Predsjednik Dejvid Adeang poručio da promjena predstavlja povratak nacionalnom identitetu, jeziku i nasljeđu zemlje
Pacifička ostrvska država Nauru promijenila je ime u Republika Naoero, saopštio je predsjednik Dejvid Adeang. Promjenom se naziv države usklađuje sa načinom na koji se tradicionalno piše i izgovara na nacionalnom jeziku.
Međunarodna oznaka države biće promijenjena sa NRU na NRO, dok će njeni stanovnici, umjesto Nauruanci, biti poznati kao dei-Naoero. Novo ime izgovara se „Nau-ero“, za razliku od dosadašnjeg „Nau-ru“.
Vlada je saopštila da Naoero nikada nije nestao iz upotrebe, već je ostao dio identiteta stanovništva i svakodnevnog govora. Naziv se nalazi i na državnom grbu, dok ga Ustav već dopušta.
„Ova promjena ima za cilj da vjernije oda počast nasljeđu, jeziku i identitetu naše nacije“, rekao je Adeang.
Treća najmanja država na svijetu
Naoero ima oko 12.000 stanovnika i treća je najmanja država na svijetu po broju stanovnika, nakon Tuvalua i Vatikana.
Ostrvo je nekada bilo njemačka kolonija, a kasnije pod upravom Australije, prije nego što je 1968. godine steklo nezavisnost.
Zemlja je tokom 1970-ih zahvaljujući eksploataciji fosfata stekla veliko bogatstvo, ali je nakon propasti industrije tokom 1990-ih zapala u ozbiljnu ekonomsku krizu.
Danas je Naoero među državama najugroženijim zbog porasta nivoa mora izazvanog klimatskim promjenama. Vlada pokušava da privuče strana ulaganja kako bi finansirala preseljenje stanovništva i infrastrukture dalje od ugrožene obale.
Promjena imena donijeće i izmjene oznaka na nacionalnim avionima i brodovima, dok vlada već radi na tome da međunarodne institucije i druge države prihvate novi naziv.
Naoero se tako pridružuje zemljama koje su mijenjale nazive kako bi naglasile sopstveni identitet i udaljile se od kolonijalne prošlosti. Među njima su Esvatini, koji je 2018. godine zamijenio naziv Svazilend, i Türkiye, kako Turska od 2022. godine zvanično traži da bude nazivana u međunarodnoj upotrebi.