Kina je kritikovala američke pretenzije na Grenland, poručivši da je Arktik od značaja za cijelu međunarodnu zajednicu i da se odnosi među državama moraju voditi u skladu sa pravilima UN.
Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova oglasilo se povodom američkih pretenzija na Grenland, ističući da je Arktik od ključne važnosti za cijelu međunarodnu zajednicu. U odgovoru je kritikovana i politika SAD, uz poruku da ne treba "koristiti druge zemlje" kao izgovor za sopstvene interese, prenosi kineska agencija Sinhua.
"Arktik se tiče opštih interesa međunarodne zajednice", izjavila je na konferenciji za novinare Mao Ning, portparolka ministarstva. Iz Pekinga poručuju i da se odnosi među državama moraju voditi u skladu sa pravilima Ujedinjenih nacija.
Tramp: Moramo imati Grenland da ga Rusija i Kina ne preuzmu
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je prije dva dana da Sjedinjene Države moraju "posjedovati" Grenland kako bi sprečile da ga preuzmu Rusija i Kina, poručivši da će se to postići na lakši ili teži način. Ova izjava uslijedila je nakon signala iz Bele kuće da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije od Danske, ali ne isključuje ni mogućnost prinudnog pripajanja.
I Danska i Grenland odlučno su odbacili Trampovu ponudu, poručivši da teritorija nije na prodaju. Iz Kopenhagena je upozoreno da bi bilo kakva vojna akcija protiv članice NATO značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Tramp: Ne želim Rusiju i Kinu kao susjede
"Zemlje moraju imati vlasništvo i vi branite vlasništvo, ne branite zakup, a mi ćemo morati da branimo Grenland", rekao je Tramp novinarima u Vašingtonu. Američki predsjednik je više puta isticao da je Grenland ključan za nacionalnu bezbijednost SAD, tvrdeći bez dokaza da je bio "prekriven ruskim i kineskim brodovima".
Iako SAD već ima više od 100 vojnika stalno stacioniranih u bazi Pitufik na sjeverozapadu Grenlanda, kojom upravlja još od Drugog svjetskog rata, Tramp smatra da postojeći sporazumi o zakupu nisu dovoljni. "Zemlje ne mogu sklapati devetogodišnje ili čak stogodišnje ugovore", rekao je, insistirajući na potpunom vlasništvu. "Volim narod Kine. Volim narod Rusije, ali ne želim ih kao susjede na Grenlandu", dodao je Tramp.
NATO uz Dansku
Glavni NATO saveznici, uključujući velike evropske zemlje i Kanadu, ove nedelje su pružili podršku Danskoj. U zajedničkim izjavama poručili su da "samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa".
Naglasili su da je bezbijednost Arktika zajednički interes koji se mora ostvarivati kolektivno, uz poštovanje Povelje UN, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica.
Strateški značaj Grenlanda
Zabrinutost oko budućnosti Grenlanda dodatno je porasla nakon nedavne američke vojne akcije u Venecueli. Tramp je i tokom prvog mandata 2019. godine ponudio kupovinu ostrva, ali je i tada dobio odgovor da nije na prodaju. Najavljeno je da će američki državni sekretar Marko Rubio naredne nedelje razgovarati sa danskim zvaničnicima.
Pored strateškog položaja između Sjeverne Amerike i Arktika, Grenland je značajan i zbog bogatih prirodnih resursa. Zbog klimatskih promjena i topljenja leda sve su dostupnija nalazišta rijetkih zemnih metala, uranijuma i gvožđa, a smatra se da postoje i velike rezerve nafte i gasa. Trampove izjave izazvale su uznemirenost među lokalnim stanovništvom, a jedan Grenlanđanin rekao je da mu je "od toga muka u stomaku"
.