Erupcija vulkana Kampi Flegrei u Italiji poslednji put je zabilježen prije 500.000 godina, a sad stanovnike ove regije može da očekuje sličan scenarijo.
Zemljotres ove nedelje konačno je pokrenuo vlasti na akciju nakon decenija nekontrolisane gradnje koja je dovela pola miliona ljudi u opasnost. U Pozuoliju, primorskom gradu u blizini Napulja, najjači zemljotres u poslednjih 40 godina natjerao je u ponedeljak preplašene stanovnike da spavaju u svojim automobilima i u kampu za hitne slučajeve na obali. U Italiji, zemlji sklonoj seizmičkoj aktivnosti, Pozuoli je dio gusto naseljenog područja koje se nalazi na najopasnijem vulkanu u Evropi. Sa 24 skrivena podzemna kratera, Kampi Flegrei, takozvani super-vulkan, nadmašio je poznati Vezuv, koji je uništio drevni rimski grad Pompeju 79. godine nove ere.
Političari su decenijama zatvarali oči dok je u ovom području gradnja nekretnina nekontrolisano rasla, kao i populacija. Sada pola miliona ljudi živi u gradovima širom zone opasnosti.
Poslednja erupcija Vulkana
Vulkan Kampi Flegrei poslednji put je eruptirao prije 500 godina. Ali, od prošlog ljeta, mali potresi postali su sve učestaliji, do te mjera da naučnici bilježe više od 1.000 potresa mjesečno. Tako je u ponedeljak Pozuoliju pogodio zemljotres magnitude 4.4 jedinica Rihterove skale i 150 potresa u jednoj noći.
Iako zemljotres nije bio dovoljno jak da prouzrokuje ozbiljnu štetu, panika koja je nastala izgleda da je konačno natjerala vlasti da preduzmu određene akcije nakon decenija odugovlačenja. Oni sada pripremaju hitne planove za evakuaciju stotina hiljada ljudi. Po prvi put nacionalna vlada razmatra radikalniju opciju: plaćanje ljudima da napuste to područje.
Govoreći nakon hitnog sastanka u srijedu, ministar za civilnu zaštitu Nelo Musumeći rekao je da stanovnici žive sa tri rizika: velikim zemljotresom, podizanjem nivoa tla uzrokovanim magmom koja puni podzemne komore, i "veoma složenim, veoma opasnim vulkanom". Evakuacija bi bila problem, rekao je na konferenciji za novinare, "ako bi nakon snažnog zemljotresa 3.000 ili 4.000 ljudi selo u svoje automobile, hitne službe ne bi mogle da se kreću".
Permisivna kultura
Za lokalnu nezavisnu političarku Maru Muskaru, regionalnu odbornicu, decenije popustljive vlade koja je omogućila procvat ilegalne gradnje, uz uzastopne vlade koje su davale amnestije za legalizaciju nekontrolisane izgradnje, dovele su ljude u opasnost.
Za Mikela Buonomoa iz ekološke kampanje "Legambiente", problem nikada nije riješen "zato što nije isplativ, i uvijek je izgledao prevelik za rešavanje. Gdje biste mogli da pošaljete sve te ljude"?
Italija obično dobro reaguje na katastrofe, ali malo čini da ih ublaži unaprijed, rekao je: "Ova zemlja ima jednu od najboljih službi civilne zaštite na svijetu, ali reaguje samo na vanredne situacije. Ne postoji prevencija", rekao je za POLITICO.
Iako je nemoguće sa sigurnošću predvidjeti kada bi Kampi Flegrei mogao da eruptira, a kada se to konačno dogodi, posledice bi mogle biti razarajuće. Njegova poslednja erupcija 1538. godine dovela je do formiranja planine. A masivna erupcija prije 40.000 godina prekrila je veći dio istočne Evrope pepelom, sa tragovima pronađenim čak i u današnjoj Rusiji. Buonomo je rekao da se opasnost po ljude koji žive u tom području može smanjiti njihovim preseljenjem na druga mjesta. To bi olakšalo evakuaciju onih koji ostanu u vanrednim situacijama, tvrdi on. Kuće i škole za one koji ostanu moraju biti bezbjedne, a stanovnici treba da budu informisani o tome šta da rade u slučaju nužde, sa testovima evakuacije.
Odbornica Muscara je prošle godine predstavila zakon regionalnom parlamentu kojim se zabranjuje nova gradnja i podstiču ljudi da odu, ali kaže da su njeni predlozi ignorisani i ostavljeni "u fioci".
Budno suživljavanje
Ministar civilne zaštite, Musumeci, priznao je da je država sporo reagovala, ali tvrdi da vlada sada sprema sve što može da ublaži rizike.
"Sjetimo se vulkana samo kada zemlja podrhtava i to je velika greška, trebamo živjeti u budnom suživotu sa opasnošću", rekao je on.
Dosada su vlasti preselile 250 ljudi iz njihovih domova, dok obavljaju provjere bezbjednosti zgrada, i informišu stanovnike o planovima za evakuaciju. Po prvi put ministri sada razmatraju da li bi trebalo plaćati stanovnike da odu.
"Ako postoje oni koji kažu: 'Uz dužno poštovanje, ne želim da ostanem ovdje', šta bi vlada trebala da uradi u ovoj situaciji? Podržati tu odluku? Pomogne im? Ili se samo okrene?" rekao je Musumeci, tvrdeći da se ovo pitanje nalazi u centru dnevnog reda.
Vlada takođe planira da konačno zabrani novu gradnju, rekao je, tvrdeći da je nemoguće razmatrati urbanizaciju istovremeno sa masovnim evakuacijama. Vlada je obećala početnih 500 miliona eura za najugroženije područje, suma koja bi bila nedovoljna ako bi hiljade ljudi izabrale da se presele.
Ali ono što bi moglo biti podjednako problematično za vladu je da će mnogi željeti da ostanu, izbjegavajući da rasele svoje porodice i zaštite svoje domove usred strahova od pljačke. Sa životom u zoni opasnosti čitavog života, postoji nepovjerenje, rekla je Muscara.
"Ljudi su ovde živjeli generacijama. Navikli su na zemljotrese. Kažu, ovo je moja zemlja, ne želim da odem", naglasila je ova nezavisna političarka.