Rusija je prvi put upotrijebila unaprijeđeni projektil "Iskander-1000" u napadu na Kijev, a njegov domet od 550 kilometara mogao bi znatno da oteža Ukrajini pronalaženje i uništavanje lansera.
Rusija je prvi put upotrijebila unaprijeđenu verziju balističkog projektila Iskander u napadu na Kijev, a ukrajinska vojna obavještajna služba (GUR) tvrdi da nova varijanta ima znatno veći domet od ranijeg modela.
Prema podacima GUR-a, tokom jednog od kombinovanih raketnih napada na ukrajinsku prijestonicu ovog ljeta korišćen je projektil 9M723-2, poznat pod nazivom "Iskander-1000". Ukrajinska služba navodi da unaprijeđena verzija može da gađa ciljeve udaljene do 550 kilometara.
To predstavlja povećanje dometa u odnosu na raniju verziju 9M723-1, za koju GUR navodi da može da pređe oko 390 kilometara.
Poseban problem za Ukrajinu predstavlja činjenica da bi veći domet mogao da omogući ruskim snagama da lansere postave dalje od ukrajinskih udara. Kijev je poslednjih mjeseci pokušavao da promijeni taktiku i da napada ruske balističke projektile prije njihovog lansiranja, upravo zbog ograničenih zaliha presretača.
Novi projektil, nova taktika
GUR je uz objavu informacija o "Iskanderu-1000" objavio i fotografije djelova za koje tvrdi da potiču iz projektila. Međutim, ukrajinska služba nije precizirala kada i gdje su djelovi pronađeni, niti je objavila detalje o njihovoj tačnoj nameni.
Ruski Telegram kanal koji vode padobranci pozdravio je pojavu nove verzije projektila, uz tvrdnju da su sada i objekti dublje u pozadini Ukrajine potencijalno unutar dometa.
Povećanje dometa moglo bi da bude povezano sa većim kapacitetom za gorivo, dok bi druge izmjene, poput unaprijeđenog motora i sistema za navođenje, takođe mogle da doprinesu većim sposobnostima projektila, piše TWZ.
Prema procjeni stručnjaka za rakete Fabijana Hofmana, Rusija ima značajne proizvodne kapacitete za balističke projektile. Ukrajinska obavještajna služba ranije je procijenila da ruska industrija može da proizvede oko 60 projektila 9M723 mjesečno, mada Hofman upozorava da takve procjene treba posmatrati sa rezervom.
Kijev pokušava da pronađe lansere
Ukrajina se suočava sa dodatnim problemom zbog ograničenih zaliha projektila za sisteme protivvazdušne odbrane. Zbog toga je predsjednik Volodimir Zelenski najavio drugačiji pristup: umjesto da se svaki projektil presrijeće u letu, cilj je da se ruski balistički sistemi pronađu i unište prije lansiranja.
Takva strategija je znatno zahtevnija kada se lansirni sistemi nalaze dublje na ruskoj teritoriji.
Ukrajina je već izvodila napade na rusku infrastrukturu povezanu sa balističkim projektilima, uključujući ciljeve na Krimu i u Rostovskoj oblasti. Međutim, mogućnost da ruske snage lansiraju projektile sa još veće udaljenosti dodatno komplikuje takve operacije.
Jedan od problema predstavlja i upotreba bespilotnih letjelica za napade na udaljene ciljeve. Ukrajina je tražila mogućnost korišćenja dronova opremljenih Starlink sistemima protiv ruskih lansirnih položaja, ali je Ilon Mask, prema ranijim navodima, odbio da odobri njihovu upotrebu duboko na teritoriji Rusije.
Strane komponente pronađene u ruskim projektilima
Podaci o "Iskanderu-1000" objavljeni su u okviru šireg izvještaja GUR-a o stranim komponentama koje se nalaze u ruskom naoružanju.
Ukrajinska služba navodi da je od 140 identifikovanih komponenti samo četvrtina proizvedena u Rusiji. Čak 63 komponente, prema njihovim podacima, potiču od američkih kompanija, dok su ostali djelovi povezani sa proizvođačima iz Švajcarske, Bjelorusije, Njemačke, Tajvana i Kine.
GUR posebno navodi sistem za obradu podataka u sklopu sistema za navođenje, tvrdeći da je samo pet od 43 komponente tog dijela sistema proizvedeno u Rusiji.
Prisutnost stranih komponenti u ruskom oružju nije nova pojava. Ukrajinske službe i istraživačke organizacije godinama upozoravaju da ruska vojna industrija, uprkos sankcijama, uspeva da nabavlja elektronske komponente iz inostranstva.
Rusija dobija projektile i iz Sjeverne Koreje
Moskva istovremeno pokušava da poveća zalihe balističkih projektila i uz pomoć Sjeverne Koreje.
Prema podacima GUR-a, Rusija dobija dodatne projektile KN-23 i KN-24, koji su po karakteristikama slični sistemu Iskander-M. Ukrajinska obavještajna služba takođe tvrdi da je Moskva od Pjongjanga tražila nove KN-30 projektile, poznate i kao Hvasong-11C.
Ipak, GUR navodi da za sada nema potvrde da su ti projektili prebačeni iz Sjeverne Koreje u Rusiju.
Sve se događa u trenutku kada su odnosi Moskve i Kijeva ponovo zaoštreni, dok mirovni pregovori ne daju očekivane rezultate. Ruski predsjednik Vladimir Putin prethodno je zaprijetio intenziviranjem napada na Ukrajinu zbog ukrajinskih udara na rusku infrastrukturu.
Istovremeno su se pojavile tvrdnje da Moskva ponovo razmatra mogućnost upotrebe taktičkog nuklearnog oružja. Te navode, međutim, nije moguće nezavisno potvrditi.
Za sada je najkonkretniji novi razvoj upravo pojava unaprijeđenog Iskandera. Ako se potvrdi da će Rusija novi projektil proizvoditi u većem broju, Ukrajina bi mogla da se suoči sa dodatnim pritiskom na svoje sisteme protivvazdušne odbrane, ali i sa mnogo težim zadatkom lociranja ruskih lansirnih položaja.