Rubio ublažio ton Vašingtona, Starmer i Fon der Lajen danas pred svjetskim liderima
U hotelu „Bajerišer hof“ u Minhenu danas se održava drugi dan 62. Minhenske bezbjednosne konferencije, koja traje od 13. do 15. februara. Na trodnevnom skupu učestvuju desetine državnika i svjetskih lidera, a u fokusu su odnosi EU i SAD, rat u Ukrajini, situacija u Pojasu Gaze, kao i pitanja Irana, Kine i Rusije.
Konferencija je počela burnim obraćanjem njemačkog kancelara Fridriha Merca i predsjednika Francuske Emanuela Makrona, koji su podsjetili na značaj jačanja evropskog jedinstva u odnosima sa SAD, Kinom i Rusijom, kao i na potrebu snažnije podrške Ukrajini. Posebno se ističe da bi ovogodišnji skup mogao da odredi dalji pravac kretanja NATO-a.
Jedno od najzapaženijih obraćanja drugog dana imao je američki državni sekretar Marko Rubio, koji je, prema izvještajima iz Minhena, dočekan snažnim aplauzom i ovacijama dijela publike. To predstavlja oštar kontrast u odnosu na prošlogodišnji nastup američkog potpredsjednika Džej Di Vensa. Iako je Rubio iznio slične kritike o deindustrijalizaciji, zelenim politikama i masovnim migracijama, učinio je to blažim tonom, naglašavajući ono što povezuje SAD i Evropu.
Govoreći o Kini, Rubio je istakao da se "naši nacionalni interesi često neće poklapati", ali je naglasio da komunikacioni kanali moraju ostati otvoreni i da je potrebno upravljati razlikama. "Dugujemo svijetu da pokušamo da to vodimo na najbolji mogući način, očigledno izbjegavajući sukob, i ekonomski i svaki drugi", rekao je. Dodao je da postoje "dugoročni izazovi" i "iritirajuća pitanja" u odnosima Zapada i Kine, ali da je neophodno njima upravljati što je bolje moguće.
U završnici obraćanja, Rubio je evocirao evropsku kulturnu baštinu, pominjući Mocarta, Betovena, Dantea, Šekspira, Mikelanđela, Leonarda da Vinčija, kao i Bitlse i Rolingstonse, te Sikstinsku kapelu i Kelnski katedralu. "Ne svjedoče samo o veličini naše prošlosti, već nagovještavaju čuda koja nas čekaju u budućnosti", poručio je.
Rubio je pozvao i na reformu međunarodnih institucija, ocjenjujući da Ujedinjene nacije imaju "ogroman potencijal", ali da su se pokazale nemoćnim da riješe ratove u Gazi i Ukrajini. Naglasio je da se međunarodno pravo ne smije koristiti kao štit za one koji ga sami krše.
Odbacio je ideju o "opadanju Zapada", poručivši da je "opadanje izbor" i istakao da SAD ne žele slabe saveznike, već partnere sposobne da se sami brane. "Nemamo nikakav interes da budemo učtivi i uredni upravnici kontrolisanog opadanja Zapada", kazao je.
Govoreći o transatlantskim odnosima, Rubio je poručio da "u vremenu kada se u naslovima najavljuje kraj transatlantske ere, bude jasno da to nije ni naš cilj ni naša želja". "Za nas Amerikance, naš dom je možda na zapadnoj hemisferi, ali mi ćemo uvijek biti djeca Evrope", rekao je, podsjećajući na zajedničku istoriju i žrtve u okviru NATO-a. "Krvarili smo i ginuli rame uz rame", dodao je.
Tema Ukrajine dominirala je i tokom sesije pitanja i odgovora. Rubio je ocijenio da su pitanja koja treba riješiti "sužena", ali da su sada fokusirana na "najteža pitanja za odgovor". Odbacio je tvrdnje da Rusija nije zainteresovana za pregovore. "Oni kažu da jesu, pitanje je pod kojim uslovima i da li možemo pronaći uslove koji su prihvatljivi Ukrajini, a na koje bi Rusija pristala i to ćemo nastaviti da provjeravamo", kazao je. Istakao je da SAD i Evropa nastavljaju da vrše pritisak na Rusiju kako bi je podstakle na pregovore, te dodao da su novi razgovori planirani za utorak. "Ne vjerujem da bi iko u ovoj sali bio protiv pregovaračkog rješenja ovog rata, sve dok su uslovi pravedni i održivi i to je ono čemu težimo", poručio je.
Tokom dana predviđena su obraćanja kineskog ministra spoljnih poslova Vang Jia, predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i britanskog premijera Kira Starmera. Očekuje se da će Starmer poručiti da je Evropa "uspavani div" i da mora manje da se oslanja na Sjedinjene Države kada je riječ o sopstvenoj odbrani. U saopštenju iz njegovog kabineta navodi se da će govoriti o "viziji evropske bezbjednosti i većoj evropskoj autonomiji koja ne znači povlačenje SAD, već odgovara na poziv za pravedniju podjelu tereta i obnavlja veze koje su nam tako dobro služile".