Dok Brisel raspravlja o korišćenju zamrznute ruske imovine za finansiranje Ukrajine, njemački kancelar Fridrih Merc ulaže svu političku snagu da progura kontroverznu odluku.
U četvrtak je u Briselu počeo jedan od najvažnijih pregovaračkih obračuna oko korišćenja zamrznute ruske imovine, a njemački kancelar Fridrih Merc je poslednjih dana uložio svu svoju političku težinu kako bi dobio podršku evropskih partnera.
"Ako nam to ne uspije, sposobnost djelovanja ove Evropske unije biće masovno narušena barem godinu dana, ako ne i na duži period. Važno je da Njemačka zauzme racionalan stav po ovom pitanju", rekao je kancelar u ponedeljak.
Međutim, mnogi stručnjaci komentarišu da korišćenje konfiskovane ruske imovine za reparacioni zajam Ukrajini nije racionalno ispravna odluka, piše FOKUS. Putin je već pripremio kontramjeru za ovu odluku, a ona bi mogla da pogodi finansijska tržišta i skupo košta poreske obveznike .
"Trebalo bi da veoma pažljivo razmislimo da li želimo da odgovorimo na nezakonitu agresiju protiv Ukrajine nezakonitom konfiskacijom 200 milijardi eura. Takvo kršenje prava bi otvorilo Pandorinu kutiju", rekao je za Fokus politikolog Joakim Veber.
Postoji realan strah od ruske reakcije, a stručnjak smatra da će tada Njemačka biti u posebnom fokusu. "Kremlj će preokrenuti nebo i zemlju da bi se osvetio za oduzimanje imovine", dodao je Veber.
Podsjetimo, ruski predsednik Vladimir Putin već je u prošlosti jasno stavio do znanja da će uzvratiti po principu "oko za oko, zub za zub". Nakon prvih finansijskih sankcija koje je Zapad uveo nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, Kremlj je prebacio zapadnu imovinu na posebne račune tipa C.
Ova imovina formalno i dalje pripada zapadnim kompanijama ili investitorima, ali novac se više ne može podizati. U prvom činu osvete, Moskva bi mogla trajno da zaplijeni imovinu na računima tipa C.
Procjene o iznosu koji se tamo nalazi variraju, kao i procjene koliko bi taj potez bio bolan. Aleksandar Koljandr, bivši potpredsjednik Credit Suisse-a, a sada finansijski analitičar, procijenio je da se radi o između 17 i 21 milijarde eura stranog kapitala.
Pored zamrznutih posebnih računa, uprkos povlačenju mnogih kompanija iz Rusije, u toj zemlji i dalje postoji dodatna imovina. Tu spadaju privatna ulaganja u ruske akcije, veliki broj fabrika i maloprodajnih lanaca, kao i njemački udjeli u ruskoj energetskoj infrastrukturi koji su već stavljeni pod prinudnu upravu.
Matijas Šep, predsjednik upravnog odbora Njemačko-ruske spoljnotrgovinske komore, procjenjuje da se u Rusiji nalazi ukupno više od 100 milijardi eura njemačke imovine.
"Ovaj iznos raste svake nedelje, jer ruska država sprečava isplatu velikih dividendi matičnim kompanijama u Njemačkoj i inostranstvu. Kremlj bi mogao sve ovo da prisvoji ako EU odluči da koristi rusku imovinu", rekao je Šep, dodajući da bi "veliki investitori mogli da izbjegnu Evropu".
"Pripreme za ovo su već u toku. Prošle nedelje, Centralna banka Moskve podnijela je tužbu protiv kompanije Euroclear, koja drži zamrznutu rusku imovinu, u iznosu od 193 milijarde pred Državnim arbitražnim sudom u Moskvi. To će biti temelj za prisvajanje zapadne imovine", predviđa Šep.
I sam Euroclear je uznemiren, finansijska služba upravlja sa više od 42 biliona evra i stoga je sistemski važna. "Ako Euroclear dođe u egzistencijalne poteškoće, to će imati posledice po evropska finansijska tržišta u cjelini", objašnjava generalna direktorka Valeri Urben.
Ova tržišta bi mogla biti još više poljuljana ako Kremlj iskoristi svoj međunarodni uticaj, a veliki investitori bi se tada mogli povući. Zbog svega toga Šep smatra da je Mercov stav "sve samo ne racionalan".
"U takmičenju ko će ekonomski 'pucati u koljeno', Rusija je barem dosad prepuštala medalje drugima. Nažalost, Njemačka stoji na najvišem stepenu podijuma", dodao je Šep. On strahuje da Njemačka plaća dvostruko. "Prvo, kada Rusija preusmjeri njemačku imovinu u blagajnu Kremlja ili preduzetnicima bliskim Kremlju i drugi put, kada se reparacijska obveznica pokaže kao obmana", kaže politikolog.
Veber takođe smatra korišćenje ruske imovine za Ukrajinu "velikom obmanom". Osnovna ideja reparacijske obveznice je da Ukrajina mora vratiti novac Rusiji samo ako Kremlj plati ratnu odštetu nakon sklapanja mira.
"Rusija će se, međutim, snažno protiviti plaćanju ovih reparacija. Taj novac će tada ipak morati da nadoknade Evropljani, a vjerovatno će indirektno i nemački poreski obveznici morati da snose troškove zaplijenjene ruske imovine", upozorava Veber, a mnogi takođe smatraju da je Putin možda već pobijedio.
"Ako se evropski šefovi država i vlada ne usuglase, to bi bio znak slabosti. Rusiji odgovaraju kašnjenja i poteškoće koje nastaju na Zapadu zbog pravnih sumnji", komentarisao je finansijski analitičar Aleksandar Koljandr .
Ako se "Merc ipak izbori da zapleni rusku imovinu, Moskva bi mogla da pokrene svoju pažljivo pripremljenu kampanju osvete. Krajnji rezultat bi mogao biti poljuljani evropski finansijski sistem i ruska blagajna ispunjena zapadnim novcem."