Poraz republikanaca na izborima u SAD otvorio je u Moskvi pitanje daljeg toka rata u Ukrajini, jer bi Kongres pod kontrolom demokrata mogao da ograniči prostor Donaldu Trampu i pojača vojnu pomoć Kijevu.
Poraz republikanaca na američkim izborima pokrenuo je u Rusiji rasprave o mogućim promjenama u politici Vašingtona prema ratu u Ukrajini.
Posebna pažnja usmjerena je na mogućnost da novi saziv Kongresa poveća podršku Kijevu i istovremeno ograniči manevarski prostor američkog predsjednika Donalda Trampa u odnosima sa Moskvom.
Preuzimanje kontrole
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da Moskva očekuje nastavak mirovnih inicijativa američkog predsjednika Donalda Trampa, uprkos procjenama da bi preuzimanje kontrole nad Kongresom od strane demokrata u januaru moglo uticati na dosadašnji pravac američke politike prema ratu u Ukrajini.
Govoreći o pregovorima predstavnika Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, koji su najavljeni za utorak i srijedu u Abu Dabiju, Peskov je istakao da postoji osnova za nastavak diplomatskih razgovora.
„Postoje već uspostavljeni temelji i još jedna runda trilateralnih pregovora trebalo bi da se održi vrlo brzo“, poručio je Peskov.
Pohvala za Melaniju
Pohvalio je i „uspješne humanitarne mirovne napore“ prve dame Melanije Tramp, nakon što je ograničeno primirje na području Oleškija omogućilo dopremanje humanitarne pomoći i evakuaciju dijela stanovništva.
Trampovi potezi tokom posljednjih mjeseci izazvali su nezadovoljstvo u Kijevu, ali i među evropskim saveznicima. Prošlog mjeseca dogovorio je uvoz dizela iz Rusije, privremeno obustavio uvođenje novih sankcija ruskoj privredi i pozvao Ukrajinu da prekine napade na ruske rafinerije.
U istom periodu Ukrajina je prijavila i usporavanje rada Staršilda, vojne verzije satelitskog sistema Starlink, koji koristi za komunikaciju i izvođenje operacija dronovima. Tramp je, međutim, negirao da je naredio takvu mjeru.
Istovremeno, Kijev nastavlja da insistira na ubrzanoj isporuci američkih presretača za sisteme Patriot, koji su mu neophodni za odbranu od ruskih balističkih napada.
Američka administracija je 30. oktobra odobrila predloženu prodaju presretača u vrijednosti od 2,1 milijardu dolara, nakon što je Ukrajina optužila Pentagon da odugovlači sa isporukama.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev ocijenio je da će Tramp, nakon stupanja na dužnost novog saziva Kongresa, biti manje spreman da vrši pritisak na Ukrajinu.
„Ne treba mu dodatna konfrontacija sa demokratama“, rekao je Medvedev, prenosi Avaz.
Brža isporuka Patriota
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da bi izborni rezultat mogao da poveća mogućnosti za dobijanje dodatne američke pomoći, uključujući i bržu isporuku sistema Patriot.
Ipak, analitičari upozoravaju da bi novi saziv Kongresa mogao da pojača politički pritisak i utiče na američku podršku Ukrajini, ali da predsjednik SAD i dalje raspolaže širokim ovlašćenjima u vođenju spoljne politike.