Pentagon proširuje spisak ciljeva u Iranu na postrojenja koja koriste i civili i vojska. Tramp je postavio ultimatum do večeras u 20 sati, prijeteći potpunim uništenjem iranske infrastrukture.
Pentagon proširuje spisak iranskih energetskih postrojenja koja bi mogla da se nađu na meti napada, uključujući i ona koja gorivom i energijom snabdijevaju i civile i vojsku. Ovo se vidi kao mogući zaobilazni put u slučaju da administracija bude optužena za ratne zločine zbog uništavanja osnovne infrastrukture. Predsjednik Donald Tramp nalazi se pod sve većim pritiskom jer SAD-u ponestaje strateških vojnih ciljeva, dok Iran blokira Ormuski moreuz. Suočen sa nepopularnom opcijom slanja kopnenih trupa ili rizikom od optužbi za ratne zločine zbog napada na civilne ciljeve, Trampu se nudi nova strategija gađanja postrojenja "dvojne namjene", piše Politico.
Trampov ultimatum
Tramp je u ponedeljak zaprijetio situacijom "u kojoj do sutra uveče u ponoć neće biti nijednog mosta u Iranu, u kojoj će svaka elektrana biti uništena, gorjeti, biti raznesena i više nikada neće raditi".
Predsjednik je postavio ultimatum Irancima da do utorka uveče u 20 časova po istočnoameričkom vremenu postignu dogovor sa SAD, inače će pokrenuti napade na infrastrukturu. Prema podacima američke Centralne komande, Sjedinjene Države su do sada pogodile više od 13.000 ciljeva u Iranu.
Pentagon je pitanja o ovome proslijedio Bijeloj kući. "Posao Pentagona je da bude spreman i da vrhovnom komandantu pruži što više opcija", izjavila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit. "To ne znači da je predsjednik donio odluku. Iranski režim ima rok do sutra u 20 sati da postigne dogovor. Ako to ne učine, predsjednik će ih bombardovati nazad u kameno doba, baš kao što je i obećao."
Proširen spisak ciljeva
Unutar Pentagona se vodi rasprava o tome da li je takvo opravdanje validno, tvrdi zvaničnik koji je želio da ostane anoniman. Napetosti se vrte oko pitanja gde povući liniju između vojnih i civilnih ciljeva, poput postrojenja za desalinizaciju vode, koja bi se mogla smatrati metom jer i vojne snage trebaju pitku vodu.
Američko-izraelska kampanja bombardovanja do sada je uglavnom štedjela snabdijevanje zemlje električnom energijom i gorivom. Međutim, kako u Beloj kući raste frustracija zbog iranskog odbijanja da popusti, spisak ciljeva se proširio. Sam Tramp je tokom konferencije za novinare u ponedeljak rekao da bi iranski narod pozdravio napade na energetsku infrastrukturu. "Oni bi bili voljni da to pretrpe kako bi imali slobodu. Žele da nastavimo sa bombardovanjem", izjavio je Tramp.
Pravni okvir i kontrola
Ženevska konvencija dozvoljava odstupanja kada napadnute lokacije koriste i vojska i civili. "Neka civilna infrastruktura, ako je vojska takođe koristi, prema ratnom pravu može biti legitiman cilj", rekao je Šon Timons, bivši vojni pravni savjetnik, ali je dodao da je zabrinutost zbog mogućeg pretjerivanja opravdana.
Ipak, ministar odbrane Pit Hegset prošle godine je ukinuo kancelarije u Pentagonu koje pomažu u vojnom ciljanju i sprječavanju civilne štete, smanjivši broj osoblja sa 200 na manje od 40. Takođe je najavio dodatno smanjenje broja advokata koji savjetuju komandante o zakonitosti operacija.
Savjet za američko-islamske odnose osudio je Trampove pretnje, nazvavši ih "nepromišljenim, opasnim i pokazateljem razmišljanja koje odražava ravnodušnost prema ljudskom životu".