Rusija nudi vlastima Africi „paket za opstanak režima", u zamjenu za pristup strateškim prirodnim bogatstvima, otkriva novi izvještaj, koji se zasniva na internim dokumentima ruske vlade, u koje je BBC imao uvid.
U njima se detaljno objašnjava kako Rusija aktivno lobira za promjenu rudarskih zakona u Zapadnoj Africi, u nastojanju da zapadne kompanije zadrži podalje od područja od strateške važnosti.
Ruske vlasti na taj način preuzimaju poslove od plaćeničke grupe Vagner, koja se raspala poslije neuspjelog puča u Rusiji juna 2023. godine.
Operacije vrijedne više milijardi dolara sada se uglavnom vode kao ruske „ekspedicione korpuse", koje vodi čovjek optužen za pokušaj ubistva Sergeja Skripalja nervnim agensom novičok na ulicama Velike Britanije.
Rusija uporno negira bilo kakvu umiješanost u pokušaj trovanja.
„Rusija sada izlazi iz senke u smislu vođenja politike prema Africi", kaže Džek Vejtling, specijalista za kopneno ratovanje na Kraljevskom institutu za ujedinjene službe i jedan od autora pomenutog izvještaja.
U junu 2023. godine, Jevgenij Prigožin je bio vjerovatno najstrašniji i najpoznatiji plaćenik na svijetu.
Njegova grupa Vagner držala je kontrolu nad kompanijama i projektima vrijednim milijarde dolara, dok su njegovi borci bili ključni za rusku invaziju na Ukrajinu.
A onda je odlučio da pođe u marš na Moskvu, prividno tražeći smjenu ministra odbrane i šefa generalštaba, ali u stvarnosti zaprijetivši predsjedniku Vladimiru Putinu onako kako to nije učinio niko prije njega.
U roku od nekoliko nedjelja poginuo je u krajnje sumnjivoj avionskoj nesreći, zajedno sa većim dijelom Vagnerovog vođstva.
Uslijedile su spekulacije o tome šta će se desiti sa grupom Vagner.
Prema doktoru Vejtlingu, „u Kremlju je održan sastanak relativno brzo poslije Prigožinove pobune, na kojem je odlučeno da Vagnerove afričke operacije potpadnu direktno pod kontrolu ruske vojne obavještajne službe GRU."
Kontrola je trebalo da bude predata generalu Andreju Averjanovu, šefu Jedinice 29155, tajne operacije specijalizovane za ciljana ubistva i destabilizaciju stranih vlada.
Ali čini se da novi posao generala Averjanova nije destabilizacija vlada, već obezbjeđivanje njihove budućnosti, dok god plate odricanjem prava na minerale.
Početkom septembra, u društvu zamjenika ministra odbrane Junusa-Bek Jevkurova, general Averjanov je započeo turneju po bivšim Vagnerovim operacijama u Africi.
Započeli su je u Libiji, gdje su se sastali sa gospodarom rata generalom Kalifom Haftarom.
Njihova sljedeća stanica bila je Burkina Faso, gdje ih je dočekao 35-godišnji vođa puča Ibrahim Traore.
Potom su sletjeli u Centralnoafričku Republiku, vjerovatno najrazređeniju Vagnerovu operaciju na kontinentu, prije nego što su se uputili u Mali, da bi se sastali sa liderima tamošnje hunte.
Na narednim putovanjima sastali su se i sa generalom Salufom Modijem, jednim od vojnika koji su prošle godine preuzeli vlast u Nigeru.
Transkripti sa različitih sastanaka pokazuju da su njih dvojica uveravala Vagnerove partnere na kontinentu da Prigožinova smrt ne znači kraj njihovih poslovnih dogovora.
Izvještaji o sastanku sa kapetanom Traoreom u Burkini Faso potvrdili su da će se saradnja nastaviti u „vojnom domenu, sa sve obukom domaćih kadeta i oficira na svim nivoima, kao i pilota u Rusiji."
Ukratko, Prigožinova smrt nije značila kraj odnosa hunte sa Rusijom.
Na neki način, ona se samo još više produbila.
Sve te zapadnoafričke države sa bliskim odnosima sa Vagnerom - Mali, Niger i Burkina Faso - imale su posljednjih godina iskusne vojne državne udare.
U međuvremenu su najavile povlačenje iz regionalnog bloka Ekovas i stvaranje vlastitog „Saveza država Sahela".