Italija je femicid definisala kao zasebno krivično djelo sa doživotnom kaznom, pridruživši se rijetkim zemljama EU.
Italija se pridružila rijetkim zemljama Evropske unije koje su femicid definisale kao zasebno krivično djelo za koje je predviđena doživotna kazna zatvora.
Iako je zakon pozdravljen kao važan korak, stručnjaci izražavaju sumnju u njegov stvarni preventivni efekat.
Potez je usledio nakon ubistva 22-godišnje Giulije Cecchettin 2023. godine, što je pokrenulo nacionalnu raspravu o femicidu i propustima države, piše Euractiv.
Niko u parlamentu nije bio protiv
Ono što je posebno obilježilo donošenje zakona jeste široka politička podrška. Reforma je prošla sa 237 glasova za i nijednim protiv, ujedinivši stranke koje se retko slažu oko pravosudne politike.
Premijerka Đorđa Meloni proglasila je ishod dokazom "nacionalne odlučnosti" protiv rodno motivisanog nasilja, dok je liderka centra-levice Eli Šlein istakla da međustranačka saradnja šalje ključan signal o temi koja inače deli parlament.
Unutar vladajuće desničarske većine, poslanici ovu reformu vide kao korak u strategiji da Rim bude predvodnik u međunarodnoj zaštiti žena. Poslanica Karolina Varki iz krajnje desnice izjavila je za Euractiv da femicid zahteva posebnu pravnu definiciju.
"Nasilje nad ženama ima specifičnost ukorenjenu u obrascima dominacije i kontrole", rekla je, dodajući da imenovanje problema institucijama daje jasnije alate za intervenciju. Napomenula je da Italija već "preuzima međunarodno vođstvo" klasifikovanjem surogatstva kao univerzalnog zločina, primer koji vladajuća koalicija često navodi kada opisuje svoj pristup pravima žena.
Prekretnica ili simbolična gesta?
Ipak, izvan političkih krugova kritike su oštrije. Čak 77 pravnih stručnjaka upozorilo je da zakon vjerovatno neće donijeti značajne promjene u praksi, ocenjujući ga kao "populistički" kazneni alat sa malim praktičnim efektom.
Stručnjaci tvrde da italijanski sudovi već mogu izricati doživotne kazne za rodno motivisana ubistva, te da bi dokazivanje motiva poput "mržnje", "diskriminacije" ili "kontrole" moglo otežati primjenu novog zakona.
Emanuele Korn, profesor krivičnog prava na Univerzitetu u Paviji, dodao je da prevencija ne proizilazi iz strožih kazni, povlačeći paralelu sa Latinskom Amerikom, gdje zakoni o femicidu, iako preciznije formulisani, nisu smanjili broj ubistava.
Zakon ne rešava dublje kulturne i institucionalne uzroke nasilja nad ženama, od nedovoljno finansiranih servisa do ukorenjenih društvenih normi, rekao je Čezare Parodi, predsednik Nacionalnog udruženja sudija.
Ipak, vlada ustraje da je novi zakon dio šireg paketa mera. Poslanica Varki istakla je i druge korake, uključujući udvostručenje sredstava za sigurne kuće i centre za borbu protiv nasilja, nove finansijske potpore za žrtve i programe za osiguranje ekonomske nezavisnosti.
"Često poziv na besplatnu liniju za pomoć žrtvama nasilja i uhođenja spašava život", rekla je, naglašavajući da vladajuća većina zakon o femicidu ne vidi samo kao krivični alat, već kao deo šireg sistema prevencije i pomoći.