Trampove prijetnje Iranu utiču na cijene nafte i gasa, dok analize pokazuju rast troškova u industriji i potencijalne nestašice sirovina.
Kratke poruke Donalda Trampa na društvenoj mreži Truth Social poslednjih dana izazivaju potrese na berzama i energetskom tržištu. Kada je prošle nedelje zaprijetio Iranu uništenjem elektrane ako ne oslobodi saobraćaj kroz Ormuski moreuz, cijena nafte je naglo skočila. Međutim, nakon njegove objave da "razgovara" s Iranom i odlaže ultimatum za pet dana, na berzama se pojavio tračak nade, a cijena barela pala je i ispod 100 dolara, piše Dojče vele.
Međutim, ne radi se samo o cenama nafte i gasa. Kako analizira nemački list Handelsblat, turbulencije su zahvatile ukupno 15 robnih grupa. To uključuje tržišta sirovina za hemijsku industriju, đubriva, plastične proizvode, plemenite gasove i neke metale, koji su poskupeli između 10 i 50 odsto.
"Poskupljenja će se osetiti duž čitavog industrijskog proizvodnog lanca", rezimira Matias Zahert, direktor hemijskog koncerna Lankses.
Od đubriva do helijuma
Region Persijski zaliv, na primjer, važan je proizvođač osnovnih sirovina za vještačka đubriva - sumpora, amonijaka i uree. Prijetnja nestašice odmah podiže cijene na svetskom tržištu. Katar Enerdži je već obustavio proizvodnju uree, a fabrike đubriva u Indiji, Pakistanu i Brazilu moraju da smanjuju proizvodnju. U SAD se već oseća nestašica uree u veleprodaji.
Slična je situacija i s plemenitim gasom helijumom. Čak 40 odsto svetske proizvodnje tog gasa, ključnog za industriju poluprovodnika, dobija se iz prirodnog gasa u Persijskom zalivu. Prekid isporuke mogao bi da izazove zastoje u proizvodnji čipova u Aziji.
"Helijum je zaista problem", kaže Julian Hinc, stručnjak za trgovinu s Instituta za svetsku ekonomiju u Kilu.
On smatra da još nije riječ o fizičkoj nestašici sirovina, već da cijene rastu zbog očekivanja.
"Na tržištu vlada neizvesnost oko onoga što bi moglo da se dogodi. Nije toliko presudno šta se zaista dogodilo", objašnjava Hinc, dodajući da paušalne poruke iz Bele kuće nimalo ne pomažu.
Posledice za Nemačku
Hinc ipak ne očekuje ozbiljnije probleme za njemačku trgovinu, s obzirom na to da se 90 odsto razmene odvija unutar Evropske unije, a trgovina sa zalivskim državama je relativno mala. Uprkos tome, u Njemačkoj bi mogao da se nastavi rast cijena hrane zbog viših troškova transporta i skupljih đubriva, na šta upozoravaju poslanica SPD-a Esra Limbaher i predsjednik Udruženja poljoprivrednika Joakim Rukvied.
Brojne privredne grane računaju s rastom troškova, što bi moglo dovesti do viših cijena za potrošače, podići trenutno nisku stopu inflacije i usporiti ionako skroman privredni rast.
Katastrofa prijeti globalnom jugu
Dok razvijene zemlje mogu da podnesu više cijene sirovina, rat protiv Irana preti katastrofom u siromašnim regionima poput Afrike, upozorava evangelistička humanitarna organizacija "Hleb za svet". Cene veštačkog đubriva drastično su porasle još nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022. godine, a sada preti novi talas poskupljenja.
Bez dovoljno đubriva, prinosi u nekim afričkim državama mogli bi biti znatno lošiji, što znači da stanovništvu prijeti glad.
Problem je i nafta. Iako neke afričke države imaju sopstvena nalazišta, nedostaju im rafinerije, pa su prinuđene da uvoze benzin, dizel i kerozin. Ako države subvencionišu cene goriva kako bi zaštitile građane, to vodi pražnjenju državnih budžeta, rastu duga i inflacije. Prema proceni organizacije, kriza će najteže pogoditi Senegal, Benin, Eritreju, Burkinu Faso i Zambiju.
Direktor IEA, Fatih Birol, takođe upozorava na "veliku pretnju" svetskoj ekonomiji. Naglašava da nijedna zemlja, bilo u Africi, Aziji ili Evropi, neće biti pošteđena posledica ako se kriza nastavi razvijati u ovom pravcu. Smatra da je scenario gori od obe naftne krize iz 1970-ih zajedno.
Pošto je i sam SAD pogođen ogromnim rastom cijena goriva, u IEA, koja okuplja 32 razvijene industrijske države, nagađaju da bi rat ipak mogao brzo da se završi.
Poremećaji u vazdušnom i pomorskom saobraćaju
Zemlje Persijskog zaliva godinama su se sistematski razvijale u ključna čvorišta vazdušnog saobraćaja između Evrope i Dalekog istoka, a u tome im je pomogao i prekid letova preko Rusije.
Sada su njihova čvorišta poput Dubaija i Dohe ugrožena, kako za putnički tako i za teretni saobraćaj. Iz Lufthansa poručuju da se hitno traže karte za direktne letove iz Evrope u Aziju bez presedanja, bez obzira na cijenu, koja je zbog poskupljenja kerozina postala veoma visoka. Viša cijena kerozina poskupljuje avio-saobraćaj širom svijeta.Teška je situacija i u pomorskom transportu. Trenutno je oko 2000 brodova blokirano u Persijskom zalivu, a brodovlasnici traže načine da nadoknade gubitke. Ugroženi su ili potpuno prekinuti čitavi transportni lanci, dok premije osiguranja brodova rastu zbog ratnog rizika.
Njemačka ministarka privrede Katerina Rajhe trenutno vidi krizu cijena, ali ne i krizu snabdevanja. Smatra da su nafta i gas dostupni u dovoljnim količinama, ali po višim cijenama.
Portparol ministarstva potvrdio je za DW da ministarstvo "prati" poskupljenja i u drugim sektorima, ali konkretne mjere za suzbijanje inflacije nisu donijete.
Julian Hinc smatra da državne subvencije ne bi bile rešenje jer to državu košta, a na kraju sve plaćaju poreski obveznici.
"Ne možemo se praviti da se ništa nije dogodilo. Ali veoma je opasno igrati se sa cijenama", zaključuje Hinc.
(Index/MONDO)