SAD, Danska i Grenland potpisali su istorijski sporazum koji omogućava Vašingtonu izgradnju dvije vojne baze na Arktiku. Ovim je okončana kriza nastala nakon Trampove ideje da kupi to ostrvo.
SAD, Danska i Grenland potpisali su sporazum o odbrani koji omogućava Vašingtonu da izgradi dvije nove vojne baze na ovoj arktičkoj teritoriji, istovremeno potvrđujući suverenitet Kopenhagena nad njom.
Prije ceremonije potpisivanja na Generalnoj skupštini UN-a u Njujorku, američki predsjednik Donald Tramp izjavio je: "Odmah ćemo započeti proces razvoja velikog vojnog prisustva na odgovarajućim lokacijama."
Danska premijerka Mete Frederiksen rekla je da je sporazum "dobar za SAD, Dansku i Grenland", kao i za Evropu i NATO, dok je premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen ocijenio da su njime "svi na dobitku".
Trojica lidera su zatim potpisala sporazum, čime su očigledno okončani višemjesečni napeti odnosi u vezi sa ovom arktičkom teritorijom. Tramp je ranije prijetio da će "uzeti" poluautonomnu arktičku teritoriju, navodeći zabrinutost za nacionalnu bezbjednost, kao i njenu stratešku odbrambenu lokaciju i rudno bogatstvo.
Njegova retorika izazvala je oštre reakcije građana Grenlanda, Danaca i evropskih lidera, koji su u zajedničkom saopštenju upozorili da njegove riječi "narušavaju transatlantske odnose i rizikuju opasnu silaznu spiralu". Ovaj dogovor mijenja i ažurira sporazum o odbrani iz 1951. godine između Danske i SAD.
Novi pakt navodi da će SAD-u "biti dozvoljeno da uspostave dodatno područje za odbranu u Narsarsuaku i Mestersvigu", misleći na lokacije na jugu i istoku Grenlanda.
Narsarsuak je bivši civilni aerodrom i vojna baza iz Drugog svjetskog rata. Ima pristup dubokoj vodi i veliku pistu, koju su američki vojni inženjeri nedavno pregledali, potvrdila je Sjeverna komanda SAD za BBC.
Predstraža Mestersvig je izolovana, daleko manje razvijena, a koristi je danska pomorska jedinica sa psima i sankama.
"Modaliteti i tehnički detalji" baza tek treba da budu potvrđeni, a prema sporazumu, moraju ih uzajamno dogovoriti sve strane. To znači da bezbjednosni aranžmani SAD nisu neograničeni i da je i dalje potrebno odobrenje Grenlanda i Danske.
Vašington trenutno upravlja svojom svemirskom bazom Pitufik na sjeverozapadu Grenlanda, a novi sporazum dozvoljava SAD-u da tamo "modernizuju i prošire svoje aktivnosti".
U sporazumu se takođe navodi da "nijednoj državi koja nije članica NATO-a neće biti dozvoljeno da uspostavi sopstvene vojne instalacije na Grenlandu, sa ljudstvom ili bez njega, niti će im biti dozvoljeno stalno prisustvo vojnih snaga na Grenlandu". Iako je vojskama zemalja koje nisu članice NATO-a sada izričito zabranjen pristup ostrvu, bilo je vrlo malo vjerovatno da bi neusaglašenim trupama to ionako bilo omogućeno.
Ono što je ključno jeste to da nijedan dio teritorije nije ustupljen SAD-u, a sporazum priznaje "suverenitet i teritorijalni integritet" Danske, kao i pravo Grenlanda na samoopredeljenje. S jedne strane, to je značajno odstupanje od ranijih Trampovih poziva da se ovo arktičko ostrvo kupi.
Međutim, ovaj sporazum ipak donosi pojačano američko vojno prisustvo i proširuje prethodni dogovor. Zbog toga će, iz ugla nekih Amerikanaca, biti doživljen kao istorijska pobjeda.
Novi sporazum tek treba da odobre parlamenti Danske i Grenlanda. Uprkos višemjesečnoj krizi, atmosfera na ceremoniji potpisivanja u utorak bila je upadljivo optimistična i prijateljska.
"Imaćemo sjajan odnos, siguran odnos", rekao je Tramp. "Ovo je fantastično za Evropu i za Sjedinjene Države, za sve nas, a za Grenland će biti nevjerovatno."
S druge strane, Frederiksen je potpisivanje sporazuma opisala kao "prekretnicu u našoj dugogodišnjoj saradnji".
"Prije 75 godina smo sklopili sporazum o odbrani Grenlanda. Danas potpisujemo još veći i bolji dogovor – sporazum koji može trajati vječno." Danska premijerka je naglasila da dogovor "poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine Danske, kao i pravo Grenlanda na samoopredeljenje".
Jens-Frederik Nilsen je dodao da "za Grenland ovo nije samo sporazum o nama, to je sporazum sa nama."
"On uzima u obzir narod Grenlanda, naša prava, način života i razvoj naše zemlje. Grenland je važan za sjevernoameričku i transatlantsku bezbjednost", istakao je on, dodajući da NATO ima ključnu ulogu na sjevernom Atlantiku u promjenljivim bezbjednosnim okolnostima.
Sporazum je takođe potvrdio da bi Grenland ostao u NATO-u čak i ako bi stekao nezavisnost od Danske.
Dogovor iz 1951. godine već je omogućavao SAD-u da pošalju trupa na Grenland koliko žele. Vašington trenutno ima više od 100 vojnika stalno stacioniranih u svojoj bazi Pitufik.
Tramp je mjesecima pokušavao da kupi ili anektira Grenland, tvrdeći da je podložan napadima neprijatelja, uključujući Rusiju i Kinu. Argumentovao je da je to arktičko ostrvo ključni dio njegovog plana za izgradnju futurističkog odbrambenog sistema pod nazivom "Zlatna kupola", koji bi štitio SAD od raketnih napada. Ipak, sporazum taj projekat pominje samo jednom i ne sadrži konkretne predloge za njegovu realizaciju.
Portparol NATO-a ubrzo je izjavio da alijansa pozdravlja sporazum, koji će "pomoći u unapređenju bezbjednosti, stabilnosti i saradnje u ovom vitalnom regionu".
U Danskoj je ovaj dogovor slavljen kao diplomatski trijumf, a nekoliko političkih partija već je najavilo da će ga podržati. Za Grenland, zemlju od 56.000 stanovnika, postojali su dobri razlozi za veliko olakšanje. Njegov lider sjedio je rame uz rame sa najmoćnijim čovjekom na svijetu i postigao dogovor koji bi sada trebalo da stavi tačku na višemjesečnu krizu.