Svijet

Tinejdžer (15) podigao policijsku granatu i ostao bez šake: Francuska ključa, protesti se šire i na druge zemlje

Autor Tamara Birešić

Francuske vlasti suspendovale su upotrebu šok-bombi tokom studentskih protesta nakon što je 15-godišnji dječak ostao bez šake u sukobu sa policijom, dok se protesti širom zemlje ne smiruju.

Izvor: Le Pictorium, LE PICTORIUM / Alamy / Profimedia

Francuska vlada saopštila je u srijedu da privremeno obustavlja upotrebu šok-bombi tokom policijskog obezbjeđivanja protesta, nakon što je 15-godišnji dječak ostao bez šake tokom sukoba sa interventnom policijom, što je dodatno podstaklo optužbe demonstranata za policijsku brutalnost.

Protesti se, međutim, ne smiruju. Više od 500 škola zatvoreno je dan nakon što su demonstracije zahvatile zemlju, dok sindikati koji predstavljaju srednjoškolce, nastavnike i druge radnike planiraju nove protestne marševe za četvrtak.

Talas protesta traje duže od dvije nedjelje i pokazao je veliko nezadovoljstvo javnosti šest mjeseci uoči izbora za nasljednika predsjednika Emanuela Makrona.

U srednjoj školi Lise Lamartin u centru Pariza demonstranti su pjevali „Marseljezu“, uzvikivali parole i pravili talase dok su blokirali ulaz u školu.

Vidjeli smo mnogo zidova koji se raspadaju, nedostatak nastavnika u državnim školama, odsutne nastavnike“, rekao je Gabrijel Filijel, koji je ranije pohađao državnu školu, a sada ide u privatnu.

On i drugi demonstranti naveli su da zahtijevaju bolje uslove za obrazovanje svih učenika.

Istraga zbog upotrebe sile

Iako je većina blokada u srijedu protekla mirno, policija je koristila suzavac i potiskivala demonstrante na ulici zabarikadiranoj kantama za smeće ispred univerziteta Sciences Po u centru Pariza.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava, sindikati, studenti i pojedini opozicioni političari optužili su policiju da koristi nesrazmjernu silu kako bi ugušila talas protesta.

Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez rekao je da je naredio obustavljanje upotrebe šok-bombi nakon incidenta koji se u ponedjeljak dogodio u sjevernom gradu Lensu, gdje postoji „velika vjerovatnoća“ da je ispaljivanje jedne takve bombe dovelo do toga da tinejdžer izgubi šaku, prenio je Rojters.

„Obustavljam njihovu upotrebu tokom pokreta srednjoškolaca dok se ne rasvijetli šta se dogodilo u ovom slučaju“, rekao je ministar.

Dodao je da je ukupno 18 incidenata proslijeđeno policijskoj inspekciji na istragu.

Francuski učenici bilježe veliki pad rezultata

Demonstranti tvrde da su loši uslovi za obrazovanje jedan od razloga naglog pada rezultata francuskih tinejdžera u čitanju i matematici tokom protekle decenije.

Francuski petnaestogodišnjaci su 2025. godine na testiranju čitalačke pismenosti ostvarili rezultat za 43 boda niži nego 2015. godine, prema Programu za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA) Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

To je bio najveći pad među zemljama OECD-a. Rezultati iz matematike takođe su zabilježili najveći pad.

Francuska vlada, međutim, pokušava da obuzda javni dug u trenutku slabog privrednog rasta, zbog čega raspolaže sa malo dodatnog novca kojim bi mogla da odgovori na zahtjeve učenika koji se žale na nedostatak nastavnika, dotrajale školske zgrade i nejednakosti između škola u bogatijim i siromašnijim područjima.ž.

Oštećene 24 srednje škole, 30.000 učenika bez nastave

Premijer Sebastijen Lekorni priznao je da studenti imaju „legitimne“ zahtjeve, ali je nerede istovremeno opisao kao najnasilnije studentske demonstracije u Francuskoj posljednjih decenija.

Ministar obrazovanja Eduar Žefre rekao je u parlamentu da su 24 srednje škole toliko oštećene u požarima ili vandalizmu da će ostati zatvorene nedjeljama.

Zbog toga će oko 30.000 učenika ostati bez nastave uživo sve dok škole ponovo ne budu otvorene.

Prema njegovoj procjeni, saniranje štete koštaće između 20 i 30 miliona eura, odnosno približno 22 do 34 miliona dolara.

Kandidatkinja krajnje desnice na predsjedničkim izborima Marin Le Pen, koja prema anketama vodi u predsjedničkoj trci, rekla je da bi oni koji su oštetili škole trebalo da plate popravke, umjesto poreskih obveznika.

Francuska vlada zauzela je sličan stav, a kroz parlament prolazi predlog zakona čiji je cilj uspostavljanje takvog sistema.

Protesti i štrajkovi i u drugim evropskim zemljama

Nezadovoljstvo u obrazovnom sistemu nije ograničeno samo na Francusku.

U drugim djelovima Evrope, gdje su državni budžeti pod pritiskom nakon uzastopnih kriza troškova života i energije, studenti u pojedinim djelovima Belgije organizovali su slične proteste.

U belgijskom gradu Liježu, u francuskom govornom području Valonije, najmanje 107 ljudi uhapšeno je ovog mjeseca u vezi sa studentskim protestima, prenijela je agencija Belga.

Nastavnici takođe štrajkuju.

U Portugalu je glavni sindikat nastavnika FENPROF sredinom septembra započeo štrajk na neodređeno vrijeme zbog uslova rada. Nastavnici odbijaju da obavljaju neplaćeni posao preko zakonom propisanih 35 sati nedjeljno.

I u Španiji sindikati nastavnika protestuju zbog uslova u državnim školama. Nastavnici u Madridu planiraju štrajk 14. oktobra, zahtijevajući, između ostalog, kraće radno vrijeme, manja odjeljenja i veće plate.