Prema izvorima, jedna od opcija koju Donald Tramp razmatra jeste ta da se stanovnicima Grenlanda ponude prava po uzoru na Portoriko.
Američki predsjednik Donald Tramp sprema se da svoju opsesiju Grenlandom predstavi na globalnom nivou na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, naoružan predlogom 99-godišnjeg zakupa i prijetnjama carinama vrijednim više milijardi dolara.
Prema izvorima, Tramp je naložio svom timu da pripremi nekoliko opcija za Grenland koje bi predstavio evropskim saveznicima, dok Evropska unija razmatra uzvratne mjere kao odgovor na ono što evropski lideri vide kao pokušaj prinudne aneksije danske teritorije, piše Kyiv Post.
"Ovo je najozbiljniji transatlantski raskol koji smo vidjeli još od rata u Iraku", rekao je jedan visoki zapadni zvaničnik. "I odvija se oko ostrva za koje je većina Evropljana mislila da je zauvijek van domašaja."
Trampov plan za Grenland
Iako je Tramp javno isključio mogućnost zakupa Grenlanda, izvori navode da je privatno fleksibilniji. Navodno je otvoren za gotovo vjekovni zakup – tačnije, na 99 godina – rešenje osmišljeno da ublaži evropsko negodovanje, a istovremeno obezbijedi de fakto američku kontrolu nad arktičkim ostrvom bogatim resursima.
Druga opcija koja se razmatra jeste da se stanovnicima Grenlanda ponude prava po uzoru na Portoriko. Prema tom okviru, Grenlanđani bi postali američki državljani, sa punim bilateralnim pristupom i trgovinskim povlasticama.
Bili bi izuzeti od američkog poreza na dohodak, osim ako se ne presele na kopno. Trampovi saradnici vjeruju da bi se takav predlog mogao predstaviti kao paket prosperiteta za oko 56.000 stanovnika ostrva.
"Pokušavaju to da upakuju kao primamljivu ponudu", rekao je zapadni diplomata upoznat s razgovorima.
Pritisak carinama
Poslednjih nedelja Tramp je pojačao pritisak, prijeteći carinama i izričito povezujući trgovinske kazne sa spremnošću Danske da proda ostrvo. U subotu je najavio carinu od 10 odsto na Dansku i druge evropske zemlje koje su s njom u savezu, a koja bi trebalo da stupi na snagu sledećeg mjeseca.
"Subvencionisali smo Dansku i sve zemlje Evropske unije, i druge, dugi niz godina ne naplaćujući im carine, niti bilo kakve druge oblike naknade", napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.
"Sada, posle jednog vijeka, vrijeme je da Danska uzvrati – svjetski mir je u pitanju!"
Dodao je da će uvozni porezi "biti dospjeli i plativi dok se ne postigne dogovor o potpunoj i cjelokupnoj kupovini Grenlanda".
Evropski odgovor
Evropski lideri reagovali su ogorčeno i otvoreno razgovaraju o ekonomskoj odmazdi. Vodeći diplomati EU sastali su se u nedelju na kriznim razgovorima i razmatrali ponovno aktiviranje plana za uvođenje carina na američku robu u vrijednosti od 93 milijarde eura.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je kolege da aktiviraju instrument EU protiv prinude – u Briselu poznat kao "velika bazuka" – ukoliko Tramp nastavi s prijetnjama. Taj zakon, koji nikada nije korišćen, omogućio bi EU da nametne sveobuhvatne kaznene mjere zemlji koja ekonomskim pritiskom pokušava da iznudi promjenu politike.
Posle razgovora, predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta najavio je vanredni samit EU koji će se vjerovatno održati u četvrtak. "EU", rekao je Košta, pokazala je "spremnost da se branimo od bilo kog oblika prinude".
Ucjena
U zajedničkoj izjavi, lideri Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Holandije i Finske upozorili su: "Prijetnje carinama potkopavaju transatlantske odnose i rizikuju opasnu silaznu spiralu. Posvećeni smo očuvanju našeg suvereniteta."
Italijanska premijerka Đorđa Meloni nazvala je Trampove carine greškom, dok ih je holandski ministar spoljnih poslova David van Vil nazvao "ucjenom". Ipak, unutar Evrope ne postoji jedinstvo po pitanju odmazde.
"Trenutno nema govora o primjeni ACI-ja [instrumenta protiv prinude] ili bilo kog drugog trgovinskog instrumenta protiv SAD", upozorio je jedan diplomata EU, dok su drugi zvaničnici naglasili da daju prednost dijalogu.
"Niko ne želi trgovinski rat zbog Grenlanda", rekao je drugi evropski zvaničnik. "Ali niko ne može da prihvati da bude prisiljen na prodaju teritorije."
Napetosti u NATO-u
Trampov potez izazvao je potrese unutar NATO-a. Američki ministar finansija Skot Besent u nedelju je odbacio ideju da SAD moraju da biraju između Grenlanda i saveza.
"Oboje… to je očigledno lažna dilema", rekao je za NBC. Na opasku da evropski lideri to vide drugačije, Besent je odgovorio: "Evropski lideri će se dozvati pameti. I shvatiće da moraju biti pod američkim bezbjednosnim kišobranom." Insistirao je da će SAD ostati u NATO-u, ali je dodao: "Nećemo prepustiti našu hemisfernu bezbijednost drugim zemljama. Amerika mora da ima kontrolu ovde."
Bivši potpredsjednik Majk Pens podržao je Trampov cilj sticanja Grenlanda, ali je kritikovao taktiku. "Zabrinut sam zbog korišćenja, po mom mišljenju, upitnih ustavnih ovlašćenja, nametanja jednostranih carina NATO saveznicima kako bi se postigao ovaj cilj", rekao je Pens za CNN.
Republikanski kongresmen Majkl Mekol upozorio je da bi vojna invazija na Grenland značila rat sa NATO-om.
"To bi na kraju ukinulo NATO kakav poznajemo", rekao je. Demokratski senator Kris van Holen nazvao je Trampov potez „otimanjem zemlje“. "Ovo nije pitanje bezbijednosti", rekao je. "Donald Tramp želi da se dokopa minerala i drugih resursa Grenlanda."
Politički otpor u SAD
Na Kapitol Hilu, Trampov potez izaziva kritike sa obe strane političkog spektra. Lider manjine u Senatu Čak Šumer oštro je kritikovao prijetnju carinama. "Neobuzdane carine Donalda Trampa već su podigle cijene i naškodile našoj ekonomiji", rekao je Šumer. "Sada samo pogoršava stvari."
Van Holen je pozvao republikance da podrže rezoluciju o ratnim ovlašćenjima kako bi se ograničila Trampova spoljna vojna ovlašćenja, dok je bivši Bajdenov saradnik Majkl Karpenter ismijao objavu generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea o razgovoru s Trampom. "Bolje ne tvitovati ako je to sve što imate da kažete", napisao je Karpenter.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen zauzela je prkosan stav posle razgovora s evropskim liderima.
"Zajedno čvrsto stojimo u našoj posvećenosti očuvanju suvereniteta Grenlanda i Kraljevine Danske", napisala je. "Uvijek ćemo štititi naše strateške ekonomske i bezbjednosne interese."
Davos kao tačka odluke
Sada svi putevi vode u Davos, gdje se očekuje da će Tramp svoje opcije za Grenland iznijeti direktno evropskim liderima.
"Davos će biti trenutak istine", rekao je jedan zapadni zvaničnik. "Ili će se ovo deeskalirati u neki kompromis koji će svima sačuvati obraz, ili idemo pravo u transatlantsku trgovinsku i bezbjednosnu krizu."
Ono što je počelo kao ideja o kupovini nekretnine preraslo je u geopolitički sukob i test izdržljivosti za čitav zapadni savez.
(Index/MONDO)