega se ni stepen njihove odgovornosti i izloženosti opasnosti ne vrednuje adekvatno.
– Nekada su vatrogasci gasili požare na otvorenom i u zatvorenom prostoru, ali se, kako je napredovao svijet, mijenjala i naša profesija. Danas gasimo požare, intervenišemo na rijekama, ronimo u potrazi za ljudima, učestvujemo u izvlačenju povrijeđenih iz saobraćajnih udesa i obavljamo brojne druge poslove. Naš posao postao je mnogo zahtjevniji – kaže Žižić.
On objašnjava da borba za veće zarade nije isključivo pitanje novca, već i nastojanje da se značaj i specifičnost ove profesije konačno priznaju. Smatra da ljudi koji svakodnevno rizikuju život kako bi pomogli drugima ne mogu biti plaćeni kao zaposleni koji obavljaju poslove bez takvog stepena opasnosti.
– Ne tražimo veće plate samo da bismo se prehranili, već tražimo poštovanje profesije. Kada nekome povjerite posao koji nosi veliki rizik, ne možete ga plaćati kao da obavlja uobičajene radne zadatke. Ne možemo biti tretirani kao opštinski službenici, jer je to suprotno prirodi posla koji obavljamo. Tražimo da se pronađe model po kojem ćemo biti svrstani u poseban platni razred, uz koeficijent i dodatak od 30 odsto za otežane uslove rada – ističe Žižić.
Prema njegovim riječima, razvoj tehnologije i pojava novih tipova vozila dodatno su usložili intervencije, dok vatrogasne jedinice nemaju uvijek opremu koja odgovara savremenim izazovima.
Žižić naglašava da pripadnici službi zaštite i spasavanja nijesu odbijali pozive građana, niti su izbjegavali svoje profesionalne obaveze, čak ni kada su uslovi za rad bili otežani. Pored intervencija u Crnoj Gori, učestvuju i u međunarodnim misijama, za koje takođe nije uvijek obezbijeđena neophodna oprema.
– Nikada nijesmo odbili poziv građana. Uvijek smo izlazili u susret i tako će biti i ubuduće. Nastavićemo da izvršavamo sve svoje obaveze, da dajemo maksimum u svim gradovima Crne Gore i odlazimo na međunarodne misije. Ne tražimo ništa više od onoga što zaslužujemo – poručuje Žižić.
Posebno ističe da se o najtežim intervencijama vatrogasaca-spasilaca rijetko govori, iako one često podrazumijevaju izuzetno zahtjevne i traumatične situacije. Među takvim zadacima su izvlačenje osoba iz ruševina i zatrpanih prostora, kao i spasavanje povrijeđenih iz teško oštećenih automobila nakon saobraćajnih nesreća.
Kako navodi, pripadnici službe uglavnom ne objavljuju fotografije i snimke sa takvih intervencija, vodeći računa o porodicama stradalih i povrijeđenih.
– Već deset godina govorim da vatrogasne službe treba da imaju jutarnji bilten, kako bi javnost imala uvid u obim našeg posla. Najviše se bavim tehničkim intervencijama, odnosno izvlačenjem ljudi iz zatrpanih prostora i smrskanih vozila. O tome se malo govori jer mi ne želimo da objavljujemo snimke i fotografije koje bi mogle povrijediti porodice – ističe on.
Milioni radnika u Španiji obustavili su u sredu rad, zbog čega su bili poremećeni poslovanje preduzeća i javni prevoz širom četvrte najveće ekonomije evrozone. Hiljade građana izašle su na ulice najvećih gradova kako bi protestovale zbog naglog rasta kirija i cena nekretnina, prenosi AP. Aktivisti koji se bore za pravo na stanovanje nadaju se da će masovni protesti dovesti do strožih propisa za zaštitu stanara i suzbijanja špekulacija na tržištu nekretnina. Istovremeno, španska levičarska vlada nastoji da mobiliše birače uoči parlamentarnih izbora zakazanih za kraj novembra, dok joj ankete ne idu u prilog. Generalni štrajk, održan pod sloganom "Plate. Stanovanje. Cene.", prvi je u Španiji posle 14 godina i prvi čiji je glavni pokretač nezadovoljstvo zbog stambene krize. Štrajk je kulminirao okupljanjima radnika i građana u centrima Barselone i Madrida, dok su protesti održani i u drugim gradovima. Organizatori su tvrdili da je ulicama Barselone marširalo 400.000 ljudi, dok su gradske vlasti procenile da ih je bilo 55.000. Demonstranti su nosili veliki transparent sa porukom "Živeti, a ne samo preživljavati". Prema procenama španskih zvaničnika, u Madridu se okupilo oko 120.000 demonstranata, uprkos jakoj kiši-IJEKAVIZUJ SAMO
MilioniradnikauŠpanijiobustavilisuusrijedurad,štojeizazvaloporemećajeuposlovanjukompanijaijavnomprevozuširomčetvrtenajvećeekonomijeeurozone.Istovremeno,hiljadegrađanaizašlesunaulicenajvećihgradovaprotestujućizbognaglograstacijenazakupastanovainekretnina,prenosiAP.
Aktivistikojisezalažuzapravonastanovanjeočekujudaćemasovniprotestiizvršitipritisaknavlastidauvedustrožemjerezaštitestanaraiograničešpekulacijenatržištunekretnina.Umeđuvremenu,španskaljevičarskavladapokušavadamobilišebiračepredparlamentarneizborezakazanezakrajnovembra,utrenutkukadajojrezultatianketaneiduuprilog.
Generalništrajk,organizovanpodsloganom„Plate.Stanovanje.Cijene.“,prvijetakavprotestuŠpanijiuposljednjih14godina,aunjegovomsredištunalazisenezadovoljstvograđanazbogstambenekrize.
ProtestisukulminiraliokupljanjimaradnikaigrađanaucentruBarseloneiMadrida,alisudemonstracijeorganizovaneiudrugimšpanskimgradovima.
OrganizatorisusaopštilidajenaulicamaBarselonebilooko400.000ljudi,doksugradskevlastiprocijeniledaseokupilopribližno55.000demonstranata.Učesniciprotestanosilisuvelikitransparentsaporukom:„Živjeti,anesamopreživljavati“.
Premaprocjenamašpanskihzvaničnika,protestuuMadriduprisustvovalojeoko120.000ljudi,uprkosobilnojkiši.
Nakon mirnog protesta u Barseloni, pojedini demonstranti, uglavnom mlađi, počeli su da razbijaju izloge poznatih prodavnica u ulici Paseo de Gracija, jednoj od glavnih trgovačkih avenija. Ispred prodavnica palili su manje vatre, a oštećen je i ulaz u prodavnicu kompanije Apple. Demonstranti su zapalili kontejnere i bacali pirotehnička sredstva na policajce, koji su intervenisali u opremi za razbijanje demonstracija i oklopnim vozilima. Tokom dana metro i gradski autobusi u Barseloni nisu saobraćali van perioda najvećih gužvi. Saobraćaj na ulicama bio je znatno slabiji nego inače, mada su mnogi manji lokali, poput kafića, ostali otvoreni. Karlos Ferer (45), radnik korisničke podrške koji je pokušavao da se vozom vrati iz Barselone u Alikante, smatra da su ponekad neophodne radikalne mere kako bi vlasti promenile politiku. "Vlasti moraju da osete pritisak građana kako bi nešto preduzele", rekao je Ferer
NakonštojeprotestuBarseloniprotekaomirno,diodemonstranata,uglavnommlađihosoba,počeojedarazbijaizlogepoznatihprodavnicauuliciPaseodeGracija,jednojodnajpoznatijihtrgovačkihavenijaugradu.
Ispredpojedinihobjekatapaljenesumanjevatre,dokjeoštećeniulazuprodavnicukompanijeApple.Demonstrantisuzapalilikontejnereibacalipirotehničkasredstvapremapolicajcima,kojisunaterenizašliuopremizarazbijanjedemonstracijaiuzpodrškuoklopnihvozila.
TokomdanametroigradskiautobusiuBarselonisaobraćalisusamouperiodimanajvećihgužvi.Naulicamajebiloznatnomanjevozilanegouobičajeno,iakosubrojnimanjiugostiteljskiobjekti,uključujućikafiće,nastavilidarade.
KarlosFerer(45),zaposleniukorisničkojpodršci,kojijepokušavaodasevozomvratiizBarseloneuAlikante,smatradasuponekadpotrebniiradikalnijipotezikakobisevlastipodstaklenapromjenupolitike.
„Vlastimorajudaosjetepritisakgrađanakakobineštopreduzele“,rekaojeFerer.
Kako se spuštalo veče, široki bulevar Paseo del Prado u Madridu pretvorio se u more kišobrana, dok su se demonstranti okupljali uprkos neprekidnoj kiši. Među njima je bila i Almudena Lopes (74), koja je sa suprugom došla na protest zbog budućnosti svoje dece. "Moj sin ima 43 godine i još nema sopstveni stan jer ne može da ga priušti", rekla je Lopesova. Objasnila je da njen sin, zaposlen u IT sektoru, mora da iznajmljuje malu sobu u stanu koji deli sa drugim ljudima. "Kada sam bila mlada, ako ste imali fakultetsku diplomu, mogli ste da pronađete posao i, uz nešto štednje i odricanja, uspete da rešite stambeno pitanje. Danas je situacija potpuno drugačija", ispričala je ona. Iako su generalni štrajk organizovala dva najveća španska sindikata, značajnu ulogu imali su aktivisti pokreta za pravo na stanovanje, uglavnom mlađi ljudi koji su neposredno pogođeni visokim troškovima života. "Ovaj štrajk je protiv onih koji zarađuju od rente, protiv špekulanata nekretninama, protiv velikih kompanija koje se bogate prodajom nekretnina i, naravno, protiv svih nivoa vlasti", izjavila je aktivistkinja Valerija Raku u Madridu. "Želimo da pokažemo da imamo snagu da sami određujemo svoje zahteve i da ćemo nastaviti da se borimo, bez obzira na to ko je na vlasti", dodala je.
Kakojepadalanoć,madridskibulevarPaseodelPradobiojeprekrivenkišobranimademonstranatakojisu,uprkosupornojkiši,nastavilidapristižunaprotest.
Međuokupljenimabilajei74-godišnjaAlmudenaLopes,kojajenademonstracijedošlasasuprugom,zabrinutazbogstambenihproblemasakojimasesuočavamlađageneracija.
„Mojsinima43godineijošnemasopstvenistanjernemožedagapriušti“,kazalajeLopes.
Kakojeobjasnila,njensinradiuITsektoru,alizbogvisokihcijenastanovanjamoradaiznajmljujemalusobuustanukojidijelisadrugimstanarima.
„Kadasambilamlada,akosteimalifakultetskudiplomu,moglistedapronađeteposaoi,uzneštoštednjeiodricanja,uspetedarešitestambenopitanje.Danasjesituacijapotpunodrugačija“,ispričalajeona.
IakosugeneralništrajkpokrenuladvanajvećasindikatauŠpaniji,unjegovojorganizacijiimobilizacijigrađanavažnuuloguimalisuipokretizapravonastanovanje.Njihoviaktivisti,međukojimajenajvišemladih,ukazujunasvetežeuslovezapronalaženjepristupačnogsmještajairastućetroškoveživota.
„Ovajštrajkjeprotivonihkojizarađujuodrente,protivšpekulanatanekretninama,protivvelikihkompanijakojesebogateprodajomnekretninai,naravno,protivsvihnivoavlasti“,izjavilajeaktivistkinjaValerijaRakutokomprotestauMadridu.
„Želimodapokažemodaimamosnagudasamiodređujemosvojezahteveidaćemonastavitidaseborimo,bezobziranatokojenavlasti“,dodalajeona.
Sindikati su generalni štrajk ocenili kao uspešan, dok su organizacije poslodavaca iznele potpuno drugačije podatke. "Štrajk je premašio očekivanja sindikata", izjavio je Unai Sordo, generalni sekretar sindikata CCOO, jednog od dva organizatora štrajka u zemlji sa oko 22 miliona registrovanih radnika. Sindikati CCOO i UGT saopštili su da je obustava rada bila posebno izražena u strateškim sektorima. Prema njihovim podacima, učešće u štrajku iznosilo je 90 odsto u automobilskoj industriji i lukama, 85 odsto u mesnoj industriji, 82 odsto u sektoru odnošenja otpada i 75 odsto u energetici. Mnoge škole i univerziteti bili su zatvoreni. Međutim, najveće udruženje poslodavaca CEOE ocenilo je štrajk kao neuspešan, tvrdeći da je ukupno učešće radnika iznosilo svega pet odsto
Sindikatisuocijenilidajegeneralništrajkispunio,pačakinadmašioočekivanja,doksupredstavniciposlodavacaiznijeliznatnodrugačijuprocjenunjegovogobima.
„Štrajkjepremašioočekivanjasindikata“,izjaviojeUnaiSordo,generalnisekretarsindikataCCOO,jednogoddvaorganizatoraprotestauŠpaniji,kojaimaoko22milionaregistrovanihradnika.
SindikatiCCOOiUGTnavelisudajeodzivbionaročitovisokuključnimprivrednimgranama.
Premanjihovimprocjenama,uštrajkujeučestvovalo90odstozaposlenihuautomobilskojindustrijiilukama,85odstoradnikaumesnojindustriji,82odstozaposlenihusektoruodvozaotpada,dokjeuenergetskomsektoruodziviznosio75odsto.
Zbogobustaveradabrojneškoleiuniverzitetinijesuradili.
Nasuprotsindikalnimprocjenama,najvećeudruženjeposlodavacauŠpaniji,CEOE,ocijenilojedaštrajknijeimaoznačajnijiefekat,navodećidajeunjemuučestvovalosvegapetodstozaposlenih.