Donald Tramp tvrdi da je Iran tražio od Sjedinjenih Američkih Država da odustanu od napada i da su okviri sporazuma već dogovoreni, ali iz Teherana poručuju da pregovora nema.
Iran je demantovao tvrdnju američkog predsjednika Donalda Trampa da će u ponedeljak početi novi pregovori o okončanju sukoba, nakon što je Tramp saopštio da je odustao od "masovnih" udara na tu zemlju.
Govoreći novinarima u predsjedničkom avionu "Air Force One", Tramp je rekao da je Iran znao kolike razmjere bi imao planirani američki napad jer je mogao da vidi pripreme.
"Razgovaramo sa njima u formi pregovora. Počinju sutra popodne", rekao je Tramp.
Američki predsjednik prethodno je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da su Iran i saveznici SAD na Bliskom istoku tražili da odloži napad, pošto su navodno već dogovoreni osnovni okviri sporazuma.
Tramp nije rekao gdje bi pregovori trebalo da budu održani niti ko bi u njima učestvovao. Takođe nije precizirao rok za postizanje sporazuma sa Teheranom.
"Vidjećemo kako će se sve odvijati. Spremni smo da krenemo kad god poželimo. Ne želim da ubijam ljude", rekao je Tramp.
Iran: Ne pregovaramo sa Amerikom
Iransko Ministarstvo spoljnih poslova demantovalo je da su u toku pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i da postoje planovi da oni uskoro počnu.
Portparol iranskog ministarstva Esmail Bagei rekao je da Teheran razgovara sa Omanom kako bi se pronašao način da se osigura bezbjedan prolazak brodova kroz Ormuski moreuz.
Raniji razgovori SAD i Irana odvijali su se uz posredovanje drugih država.
Iranska poluzvanična novinska agencija Mehr takođe je demantovala da je Teheran tražio od Vašingtona da odustane od novih vojnih udara, ocjenivši Trampove tvrdnje kao "samo još jednu laž".
Saveznici tražili da Amerika ne napadne Iran
Tramp je rekao da su saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman, kao i američki partneri Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar, apelovali na njega da tokom vikenda ne naredi napad.
"Bili smo potpuno spremni. Tražili su da odustanemo jer misle da postoji mogućnost za sporazum. Postoji dogovor o Ormuskom moreuzu, a postojaće i nuklearni sporazum", kazao je Tramp.
Američki predsjednik više puta je tvrdio da je kraj rata moguće postići pregovorima, ali su nakon sličnih najava ponovo izbijali međusobni napadi.
Cijena nafte pala nakon Trampove objave
Svjetske cijene nafte pale su u ponedeljak ujutru tokom trgovanja u Aziji nakon Trampovog saopštenja. Cijena nafte tipa brent smanjena je za 4,5 odsto, na 83,98 dolara po barelu, dok je američka nafta pojeftinila za 4,6 odsto, na 80,74 dolara.
Cijene energenata osciliraju od početka sukoba 28. februara, dok tržišta reaguju na probleme u pomorskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz.
Kroz ovaj prolaz uobičajeno se transportuje oko 20 odsto svjetske sirove nafte i tečnog prirodnog gasa.
"Najveći napad od Drugog svjetskog rata"
Tramp je tvrdio da bi planirani američki udari predstavljali "najveći napad od Drugog svjetskog rata" i da bi mogli da unište mogućnost za postizanje sporazuma.
Nije želio da odgovori da li je planirano gađanje iranske energetske infrastrukture, za šta su stručnjaci za međunarodno pravo upozorili da bi moglo da predstavlja ratni zločin.
Vršilac dužnosti iranskog ministra odbrane Madžid Ibn el Reza rekao je da Teheran svaku prijetnju protivnika smatra "stvarnom i vjerodostojnom", čak i kada predstavlja dio psihološkog rata.
"Nećemo dozvoliti da budemo iznenađeni, niti ćemo ostati pasivni", poručio je.
Tramp i ranije prijetio Iranu
Američki predsjednik ranije je upućivao apokaliptična upozorenja Teheranu, ali je potom insistirao da diplomatiji treba pružiti priliku.
Tramp je u subotu objavio da su Sjedinjene Američke Države spremne da udare na Iran snagom "kakva nije viđena od Drugog svjetskog rata". Istovremeno je tvrdio da bi otkazivanje napada bilo u interesu svijeta i opstanka "uspješnog i prosperitetnog Irana".
On je 7. aprila upozorio da će "čitava civilizacija nestati" ukoliko Iran odbije mirovne pregovore i zaprijetio uništavanjem civilne infrastrukture i elektrana.
Nakon tih prijetnji u Pakistanu su održani direktni pregovori koje je predvodio američki potpredsjednik Džej Di Vens, ali dogovor nije postignut.
Istraživanja javnog mnjenja u međuvremenu pokazuju da su rat i njegove ekonomske posledice nepopularni među američkim građanima, uključujući i dio republikanaca. Nezadovoljstvo načinom na koji administracija vodi sukob izazvalo je zabrinutost među konzervativnim stratezima pred novembarske izbore za Kongres.