Objavljene su mete odmazde Zapada ako Putin ispali nuklearno oružje.
Bivši ruski potpukovnik otkrio je tri najvjerovatnije glavne mete za nuklearni udar odmazde protiv Rusije od strane NATO snaga.
Tokom rata u Ukrajini, predsjednik Rusije Vladimir Putin je više puta pominjao mogućnost nuklearnog armagedona, piše Msn.com. Optužio je NATO države da namjerno žele da eskaliraju rat svojom vojnom podrškom Kijevu. Putin je upozorio zapadne lidere da rizikuju direktan sukob sa Rusijom koji bi mogao dovesti do Trećeg svjetskog rata i svega što to povlači za sobom.
U pokušaju da pojača pritisak na NATO, Putin je nedavno naredio taktičke vježbe nuklearnog oružja u pripremi za moguće buduće udare protiv Zapada. Ali, svaki nuklearni njie nego što je postao političar u Sankt Peterburgu. U okviru svoje vojne službe proveo je dvije godine u 58. automobilskoj brigadi u Avganistanu tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
"Ako Rusija prva upotrijebi nuklearno oružje u Ukrajini, onda možemo da očekujemo udar odmazde od strane NATO snaga. Glavne mete mogle bi da budu Moskva, Rostov - štab fronta (Južnog vojnog okruga) u Ukrajini i podmornička baza Sjeverne flote", rekao je on "Ekspresu".
Kako podsjeća Msn.com, Sjeverna flota patrolira Baltičkim morem, područjem nad kojim Rusija želi da ispolji veću kontrolu. Flota treba u narednim godinama da primi 12 novih podmornica "jasen", koje mogu da nose krstareće projektile "kalibr" i "oniks". Oba oružja mogu nositi nuklearne bojeve glave, sposobne da dođu do mete na Zapadu za nekoliko minuta. Očekuje se da će nove podmornice biti opremljene i "cirkonima", nuklearno sposobnim hipersoničnim krstarećim projektilima.
NATO trenutno poseduje oko 4.223 nuklearnih bojevih glava, dok Rusija kontroliše oko 5.580.
Ranije ove godine je objavljena lista lokacija u SAD koje bi Rusija vjerovatno imala na meti u slučaju nuklearnog rata. Nabrojano je preko 10 takvih mjesta uključujući Pentagon, štab američkog Ministarstva odbrane u Arlingtonu, Virdžinija, pomorsku bazu Norfolk koja obezbeđuje operativnu spremnost američke Atlantske flote i sadrži najveću koncentraciju američke mornarice - 75 ratnih brodova i 134 aviona, te područje pomorske baze Komfort sjuts Kings Bej, dom mornarice SAD u Kamdenu u Džordžiji.
Moguće mete bile bi i vazduhoplovna baza Barksdejl u Luizijani, u kojoj je smešteno 2. bombaško krilo SAD, baza Vajtmen u Misuriju koja je trenutno dom bombardera B-2 "spirit", baza Kirtland u Nju Meksiku u kojoj se nalazi Centar za nuklearno oružje Komande vazdušnih snaga, te USSTRATCOM - strateška komanda SAD odgovorna za stvari poput strateškog nuklearnog odvraćanja, globalnog udara i sajber odbrane.
Na listi su i VLF predajnik Lualualei, objekt američke mornarice na Havajima, 21. eskadrila za podršku snagama u bazi Piterson u Koloradu, vazduhoplovna baza Voren, jedna od tri strateške raketne baze, baza Majnot u Severnoj Dakoti gde se održavaju bombarderi B-52H, baza Hil, komanda vazdušnih snaga u Juti i glavna baza američkog ratnog vazduhoplovstva, te baza Malmstrom, dom 341. raketnog krila, jedinice za interkontinentalne projektile Komande za globalni udar vazduhoplovstva.
Potencijalna meta bila bi još i radio stanica Džim Krik kod Osa u Vašingtonu, radio predajnik veoma niske frekvencije američke mornarice, koji se uglavnom bavi jednosmernim komunikacijama sa podmornicama i primarna misija mu je da prenosi naređenja podmornicama Pacifičke flote. Sedište stanice je blizu Osa u Vašingtonu.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin često je pominjao nuklearni arsenal Moskve u prvim danima invazije na Ukrajinu, u više navrata obećavajući da će koristiti sva sredstva neophodna za odbranu Rusije. Kasnije se činilo da je ublažio svoju retoriku, navodno nakon što su ga kineski zvaničnici ubedili da odustane od nuklearnih pretnji, ali je nedavno upozorio zemlje NATO-a da rizikuju da izazovu nuklearni rat ako rasporede trupe u Ukrajinu.
Francuski predsjednik Emanuel Makron prvi je govorio o mogućnosti slanja zapadnih vojnih snaga u Ukrajinu, ali su njegovu ideju podržale samo baltičke zemlje i Poljska, dok su ostale zemlje NATO, uključujući Nemačku, oštro kritikovale njegovu izjavu.
"Špigl" je nedavno objavio da baltičke zemlje ne isključuju slanje svojih vojnika u Ukrajinu ako bi Rusija ostvarile značajnije uspehe na bojnom polju.
Zahuktalo se i pitanje ukrajinskog korišćenja zapadnog oružja za napade na ruskom tlu, nakon što su sa Zapada stigli signali Kijevu da pređe rusku "crvenu liniju". Dok je šef britanske diplomatije Dejvid Kameron rekao početkom maja da Kijev "ima pravo" da slobodno gađa ciljeve na ruskoj teritoriji, krajem ovog mjeseca je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao članice alijanse da dozvole Ukrajini gađanje meta unutar Rusije dobijenim oružjem.
NATO je u međuvremenu, prvi put od početka rata u Ukrajini, identifikovao najmanje dvije crvene linije koje - ako ih Moskva pređe - mogu dovesti do direktne intervencije u sukobu u Ukrajini. Prva crvena linija odnosi na direktnu ili indirektnu intervenciju treće strane u ratu protiv Ukrajine, dok je druga vojna provokacija protiv baltičkih zemalja, Poljske ili Moldavije.
U ponedeljak je Ukrajina dronom napala ruski vojni radar u Orsku udaljen čak 1.800 km od mjesta lansiranja. Putin je u utorak rekao da pojedine članice NATO saveza "treba da shvate čime se igraju" kada predlažu da se Kijevu dozvoli da izvrši udare na rusku teritoriju.