U Njemačkoj počeo dvodnevni mega-štrajk u željezničkom i avio-saobraćaju.
U Njemačkoj je počeo dvodnevni štrajk mađinovođa i osoblja Lufthanze. Pogođeni su milioni putnika u čitavoj zemlji. U sektoru željezničkog saobraćaja vozi tek svaki peti voz.
Ovo je već peti štrajk u organizaciji GDL, sindikata koji zastupa interese mašinovođa, u okviru pregovora o novom kolektivnom ugovoru. Štrajk u putničkom sektoru počeo je u četvrtak ujutro u 2 sata i trebalo bi da potraje do petka 8. marta u 13 časova. Željeznički saobraćaj je dobrim dijelom obustavljen. Pogođeni su milioni putnika u cijeloj zemlji. Njemačka željeznica ponovo je uvela vanredni vozni red, a prema nekim navodima saobraćaj otprilike svaka peta linija. Štrajkuje se i u teretnom saobraćaju, a mašinovođe su u tom sektoru rad obustavile već u srijedu uveče. Njemačka željeznica je saopštila da tek u subotu očekuje normalizaciju saobraćaja.
Paralelno sa štrajkom mašinovođa, u iduća dva dana rad će obustaviti i osoblje Lufthanze na nekoliko aerodroma u Njemačkoj. Radi se o ljudima koji rade recimo na bezbjednosnim kontrolama. U četvrtak ujutro na nekoliko aerodroma formirale su se poduže kolone putnika koji su čekali na kontrole. Brojni letovi su zbog štrajka otkazani, a ima i većih kašnjenja. Štrajk na aerodromima bi takođe trebalo da bude okončan u petak. Prema navodima Udruženja aerodroma (ADV), ovom akcijom pogođeno je oko 250.000 putnika u Njemačkoj.
GDL ne pristaje na kompromis
Nakon žestokih kritika zbog novog štrajka, sindikat GDL je objavio da nije zadovoljan kompromisnim predlogom posrednika koji su poslednjih nedelja pokušali da "pomire" mašinovođe s rukovodstvom Njemačke željeznice. GDL je zahtijevao smanjivanje nedeljnog broja radnih sati s 38 na 35 uz istu platu. Eksterni posrednici predložili su postupno smanjivanje radnog vremena (do 2028.) na 36 sati nedeljno, uz istu platu - što je Željeznica prihvatila, a GDL odbio, kako je potvrdio šef Sindikata mašinovođa Klaus Veselski. On je ujedno najavio da GDL ubuduće neće unaprijed (a radilo se o roku od barem 48 sati) najavljivati štrajkove, kao što je to činio do sada. Jedna portparolka Njemačke željeznice izjavila je da u tom slučaju kompanija neće moći putnicima da ponudi čak ni vanredni red vožnje, što znači da bi željeznički saobraćaj mogao u potpunosti da kolabira.
Sukob GDL i Njemačke željeznice izaziva sve veće brige (i frustracije) u privrednim, ali i političkim krugovima. Savezni ministar privrede Robert Habek (Zeleni) signalizirao je da više nema razumijevanja za štrajk GDL. "Moralo bi da bude moguće da se pronađe rješenje, odnosno da se za sopstvene interese ne bori tako radikalno na grbači drugih. To više ne smatram ispravnim", rekao je Habek. A na pitanje šta misli o potezima šefa GDL, kojeg mnogi optužuju za tvrdoglavost i nespremnost za postizanje kompromisa, ministar je dodao da je došao trenutak kada se hitno mora pronaći rješenje: "Ja za to stvarno više nemam razumijevanja", rekao je.
Nenajavljeni štrajk
Što se tiče situacije na aerodromima, za sada su najteže pogođeni oni u Frankfurtu na Majni i u Hamburgu. Aerodrom u Diseldorfu je u četvrtak ujutro potvrdio da se i tu štrajkuje na kontroli putnika, i to nenajavljeno. "Zbog nenajavljenog štrajka, aerodrom i njegovi partneri nisu mogli da se pripreme za tu obustavu rada", saopšteno je. Zbog nenajavljenog štrajka na tom aerodromu su tokom jutarnjih sati vladale ogromne gužve ispred bezbjednosnih punktova, odnosno ulaza na terminale.
Predsjednik ifo-instituta Klemens Fuest aktuelni mega-štrajk, kako ga nazivaju u dijelu njemačkih medija, odnosno istovremenu obustavu rada u sektoru željezničkog i avio-saobraćaja, nazvao je dodatnim udarcem ionako slabašnoj konjunkturi u zemlji.
Udarac njemačkoj privredi?
Fuest se složio s mišljenjem nekih drugih ekonomskih stručnjaka koji tvrde da recesija, u koju Njemačka trenutno klizi, smanjuje dozu spremnosti na kompromise u pregovorima oko kolektivnih ugovora: "Kolač koji se dijeli postaje sve manji, a sukob sve intenzivniji. Mnogo je lakše činiti ustupke u uslovima konjunkturnog rasta, nego onda kada se ionako stoji leđima uza zid".
Fuest je još dodao: "Radi se o sistematski važnim oblastima, ovim štrajkom je pogođena kompletna populacija. I zato bi trebalo razmisliti da li je sve to i dalje primjereno". Ekonomski stručnjak iz ifo napomenuo je da u načelu ne odbacuje unaprijed ni ideje o tome da se zakonski ograniči pravo na štrajk: "Moglo bi barem nešto da se promijeni u pravilima igre. Na primjer da se kaže da nema štrajkova sve dok traju pregovori o kolektivnim ugovorima".