Putin okuplja moćnu koaliciju koja prijeti da sruši američku dominaciju.
Skoro tri godine nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, što je izazvalo globalnu osudu Moskve, predsjednik Vladimir Putin organizuje samit sa više od desetak svjetskih lidera - jasna poruka da nije usamljen i da iza njega stoji nova koalicija zemalja.
Trodnevni BRIKS samit, koji počinje u utorak u Kazanju, biće prvo okupljanje ove grupe velikih razvijajućih ekonomija - Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike - otkako je ove godine u planu proširenje (Egipat, Ujedinjene Arapske Emirate, Etiopiju i Iran).
Očekivani lideri uključuju kineskog predsjednika Si Đinpinga, indijskog premijera Narendru Modija, iranskog Masuda Pezeškijana, južnofrikančkog predsednika Sirila Ramaphosu, kao i neke lidere van same grupe, poput turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva planirao je da prisustvuje, ali je otkazao putovanje zbog povrede kod kuće.
Ovaj samit biće najznačajnije međunarodno okupljanje koje je Putin organizovao od početka rata u februaru 2022. godine. Samit BRIKS i drugih zemalja ove nedelje ističe sve jaču konvergenciju nacija koje žele da vide promjenu u globalnoj ravnoteži moći, a za neke od njih, poput Moskve, Pekinga i Teherana, i direktno suprotstavljanje zapadnoj dominaciji pod vođstvom Sjedinjenih Država.
Poruka koju će Putin i njegov blizak partner, lider najmoćnije BRIKS zemlje, Si Đinping, slati u narednim danima je jasna: Zapad je izolovan u svijetu sa svojim sankcijama i savezima.
U izjavi za novinare u petak, Putin je pohvalio rastuću ekonomsku i političku moć BRIKS zemalja kao "neporicanu činjenicu" i rekao da ako BRIKS i zainteresovane zemlje rade zajedno, "biće značajan element novog svjetskog poretka" – iako je negirao da je grupa "anti-zapadna alijansa".
Ovaj samit, koji se održava u Kazanju, predstavlja oštar kontrast prošlogodišnjem BRIKS samitu u Johanesburgu, kada je Putin učestvovao putem video ekrana, zbog naloga za hapšenje od strane Međunarodnog krivičnog suda zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini.
Ove godine, Putin je na čelu prvog samita otkako je organizacija gotovo udvostručila svoj broj članica, a događaj se dešava u vrlo različitom globalnom kontekstu. Iako je BRIKS primarno usmeren na ekonomsku saradnju, prošlogodišnji samit održan je pod senkom rata u Ukrajini. Sada, dok rat u Ukrajini i dalje traje, sve veći sukobi na Bliskom istoku, gdje Izrael ratno deluje protiv iranskih saveznika, vjerovatno će dominirati razgovorima lidera.
Putin je prošle nedelje potvrdio da će palestinski lider Mahmoud Abas prisustvovati događaju. Ruski lider i njegovi zvaničnici vjerovatno će iskoristiti ovaj sukob - kao i bijes u Globalnom Jugu prema SAD-u i njihovoj podršci Izraelu - da naglase svoj argument za novi svjetski poredak u kojem SAD ne bi imale centralnu ulogu.
Kina i Rusija pozvale su na prekid vatre u eskalirajućem sukobu i kritikovali postupke Izraela, dok su SAD podržale pravo Izraela na odmazdu protiv militantnih grupa poput Hamasa u Gazi i Hezbolaha u Libanu. Mnoge zemlje koje prisustvuju samitu vide ovaj sukob kao "glavni primjer zašto bi ovaj skup zemalja trebalo da ima veći uticaj", rekao je Džonatan Fulton, viši saradnik Atlantskog savjeta.
Ovaj samit u Kazanju pruža Putinu značajnu priliku za razgovore licem u lice sa liderima iz BRIKS-a i drugim prijateljskim zvaničnicima koji prisustvuju. Lideri će u narednim danima vjerovatno diskutovati o tome kako unaprijediti napore za plaćanje van sistema denominovanog u američkom dolaru korišćenjem valuta BRIKS-a i bankarskih mreža, što bi moglo imati ekonomske koristi, ali i pomoći zemljama kao što je Rusija da zaobiđu zapadne sankcije. Zemlje će takođe vjerovatno tražiti načine za jačanje ekonomske, tehnološke i finansijske saradnje u raznim oblastima, od energije do razmjene satelitskih podataka.
Međutim, istovremeno, suočavaće se sa razlikama i različitim agendama među zemljama unutar grupe, što posmatrači kažu može ograničiti postignuća BRIKS-a. To nije ništa novo za ovu grupu, koja je održala svoj prvi samit 2009. godine u Brazilu, kao okupljanje ključnih tržišta u razvoju, prije nego što je proširena naredne godine na Južnu Afriku.
Uprkos proširenju, duboko ukorenjeni geopolitički raskoli dodatno komplikuju identitet i pravac BRIKS-a, smatraju analitičari.
"(Kina i Rusija su) suštinski pokušale da pomjere grupu od ideje da je BRIKS samo udruženje razvijajućih ekonomija ka ideji da postane neki izraz nezadovoljstva zapadnom dominacijom", rekao je Manoj Kevalramani, koji vodi studije o Indopacifiku u istraživačkom centru Takshašila u indijskom Bangaloru.