Američki "avion sudnjeg dana", E-4B "Nightwatch", sletio je u bazu Endruz, podstakavši lavinu spekulacija o američkoj spremnosti za vojnu intervenciju u Iranu.
Avion "Sudnjeg dana" američkih vazdušnih snaga stigao je u zajedničku bazu Endruz u utorak uveče, podstakavši spekulacije o potencijalnoj ulozi SAD u eskalaciji krize između Izraela i Irana. Avion E-4B "Nightwatch" sletio je u vojni objekat u predgrađu Vašingtona, dok rastu spekulacije o mogućoj vojnoj akciji SAD u Iranu.
Njuzvik je kontaktirao Pentagon za komentar putem imejla. Raspoređivanje E-4B odvija se usred pojačanih tenzija jer je, prema izvještajima, američki predsjednik Donald Tramp sve bliže naređivanju vojnih napada na iranska nuklearna postrojenja. Iako Bijela kuća nije komentarisala najnovije kretanje aviona, korisnici društvenih mreža spekulišu da to signalizira potencijalnu vojnu spremnost Sjedinjenih Država.
U slučaju nacionalne vanredne situacije ili gubitka zemaljske komande, avion "pruža visoko preživljiv komandni, kontrolni i komunikacioni centar za usmjeravanje američkih snaga, izvršavanje hitnih ratnih naređenja i koordinaciju akcija civilnih vlasti", saopštilo je američko ratno vazduhoplovstvo. Korišćen je tokom napada 11. septembra 2001. godine.
Nazvan je i "avionom sudnjeg dana" zbog svoje sposobnosti da preživi nuklearnu eksploziju, E-4B je dizajniran da zaštiti predsjednika i druge visoke zvaničnike i da služi kao vojni komandni centar u najgorim scenarijima. Takođe prevozi ministra odbrane na međunarodnim putovanjima. Mnoge karakteristike E-4B su strogo povjerljive, ali je američko ratno vazduhoplovstvo otkrilo neke detalje o njegovim impresivnim mogućnostima.
E -4B "Nightwatch" je militarizovana verzija Boinga 747-200, a flota od četiri ovakva aviona čini Nacionalni centar za vazdušne operacije, sa sedištem u vazduhoplovnoj bazi Ofut u Omahi, Nebraska. Operativni trošak ovog aviona iznosi 159.529 dolara po satu, što ga čini najskupljim avionom u službi američkog ratnog vazduhoplovstva, dok njegova izgradnja košta čak 223,2 miliona dolara po jedinici.
Standardna posada se sastoji od 60 članova, specijalizovanih za 15 različitih uloga. Godine 2022, uveden je simulator vrijedan 9,5 miliona dolara za obuku pilota, inženjera leta i drugih članova posade za upravljanje ovim složenim avionom. Zahvaljujući mogućnosti dopunjavanja goriva u vazduhu, E-4B može da ostane u vazduhu nekoliko dana, dok bez dopunjavanja goriva može da leti 12 sati, objašnjava Biznis Insajder.
Jedna od ključnih karakteristika aviona je napredna komunikaciona tehnologija koja se nalazi u kupolastom izbočenju na vrhu letjelice. E-4B ima znatno više komunikacionih mogućnosti od Air Force One, sa oko 67 satelitskih antena i komunikacionih uređaja. Spoljna struktura E-4B je dizajnirana da obezbijedi zaštitu od termičkih i radijacionih efekata nuklearnog napada, dok je njegov električni sistem posebno dizajniran da izdrži elektromagnetne impulse generisane tokom takvih eksplozija.
Nije jasno da li je poslednji let iz vazduhoplovne baze Barksdejl blizu Bosijer Sitija, Luizijana, do zajedničke baze Endruz bio rutinska operacija ili mjera predostrožnosti, ali je Njuzvik ranije izvijestio da se najvjerovatnije radi samo o demonstraciji sile.
"U slučaju nacionalne krize ili uništenja komandnih i kontrolnih centara na kopnu, letjelica pruža veoma preživljiv komandni, kontrolni i komunikacioni centar za usmjeravanje američkih snaga, izvršavanje hitnih ratnih naređenja i koordinaciju akcija civilnih vlasti", navodi se u saopštenju američkog vazduhoplovstva.
Dolazak aviona poklopio se sa izvještajima da Tramp razmatra vojnu akciju protiv iranskih nuklearnih postrojenja. Volstrit žurnal je u srijedu objavio da je predsjednik privatno odobrio operativne planove za napad, ali nije odobrio sam napad. Više izvora je reklo da Tramp još uvijek nije odlučio da li da pokrene napade, usred sumnji u to da li bi američke bombe sa masivnim prodorom (MOP) mogle da unište duboko zakopanu i jako utvrđenu iransku nuklearnu elektranu Fordou u blizini grada Kom.
U međuvremenu, Izrael i Iran razmjenjuju vazdušne i raketne napade, pojačavajući već ozbiljne regionalne tenzije. Visoki zvaničnici su rekli višestrukim medijima, uključujući CNN, da je Tramp manje uvjeren u diplomatske opcije i sve otvoreniji za vojnu intervenciju. Ministri spoljnih poslova Njemačke, Francuske i Velike Britanije zakazali su nuklearne razgovore sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem u Ženevi u petak, navodi Rojters.