Na parlamentarnim izborima u Izraelu zabilježena je rekordna izlaznost od 1981. godine, dok Benjamin Netanijahu i Gadi Ajzenkot vode tijesnu borbu za vlast.
Izraelci danas izlaze na birališta na izborima koje mnogi ocjenjuju kao najvažnije u novijoj istoriji zemlje. Do 10 časova na birališta je izašlo 16,7 odsto birača, a glasalo je ukupno 1,2 miliona ljudi. Riječ je o najvećoj izlaznosti u tom dijelu dana još od 1981. godine.
Prema anketama objavljenim u petak, aktuelni premijer Benjamin Netanijahu i bivši načelnik Generalštaba Gadi Ajzenkot vode veoma tijesnu trku.
Ipak, predviđanja ukazuju na to da nijedan od njihovih političkih blokova neće osvojiti 61 mandat neophodan za parlamentarnu većinu, što bi moglo dovesti do višenedeljnih ili višemjesečnih političkih pregovora, piše BBC.
Bezbijednost u središtu kampanje
Pitanje bezbijednosti dominira kampanjom. Opozicioni blok oštro kritikuje Netanijahua zbog bezbjednosnih propusta koji su prethodili napadima pod vođstvom Hamasa 7. oktobra. U tim napadima ubijeno je gotovo 1.200 ljudi, dok je 251 osoba odvedena kao talac u Gazu.
Opozicija traži formiranje nezavisne istražne komisije o napadima, čemu se Netanijahu dugo protivi, tvrdeći da bi takvo tijelo bilo pristrasno protiv njega.
Uprkos kritikama, Netanijahu se ponovo predstavlja kao "Gospodin Bezbijednost". Pritom ističe strateške pobjede u izraelskim ratovima na Bliskom istoku i svoj blizak odnos sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.
Izraelski izborni sistem zasniva se na proporcionalnoj zastupljenosti, pa su vlade uvijek koalicione. Put do vlasti često je podrazumijevao neočekivane saveze, ali su ovi izbori posebno neizvjesni, uz jasno definisane tabore. Ajzenkot, na čelu nove stranke Jašar, glavna je figura takozvanog "bloka za promjene".
Ta grupa stranaka ima ideološke razlike, ali ih ujedinjuje cilj smijene Netanijahua. Među liderima bloka nalaze se i bivši premijer Naftali Benet i Avigdor Liberman, obojica desničari, kao i bivši general lijevih uvjerenja Jair Golan.
Netanijahu, politički veteran koji je prvi put postao premijer 1996. godine, za ostanak na vlasti zahtjeva novi savez sa krajnjom desnicom i ultraortodoksnim strankama. One čine i njegovu sadašnju vladu, koja se smatra najdesnijom u istoriji Izraela.
Pitanje demokratije
Opozicioni blok upozorava i na pretnju po demokratiju pod Netanijahuom, protiv koga se vodi sudski postupak zbog korupcije, što on negira. Netanijahu i dalje zastupa sporne reforme pravosuđa koje su pre napada 7. oktobra izazvale masovne proteste.
Izraelski Kanal 12, izvestio je u nedelju da je Netanijahu uoči izbora zahtijevao hitnu vojnu akciju koja bi mogla da izazove sukob sa Iranom, ali se tome usprotivio načelnik Generalštaba Ejal Zamir.
CNN je dan kasnije objavio da je Netanijahu pokušao da nagovori Trampa na nove napade na Iran, ali je Tramp to odbio. Netanijahu je demantovao oba izvještaja.
Pažnju javnosti privukao je i kada je u završnici kampanje objavio sliku nuklearne bombe koja pogađa Tel Aviv, generisanu vještačkom inteligencijom. Uz sliku je poručio da je on jedini vođa koji može da zaštiti Izrael "ako se Iranci domognu nuklearnog oružja". Ajzenkot ga je zbog toga nazvao "histeričnim".
Za pobjedu potrebna široka koalicija
Jedna od dominantnih tema jeste i vojna obaveza. Netanijahuova vlada nije sprovela odluku Vrhovnog suda prema kojoj bi ultraortodoksni Jevreji koji pohađaju vjerske škole trebalo da služe vojsku. To pitanje stvorilo je duboke podjele u društvu, dok su hiljade drugih građana mobilisane za nedavne ratove.
Kada je riječ o Gazi, Ajzenkot ima sličan stav kao Netanijahu i obećao je okončanje vladavine Hamasa u roku od 18 mjeseci, bilo kroz mirovni plan pod vođstvom SAD ili vojnim putem.
Izrael nastavlja sa gotovo svakodnevnim napadima na Gazu, uz obrazloženje da gađa operativce Hamasa.
Prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi koje vodi Hamas, a koje Ujedinjene nacije smatraju pouzdanim, od početka rata u oktobru 2023. ubijeno je više od 74.000 ljudi. Izrael se suočava sa sve snažnijom međunarodnom osudom zbog načina vođenja rata, a odnosi sa saveznicima su se pogoršali.
Neizvjestan ishod
Na izborima učestvuju i dva bloka arapskih stranaka, koje predstavljaju oko petinu stanovništva. Teoretski, oni bi mogli da odluče pobjednika, ali su gotovo sve vodeće jevrejske stranke odbacile saradnju sa njima.
Iako se nagađalo da bi arapske stranke mogle neformalno da podrže manjinsku vladu sa Ajzenkotom na čelu, Liberman je, kao ključni potencijalni partner, takvu mogućnost odbacio. Zbog takvih stavova, izborna matematika je izuzetno komplikovana.
Navodno se oko 70.000 ljudi vratilo iz inostranstva kako bi glasalo, a stotine hiljada mladih glasaće prvi put. Izlazne ankete biće objavljene u 22 časa, ali se ti rezultati mogu razlikovati od konačnih. Glasovi stotina hiljada vojnika i rezervista počeće da se broje tek u srijedu, što bi moglo donijeti kasnu prednost desničarskim strankama.
Ishod koga se mnogi pribojavaju jeste politička blokada, situacija u kojoj nijedan blok ne može da obezbijedi većinu.
U tom slučaju bi bili raspisani novi izbori, a Netanijahu bi ostao na funkciji tehničkog premijera. Između 2019. i 2022. godine Izrael je pet puta izlazio na izbore jer stranke nisu uspevale da formiraju stabilnu vlast.