Poseta ruskog predsjednika Vladimira Putina Mongoliji izazvala je veliku pažnju svjetske javnosti, ali i bijes Ukrajine, jer vlasti u Ulan Batoru nisu uhapsile ruskog predsjednika po nalogu Međunarodnog krivičnog suda (MKS) koji ga tereti za ratne zločine u Ukrajini.
Mongolija je potpisnica Rimskog statuta i ranije je priznala nadležnost Međunarodnog krivičnog suda.
Putinov avion je u ponedeljak uveče sletio u mongolsku prestonicu Ulan Bator, gdje ga je dočekala počasna garda, pored koje je prošao crvenim tepihom.
Ruski lider boravi u posjeti Mongoliji na poziv predsjednika te zemlje Uhnagina Hurelsuha, koji je, kako podsjeća agencija TASS, takav predlog iznio tokom sastanka u Pekingu u jesen 2023. godine.
Ubrzo po Putinovom dolasku u Ulan Bator, portparol ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova Georgij Tihoj osudio je odluku mongolskih vlasti da ne uhapse ruskog predsjednika po nalogu MKS.
Sud sa sjedištem u Hagu tereti Putina da je odgovoran za ilegalnu deportaciju djece iz Ukrajine u Rusiju tokom rata,
„Propust mongolske vlade da ispoštuje obavezan nalog MKS za hapšenje Putina je težak udarac za Međunarodni krivični sud i međunarodni sistem krivičnog pravosuđa", saopštio je portparol ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova.
„Mongolija je dozvolila optuženom zločincu da izbjegne pravdu, čime je podijelila odgovornost za ratne zločine. Radićemo sa partnerima kako bi Ulan Bator snosio posledice", dodaje se
U ponedeljak je portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovo rekao da se Moskva ne plaši Putinovog hapšenja u Mongoliji po nalogu MKS.
„Ne postoji takav problem sa Mongolijom", rekao je Peskov, a prenosi TASS.
Mongolija nije javno odgovorila na poziv Ukrajine da uhapsi Putina.
Šta je rekao Međunarodni krivični sud?
Krajem prošle nedelje, portparol MKS-a dr Fadi El-Abdalah rekao je za BBC da države članice suda „imaju obavezu da sarađuju u skladu sa Rimskim statutom".
U sporazumu je klauzula da države članice mogu biti oslobođene obaveza ako bi njihovo izvršenje prouzrokovalo da „krše već postojeću ugovornu obavezu" prema drugoj državi ili da naruše diplomatski imunitet predstavnika ili imovine treće zemlje.
Portparol MKS je pojasnio da će slučajevi „nesaradnje" država potpisnica biti detaljno ispitani, nakon čega bi skupština, koju čine sve države potpisnice, mogla „preduzeti sve mjere koje smatra potrebnim [protiv prekršilaca]".
MKS nema vlastite agencije za sprovođenje zakona.
Osumnjičene hapse zemlje članice na njihovoj teritoriji, za šta je potrebna odgovarajuća volja vlasti ovih država.
Putin prošle godine nije otišao u Južnoafričku Republiku, takođe potpisnicu Rimskog statuta, gdje je pozvan na samit BRIKS-a.
Saopšteno je da je južnoafrički predsjednik od njega to posebno tražio.
Putin je rjeđe putovao u inostranstvo otkako je počeo rat u Ukrajini, a sve zemlje koje je posjetio od izdavanja naloga za hapšenje ne priznaju jurisdikciju MKS-a.
Mongolija je 2002. godine priznala nadležnost MKS.
Mongolija ima reputaciju demokratske zemlje.
Organizacija Fridom haus je klasifikuje kao slobodnu zemlju, a Rusiju ne.
Ranije su ukrajinske vlasti pozvale Mongoliju da uhapsi Putina tokom njegove posjete i preda ga Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu.
Peskov je rekao da Kremlj nije zabrinut zbog posjete i da su svi njeni detalji „pažljivo pripremljeni".
Zašto je Putin otišao u Mongoliju?
Putin je došao u Mongoliju kako bi prisustvovao proslavi 85. godišnjice pobjede sovjetskih trupa nad Japanom 1939. godine u bici na Halkin Golu u Mongoliji.
Ruski predsjednik je poslednji put posjetio zemlju prije pet godina, a i tada je prisustvovao svečanostima povodom obilježavanja godišnjice bitke na Halhin Golu.
Mongolija održava prijateljske odnose sa Rusijom od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Ona nije osudila rusku invaziju na Ukrajinu i nije glasala za razne rezolucije o tom sukobu u Ujedinjenim nacijama.
Ova zemlja bez izlaza na more, koja se graniči i sa Kinom, oslanja se na Rusiju za gas i struju.
Rusija je godinama pregovarala o izgradnji gasovoda za prenos 50 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje iz regiona Jamala u Kinu preko Mongolije.
Projekat, poznat kao Snaga Sibira 2, deo je strategije za kompenzaciju pada prodaje gasa u Evropi, nakon što su zapadne zemlje uvele sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu.