Trese se Evropa, naoružava se do zuba: Njemačka pravi vojsku kakvu nije imala od Drugog svjetskog rata

Sjećate se kad su Njemci 2015. poslali u Norvešku nove oklopne transportere sa drškama od metli koje su obojene u crno, a koje su virile iz kupole umjesto mitraljeza? Takvim prizorima je, čini se, konačno došao kraj. Njemačka, najmoćnija zemlja Evropske unije (EU), ozbiljno se naoružava zbog sve veće prijetnje koja dolazi sa istoka.

Incident tokom zajedničke vojne vježbe NATO u Norveškoj krajem 2015. pokazao je da je njemačka vojska, nekad među najboljima u svijetu, spala na niske grane. Ali, dok se prije svega deceniju njemačka vojska (Bundesver) mučila sa nestašicom opreme, vremena su se otad značajno promijenila.

Kako piše britanski Telegraf, suočena sa ruskom agresijom, njemačka ratna mašinerija ponovo ustaje i pokazuje da je sila na koju treba računati:"Njemačka se naoružava do zuba da ponovo transformiše Evropu", piše list.

U okviru radikalnih reformi koje gura kancelar Fridrih Merc, Berlin je ove godine ukinuo sva fiskalna ograničenja za izdatke za odbranu kako bi izgradio najmoćniju vojsku u Evropi. Ova promjena omogućila je masovne nabavke opreme - poput tenkova, artiljerije, borbenih aviona i ratnih brodova koji koštaju stotine milijardi eura.

Ukupno je Njemačka 2024. potrošila više od 50 milijardi eura na oružje i izradila je planove da potroši još 377 milijardi. Ova istorijska ekspanzija ponovo će transformisati Njemačku u glavni oslonac NATO, sa ogromnim implikacijama za kontinentalnu bezbijednost.

"Oni teže ka stvaranju najveće i najmoćnije vojske u Evropi, tako da se na mnoge načine vraćaju svojoj tradicionalnoj ulozi iz Hladnog rata", rekao je britanskom Telegrafu Edvard Arnold iz Instituta RUSI.

U slučaju ruskog napada na istočni bok NATO, Njemačka bi imala centralnu ulogu. Pored stalno stacioniranih trupa u Litvaniji, očekivalo bi se da glavne snage Bundesvera brzo krenu napred kako bi podržale saveznike, poput Poljske, u zaustavljanju ruskih snaga i ponovnom vraćanju izgubljene teritorije.

"Od njih se zapravo očekuje da obezbijede većinu kopnenih kapaciteta na evropskom kontinentu. Najveći dio vatrene moći i težine će dolaziti iz Njemačke i Poljske, kao i SAD", rekao je Arnold.

Nikolas Dramond, britanski odbrambeni konsultant koji sarađuje sa njemačkim vojnim kompanijama, rekao je da bi "Rusi vjerovatno napali Poljsku, a Poljskoj bi bila potrebna pomoć koju bi Njemačka pružila".

"Potrebna im je sposobnost da vode manevarske ratne strategije, a to znači da tenkovi, pješadija, artiljerija i avioni rade zajedno kako bi potisnuli neprijatelja", rekao je on.

Dva politička potresa koja su dovela do promjene

Njemačka godinama nije ispunjavala ciljanu potrošnju NATO na svoju odbranu, dopuštajući da njene oružane snage propadaju jer su lideri smatrali da su dani oružanih sukoba u Evropi iza njih. Ali, takva politika je odbačena nakon dva velika politička zemljotresa koja su podstakla podršku za ponovnu naoružavanje:

• Ruska invazija na Ukrajinu 2022.
• Upozorenje Donalda Trampa da SAD više neće finansirati odbranu Evrope

"Došlo je do dvostrukog udarca, sa Rusijom koja prijeti Evropi s jedne strane i Amerikom koja se povlači sa druge. Evropa zaista treba da se aktivira. I to je pravi pokretač iza onoga što se ovde dešava", rekao je Dramond.

Britanski Telegraf piše da je njemačka javnost takođe bila zabrinuta zbog toga koliko je konflikt blizu njihove zemlje. Udaljenost između istočne granice Njemačke i Ukrajine je oko 640 km - tek nešto više od razdaljine između Sombora i Skoplja.

Bivši kancelar Olaf Šolc je u svom čuvenom govoru u Bundestagu 2022, koji će kasnije postati poznat kao "prekretnica", najavio modernizaciju njemačke vojske i ulaganja od 100 milijardi evra. Povratak Trampa u Bijelu kuću donio je nov podsticaj. Jer, Tramp je tada jasno stavio do znanja da će sada tražiti od saveznika da troše čak 5% na odbranu. Na samitu NATO u Hagu ovog juna, većina članica pristala je na cilj od 5% BDP-a do 2035, od čega:

• 3,5% za osnovne vojne izdatke
• 1,5% za odbrambene sektore kao što su vojna mobilnost i logistika

Oslobađanje potrošnje na odbranu od "kočnice duga" u nemačkom Ustavu usvojeno je u martu, a Merc je obećao da će transformisati Bundesver u "najsnažniju konvencionalnu armiju Evrope".

Strahovi od jake njemačke armije

Kako piše britanski Telegraf, rapidan vojni rast kod nekih može izazvati strahove od bivše nacističke ratne mašinerije.

"Neki ljudi se pitaju pitaju da li bi trebalo da budemo zabrinuti zbog toga što Njemačka ima armiju kao što je imala 1939. Ali, stvari su sada veoma drugačije. To nimalo nije militaristička kultura", rekao je Dramond.

Prema Mercovim planovima, potrošnja će rasti do novog cilja NATO od 3,5% BDP-a do 2029. Ove godine je to u novcu bilo 86 milijardi evra. Taj iznos će zatim porasti na 108,2 milijarde do 2026. i 162 milijarde eura do 2029.

U šta Njemačka ulaže

• Berlin je prošle godine naručio još 105 tenkova "leopard" koji će ukupnu brojku svesti na preko 400 njih.
• Samo prošle godine su naručena 124 oklopna transportna vozila “bokser”, 265 zaštićenih kamiona, 19 mobilnih PVO sistema “skajrendžer”, šest fregata, dvije podmornice i drugo, što sve košta oko 58 milijardi eura, prema podacima Institut Kil
• Objavljena je i narudžba za do 1.000 američkih raketa sistema “patriot”

Prema listu, ukupno su prošlogodišnje kupovine Njemačke iznosile više od tri puta zajedničke sume koju su potrošile Britanija, Francuska i Poljska u istom periodu.

Njemačka je ove godine sugerisala da će težiti da nabavi:

• Još 600 platformi "skajrendžer"
• 20 dodatnih borbenih aviona "tajfun"
• 15 američkih F-35 aviona
• Još 687 borbenih pješadijskih vozila "puma"
• Planovi potrošnje koje je objavio "Politiko" sugerišu da će Berlin nabaviti 14 lansera raketa zemlja-vazduh od domaće kompanije "Dil difens", zajedno sa oko 700 raketa
• Bundesver takođe planira nabavku raznih borbenih i izviđačkih dronova i dao je zajedničku narudžbinu od 8.5 milijardi eura sa partnerskim zemljama za obnavljanje zaliha granata od 155 mm koje su iscrpljene donacijama Ukrajini

Što se tiče ljudstva, današnji Bundesver broji oko 185.000 vojnika, ali je Njemačka obećala da će ih biti oko 260.000, pored ciljanih 200.000 rezervista.

Da li će ovo biti dovoljno

Izveštaj Instituta Kil iz 2024. otkrio je da ruska ratna mašinerija sada može da proizvede ekvivalent čitavoj zalihi glavnog naoružanja Njemačke iz 2021. u roku do sedam mjeseci.

"To je sledeći izazov za Njemce, učiniti da odvraćanje izgleda realno i kredibilno u očima Rusije", rekao je Arnold, dodajući da je takođe zabrinut zbog uspona desničarske partije Alternativa za Njemačku (AfD), druge najveće u zemlji koja je ambivalentna prema NATO-u a proruski nastrojena.