Nakon izveštaja da su izraelski napadi bili usmjereni na najviše iranske zvaničnike, uključujući vrhovnog vođu Alija Hamneija i predsjednika Masuda Pezeškijana, pažnja svetske javnosti usmjerena je na strukturu vlasti u Teheranu.
Izraelski napadi na Iran bili su usmjereni na najviše zvaničnike, uključujući vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, predsjednika Masuda Pezeškijana i načelnika Generalštaba oružanih snaga Abdolrahima Musavija, rekli su za CNN dva izraelska izvora.
Struktura iranskog režima formirana je nakon Islamske revolucije 1979. godine, koja je zbacila monarhiju i uspostavila državu koja je dijelom teokratija, dijelom republika – sa nekoliko poludemokratskih institucija uokvirenih sistemom u kojem konačnu riječ ima sveštenstvo.
Evo kako funkcioniše raspodjela moći u zemlji:
Vrhovni vođa:
Na vrhu iranske strukture vlasti nalazi se vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei. On je šef države, vrhovni komandant oružanih snaga i ima ovlašćenja nad nacionalnom policijom i moralnom policijom. Takođe imenuje polovinu od 12 članova Savjeta čuvara, dok drugu polovinu bira iranski parlament.
Savjet čuvara:
Ovo tijelo od 12 pravnika nadzire rad parlamenta i odlučuje da li su usvojeni zakoni u skladu sa šerijatskim pravom, te može zahtijevati izmjene zakona. Savjet takođe odobrava kandidate za parlament, predsjednika i Skupštinu eksperata, što znači da može blokirati određene kandidate da se kandiduju za javne funkcije.
Skupština eksperata:
Ovo tijelo od 88 pravnika, koje građani biraju direktno sa liste kandidata koje je prethodno odobrio Savjet čuvara, zaduženo je za nadzor nad radom vrhovnog vođe. Međutim, nije jasno kako Skupština sprovodi svoja ovlašćenja: sastaje se samo jednu nedjelju godišnje, sjednice su tajne i nije poznato da je ikada osporila odluke vrhovnog vođe.
Predsjednik:
Šef izabrane vlade odgovara vrhovnom vođi. Predsjednik može obavljati najviše dva četvorogodišnja mandata, sprovodi politiku u okviru smjernica koje postavlja vrhovni vođa i predvodi iransku diplomatiju.
Parlament:
Parlament ima 290 poslanika, koji se biraju na četvorogodišnji mandat. On predlaže i usvaja zakone, ratifikuje međunarodne sporazume i odobrava budžet. Sjednice su otvorene za javnost, a rasprave se prenose.
Bezbjednosne službe:
Islamska revolucionarna garda (IRGC) elitna je vojna jedinica zadužena za zaštitu režima, sa između 150.000 i 190.000 pripadnika. Ima sopstvenu vojsku, mornaricu, vazduhoplovstvo i obavještajnu službu. Basidž, dobrovoljačko krilo IRGC-a, zadužen je za sprovođenje islamskog morala u javnosti.