Oko četiri miliona birača u Njemačkoj odlučuje o sudbini vladajuće koalicije na dva ključna regionalna glasanja, dok istorijski nizak rejting kancelara i nezaustavljivi uspon desničarskog AfD-a prijete da pokrenu novu političku krizu u Berlinu.
Gotovo četiri miliona njemačkih birača izlazi danas na birališta na dva regionalna izbora na kojima bi uspon krajnje desnice i radikalne ljevice mogao da izazove nove političke potrese i ugrozi kancelara Fridriha Merca, koji je već ionako u veoma oslabljenoj poziciji.
Biračka mjesta u Berlinu i u pokrajini Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji biće otvorena od 8 do 18 časova, nakon čega se očekuje objava prvih procena rezultata.
Fridrih Merc, 70-godišnji kancelar, sazvao je krizni sastanak svoje konzervativne stranke CDU odmah nakon objave prvih rezultata. Predviđajući moguće posljedice glasanja, otkazao je svoje planirano putovanje u Njujork na Opštu skupštinu Ujedinjenih nacija.
Krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) prije dvije nedelje nanijela je težak poraz njegovom CDU-u u pokrajini Saksoniji-Anhaltu, u trenutku kada je kancelarova popularnost ionako na niskom nivou dok s koalicionim partnerima socijaldemokratama s mukom pokušava da sprovede obećane ekonomske reforme.
Prema anketama, očekuje se da će AfD u nedelju ostvariti nove dobitke, ali bi oni trebalo da budu manje spektakularni nego u Saksoniji-Anhaltu, gdje joj je nedostajalo samo nekoliko mjesta za apsolutnu većinu.
CDU ispod cenzusa?
U pokrajini Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji na Baltičkom moru, CDU je tek posmatrač u dvoboju između SPD-a popularne regionalne premijerke Manuele Svezig i AfD-a.
Krajnjoj desnici ankete daju 37 odsto podrške, SPD-u 35 odsto, dok je CDU potpuno zaostao i opasno se približio cenzusu od 5 odsto potrebnih za ulazak u regionalni parlament.
Pad CDU-a ispod ovog cenzusa bio bi istorijski presedan i novi šamar za kancelara Merca. U gradu-državi Berlinu situacija je sasvim drugačija, ali jednako napeta za CDU iz čijih redova dolazi aktuelni gradonačelnik.
Tamo su izjednačeni s radikalnom ljevicom Dih Linke (oko 20 odsto za svaku stranku), dok im je AfD za petama s 18 odsto. Poraz CDU-a tamo bio bi još jedan težak udarac za kancelara.
Nakon šesnaest mjeseci na vlasti, Merc je obećao da će pokrenuti nacionalnu ekonomiju koja stagnira, ponovo naoružati zemlju radi odvraćanja neprijateljske Rusije i obuzdati iregularnu imigraciju kako bi vratio birače koji su prešli AfD-u.
Iako su neki procesi pokrenuti, to nije zaustavilo uspon AfD-a, koji sada vodi u anketama na saveznom nivou.
Nikad niža podrška nekom kancelaru
"S ličnog stanovišta, situacija je prilično dramatična" za Fridriha Merca, analizira za AFP analitičar Roland Abold iz instituta za istraživanje javnog mnjenja Infratest Dimap.
"U našem posljednjem istraživanju u septembru, samo je 13 odsto ispitanika izjavilo da je zadovoljno njegovim političkim djelovanjem. To su najniže brojke koje smo ikada zabiležili za jednog aktuelnog kancelara", rekao je.
Mercu ne ide u prilog ni međunarodni kontekst: kao i ostatak Evrope, Nemačka trpi poremećaje na svetskom tržištu uzrokovane ratom na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog tesnaca.
Cijene goriva vratile su se na nivoe iz prvog talasa poskupljenja u proleće, s prosječnom cijenom dizela od 2,42 eura po litru u subotu u podne.
Kao odgovor na to, vlada je u petak najavila novi poreski popust od oko 17 centi po litru za cijelu jesen, kao i razgovore o uvođenju gornje granice cijena najkasnije do 1. januara.
Tu najavu kandidat krajnje desnice u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji, Lajf-Erik Holm, tokom svog posljednjeg predizbornog skupa u subotu u Šverinu, nazvao je "lošom šalom" i pokušajem "uticaja na ljude u posljednjem trenutku".