Wall Street Journal donosi nove detalje o projektu Džareda Kušnera u Albaniji: zemljište je povezano sa Arturom Šehuom, koji se suočava sa optužbama povezanim sa drogom.
Projekat Džareda Kušnera u Albaniji, vrijedan oko pet milijardi dolara, već mjesecima izaziva proteste i ekološke polemike.Wall Street Journal sada donosi detalje o Arturu Šehuu, čovjeku povezanom sa zemljištem koje je trebalo da bude dio velikog turističkog kompleksa.Šehu se suočava sa optužbama povezanim sa međunarodnim krijumčarenjem droge, dok mještani tvrde da je dio zemljišta ranije nezakonito oduzet njihovim porodicama.
Veliki turistički projekat Džareda Kušnera u Albaniji, vrijedan oko pet milijardi dolara, već mjesecima je pod pritiskom protesta, ekoloških upozorenja i pitanja o poslovima sa zemljištem.
Sada je priča dobila novu dimenziju.
Wall Street Journal objavio je istraživanje u kojem navodi da je dio zemljišta povezan sa Arturom Šehuom, albanskim biznismenom kojeg mještani optužuju da je do zemljišta došao nezakonito, dok se on istovremeno suočava sa optužbama povezanim sa međunarodnim krijumčarenjem droge.
Kušnerova kompanija je, prema pisanju američkog lista, platila više od 120 miliona dolara za zemljište povezano sa projektom. Samo nekoliko mjeseci kasnije, albanski tužioci zatražili su hapšenje Šehua zbog njegove navodne uloge u organizaciji povezanoj sa trgovinom drogom.
To ne znači da je Kušnerova kompanija optužena za bilo kakvo krivično djelo. Međutim, slučaj otvara dodatna pitanja o tome od koga je zemljište kupljeno, kako je ranije stečeno i ko je sve imao koristi od njegove prodaje.
Projekat koji je već izazvao bijes
Kušnerov plan odnosi se na ogroman turistički kompleks na albanskoj obali, uključujući područje Zverneca i ostrvo Sazan.
Projekat je zamišljen kao luksuzna turistička destinacija sa hotelima, vilama i drugim sadržajima, a ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na oko pet milijardi dolara.
Međutim, upravo je lokacija postala jedan od najvećih problema.
Područje Zverneca nalazi se u okviru osjetljivog obalnog ekosistema Vjosa-Narta, dok je Sazan dio zaštićenog morskog područja. Ekološke organizacije upozoravaju na moguće posljedice intenzivne gradnje na ovom prostoru.
Tokom 2026. godine protesti su se proširili i na Tiranu. Demonstranti traže zaustavljanje projekta, zaštitu prirode i veću transparentnost u vezi sa načinom na koji je zemljište došlo u ruke investitora.
Mještani tvrde da je zemljište nezakonito oduzeto
Upravo je pitanje zemljišta sada u centru pažnje.
Prema pisanju Wall Street Journala, mještani tvrde da su upozoravali Kušnerovu kompaniju da je zemljište koje je trebalo da bude dio projekta ranije nezakonito oduzeto od njihovih porodica. Oni za to direktno povezuju Artura Šehua.
Šehu je godinama bio poznat u Albaniji, a američki list navodi da su ga lokalni stanovnici povezivali sa oduzimanjem zemljišta.
Njegova priča sada dobija dodatnu težinu zbog krivičnog postupka koji se vodi protiv njega.
Prema informacijama koje donosi Wall Street Journal, albanski tužioci ga terete za ulogu u međunarodnoj kriminalnoj mreži povezanoj sa drogom. Riječ je o navodima tužilaštva, a ne o pravosnažno utvrđenoj činjenici.
Od zemljišta do luksuznog rizorta
Za Kušnerov projekat upravo je zemljište jedan od ključnih elemenata.
Investicija se oslanja na kombinaciju državnog zemljišta i privatnih parcela, a dio privatnih parcela morao je biti otkupljen kako bi se omogućila realizacija velikog turističkog kompleksa.
Tu nastaje problem. Ako postoje sporovi oko vlasništva ili načina na koji je zemljište ranije stečeno, svaki budući razvoj projekta može biti pod dodatnom pravnom i političkom lupom.
Albansko Specijalno tužilaštvo za borbu protiv korupcije, poznato kao SPAK, otvorilo je istragu povezanu sa poslovima sa zemljištem oko projekta. Prema pisanju Wall Street Journala, istraga je jedan od faktora koji dodatno komplikuju Kušnerove planove.
Kušner nije optužen
Važno je razdvojiti probleme koji se odnose na zemljište od krivičnih optužbi protiv pojedinaca povezanih sa njim.
Nema navoda da je Džared Kušner optužen za krivično djelo u ovom slučaju. Njegova kompanija tvrdi da posluje zakonito i da je zemljište pribavljeno kroz legalne poslovne procedure.
Sam projekat ima podršku albanske vlade, koja ga vidi kao potencijalno veliki izvor stranih investicija, radnih mjesta i razvoja turizma.
Premijer Edi Rama ranije je branio investiciju i odbacivao zahtjeve da ona bude zaustavljena.
Istraga mijenja priču
Kada se Kušnerov projekat pojavio u javnosti, najveći dio kritika odnosio se na ekologiju.
Protivnici su upozoravali da bi luksuzni kompleks mogao da promijeni jedno od najvrjednijih prirodnih područja albanske obale. Protesti su tokom ljeta postali masovniji, a pitanje projekta pretvorilo se u jednu od većih političkih tema u zemlji.
Sada se toj priči pridružuje i pitanje ljudi koji su prethodno bili povezani sa zemljištem.
Za Kušnera to znači da projekat više nije samo priča o luksuznom turizmu i kontroverzama zbog zaštite prirode. Sve veći dio rasprave odnosi se na porijeklo zemljišta, njegove prethodne vlasnike i način na koji je ono dospjelo u ruke investitora.
Pet milijardi dolara pod lupom
Kušnerova investicija u Albaniji trebalo je da bude jedan od njegovih najvećih projekata na Balkanu.
Umjesto toga, postala je svojevrsni test za albanske institucije: mogu li privući milijarde dolara stranih ulaganja, a istovremeno zaštititi prirodu, prava lokalnog stanovništva i transparentnost vlasničkih odnosa?
Za sada nema odluke koja bi značila kraj projekta.
Ali nakon protesta, ekoloških upozorenja i istrage o zemljištu, novi detalji koje je objavio Wall Street Journal pokazuju da Kušnerov albanski projekat ima još jedan ozbiljan problem – čovjeka čije se ime pojavljuje u istoriji zemljišta na kojem bi trebalo da nikne jedan od najvećih luksuznih turističkih kompleksa u regionu.