Donald Tramp razmatra smanjenje razmjene obavještajnih podataka sa članicama NATO-a, navodi Politiko.
To bi moglo da bude izuzetno opasno, jer Evropa uvelike zavisi od Amerike kad se radi o pristupu takvoj vrsti informacija, koje su već pomogle Ukrajini u ratu sa Rusijom.
Trampovi savjetnici rekli su savezničkim zemljama da će smanjena razmjena informacija biti dio šireg plana za smanjenje podrške SAD i saradnje sa alijansom od 32 zemlje, kažu tri evropska zvaničnika i visoki zvaničnik NATO-a, koji su u razgovoru za Politiko tražili da ostanu anonimni.
Zvaničnici su rekli da su saznali za predlog da se obuzda dijeljenje obavještajnih podataka tokom razgovora sa Trampovim savjetnicima o širim planovima za smanjenje američkog angažmana u NATO-u. Bivši predsjednik je više puta dovodio u pitanje i pokušavao da potkopa alijansu tokom svog prvog mandata.
Smanjenje obavještajnih podataka moglo bi da ima strašne bezbjednosne posljedice, posebno po Ukrajinu.
"Američka obavještajna služba je pomogla da se mnoge zemlje NATO-a uvere da je Putin odlučan da izvrši invaziju na Ukrajinu", rekao je jedan evropski zvaničnik. "Neke zemlje nisu vjerovale da Rusija ima sposobnost da izvede uspješnu vojnu kampanju."
Upitan za komentar, portparol Trampove kampanje nije direktno odgovorio, već se pozvao na izjavu na Tru Soušal da će bivši predsjednik "obnoviti mir i ponovo izgraditi američku snagu i odvraćanje na svjetskoj sceni".
Smanjenje obavještajnih podataka pod mogućom budućom Trampovom administracijom bila je tema razgovora na ovonedjeljnom samitu NATO-a, prema zvaničnicima, kao i visokom američkom zvaničniku. Svima im je omogućena anonimnost da slobodno razgovaraju o svojim razmišljanjima o drugoj Trampovoj administraciji.
Smanjenje razmjene američkih obavještajnih podataka moglo bi da smanji sposobnost Evrope da se odupre napadima Rusije, ukoliko predsjednik Vladimir Putin odluči da proširi vojne operacije na kontinentu izvan Ukrajine, rekao je visoki američki zvaničnik.
Predsjednik Džo Bajden proširio je količinu informacija koje SAD dijele, posebno u vezi sa Rusijom, sa stranim saveznicima. Evropski zvaničnici su rekli da je nejasno da li Trampova administracija razmatra povratak na prethodni nivo dijeljenja informacija ili dalje smanjenje.
Zabrinutost oko Trampovih planova ako ponovo pobijedi na izborima dolazi dok NATO pojačava napore da prikupi dokaze o sumnjivim aktima sabotaže, uključujući i podmetanje požara, povezanim sa Rusijom širom Evrope.
"Rusija podmeće požare i planira atentate na savezničkom tlu, a sve to u nastojanju da potkopa podršku Ukrajini među našim domaćim stanovništvom", rekao je visoki zvaničnik NATO-a. "SAD su povećale razmjenu obavještajnih podataka unutar NATO-a kako bi pomogle u odgovoru na ove sabotažne kampanje. I to ima pravi uticaj."
SAD su uvijek dijelile određene informacije sa svojim saveznicima kako bi im, na primjer, pomogle da se pripreme za potencijalni teroristički napad ili kako bi pomogle alijansi da se ojača protiv neposredne vojne prijetnje.
Tokom Trampovog prvog mandata, njegovi obavještajni zvaničnici su pratili liniju, dijeleći obavještajne podatke sa svojim najbližim bezbjednosnim partnerima, uključujući i one iz saveza Pet očiju. Nije išlo iznad onoga što je bilo potrebno ili običaja.
Bajdenova administracija podigla je tu odgovornost na novi nivo – osmišljavajući strategiju za jačanje prikupljanja obavještajnih podataka o Rusiji i za širu distribuciju tih obavještenja podataka sa svojim saveznicima širom svijeta. Ona je dijelila osjetljive obajveštajne podatke sa saveznicima u depešama, u diplomatskim razgovorima širom svijeta, uključujući Afriku, i na brifinzima između najviših obavještajnih lidera i njihovih kolega.
"Razmjena obavještajnih podataka među članicama NATO-a i sa Ukrajinom bila je apsolutno neophodna za suprotstavljanje vojnoj agresiji Rusije na Ukrajinu, kao i za otkrivanje i osujećivanje drugih destabilizujućih ruskih aktivnosti u Evropi i šire", rekao je Džon Brenan, bivši direktor CIA.
"Prekid ili značajno smanjenje razmjene obavještajnih podataka SAD sa saveznicima i partnerima iz NATO-a imalo bi neposredan, dubok i potencijalno dugotrajan negativan uticaj na zapadne bezbjednosne interese."
Povećana razmjena obaveštajnih podataka od strane Bajdenove administracije takođe je bila dio šire strategije da pokuša da se suprotstavi ruskom uticaju i vojnoj moći u djelovima svijeta gde su SAD tradicionalno dominirale, uključujući zemlje u Africi .
Američki obavještajci upućeni NATO-u u protekle tri godine pružili su partnerima Vašingtona vitalne informacije o kretanju Rusije na terenu u Ukrajini, uključujući njene vojne manevre i taktičko napredovanje, rekao je američki zvaničnik. Takođe je istakla partnerstvo Moskve sa Iranom i Sjevernom Korejom i njeno dosledno korišćenje kineske vojne tehnologije za pomoć svojim vojnim operacijama.
Direktor CIE Bil Berns rekao je da je američka obavještajna služba "od vitalnog značaja" za rat u Ukrajini, dodajući da je rat ponudio vrijedne lekcije o tome "kako razviti dobru obavještajnu službu … i koristiti je otvoreno i kreativno da diskredituje lažne priče na kojima protivnici tako često napreduju.”
Dok su evropske zemlje takođe uspostavile obaveštajne kancelarije na visokom nivou, američke obaveštajne službe su često robusnije, kažu zvaničnici, posebno po određenim pitanjima vezanim za Rusiju. Bez detaljne razmene informacija, zvaničnici brinu da će evropske zemlje postati još lakša meta za Rusiju.
Ipak, postoje određene informacije na koje se SAD oslanjaju od svojih evropskih partnera — a ako bi Tramp obuzdao obaveštajne podatke, i oni bi verovatno uzvratili, rekao je jedan nedavno penzionisani visoki američki zvaničnik.
"Gotovo jednako štetna kao i prekid saradnje sa našim evropskim saveznicima je činjenica da će oni verovatno zadržati obaveštajne podatke od nas s obzirom na Trampovo prilično brzo i labavo rukovanje poverljivim informacijama" rekao je jedan bivši visoki američki zvaničnik. "Postoje stvari na koje naši saveznici znaju na koje ne računamo kada su u pitanju određeni izvori."