Američke snage povukle su se iz preostalih baza u Iraku, 23 godine nakon pada Sadama Huseina. Mnogi strahuju od bezbjednosnog vakuuma, jačanja proiranskih milicija i povratka Islamske države.
Američke snage povukle su se danas iz svojih preostalih baza u Iraku, izazivajući bojazan da iza sebe ostavljaju bezbjednosni vakuum koji bi mogao da ojača proiranske milicije i dovede do regrupisanja Islamske države.
Povlačenje, koje su pozdravili Iran i njegovi saveznici, dogovoreno je 2024. u vreme predsjednika Džoa Bajdena, a sprovedeno je u mandatu Donalda Trampa, u ratu protiv Irana koji uticaj u Iraku ostvaruje preko nekih oružanih grupa.
Do odlaska dolazi 23 godine nakon što su američke snage svrgle diktatora Sadama Huseina, što je izazvalo pobunu i haos u kojem je nastala Islamska država. I dok je odlazak američkih vojnika popularan među Iračanima, neki strahuju da snage bezbijednosti koje su finansirale i obučile SAD nisu u stanju da zaštite zemlju u kojoj je 4.500 Amerikanaca poginulo u više od 20 godina rata.
Dvije decenije rata i gubici veći nego u Avganistanu
Američke snage napale su Irak 2003. i praktično okupirale zemlju, postavile šiitsku vladu i borile se protiv Sadamovih lojalista, a potom Al Kaide, prije nego što su se povukle krajem 2011. Vratile su se tri godine kasnije da bi pomogle iračkim snagama da poraze sunitsku Islamsku državu u ratu od 2014. do 2017.
Dvostruko više Amerikanaca poginulo je u operaciji "Iračka sloboda" nego u ratu u Avganistanu, iz kog se američka vojska haotično povukla 2021. godine.