Prebacujući krivicu za nevolju farmera na Brisel i upirući prstom u trgovinsku politiku EU i „birokratiju", francuska vlada rizikuje da bude „licemjerna", sa malo političke dobiti.
Novoimenovani premijer Francuske Gabrijel Atal najavio je u govoru u Narodnoj skupštini u utorak, 30. januara, da će „pojednostaviti norme koje ograničavaju akcije poljoprivrednika", „debirokratizovati" Francusku" i „nastaviti da štiti farmere od nelojalne konkurencije," dok se protesti nastavljaju.
Poljoprivrednici kažu da više ne mogu da se nose sa cijenama daleko nižim od troškova proizvodnje, nepovoljnom pregovaračkom pozicijom sa proizvođačima i prodavcima koji se nalaze dalje u lancu vrijednosti, težinom složenih propisa i nepoštenom trgovinskom praksom sa drugim zemljama.
Dio regulatorne težine koju Attal želi da riješi je unutar Francuske, ali vlada nagovještava da bi mogla da primjeni i pravila EU.
Jelisej je u 29. januara ponovio svoje protivljenje budućem trgovinskom sporazumu EU-Merkosur, što je tema za koju se očekuje da će biti pokrenuta dok se francuski predsjednik Emanuel Makron priprema za sastanak sa šeficom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen na samitu Evropskog saveta u četvrtak, 1. februara.
U međuvremenu, očekuje se da će francuski ministar poljoprivrede Mark Fesneau 31. januara u Briselu da se „pozabavi evropskim vanrednim situacijama".
On bi trebalo da zatraži od država članica da nastave da ostavljaju na čekanje zahtjev EU da dio zemljišta na svakoj poljoprivrednoj lokaciji ostane neobrađen radi zaštite biodiverziteta.
Zamka licemerja
„EU često izaziva ozlojeđenost, zaboravljajući da je Evropa takođe Francuska", rekao je za Euractiv Gaspard Gantzer, konsultant za komunikacije i bivši šef komunikacija bivšeg predsjednika Fransoa Olanda.
Napad protiv normi EU i programa trgovinske politike Brisela je pomalo licemjeran, rekao je za Euractiv Teo Verdije, direktor opservatorije EU u Fondaciji Žan Žores.
„S jedne strane, vlada kaže ne EU - Mercosur trgovinskom sporazumu. S druge strane, glasala je za sličan sporazum između EU i Novog Zelanda u decembru", kazao je on.
Svaki strukturalni odgovor na proteste farmera je po suštini evropski, smatra ekspert, ali upiranje prstom u Brisel i Zeleni dogovor, nadajući se porastu anketa, nije pravi put napred.
Paskal Kanfin, francuski poslanik u Evropskom parlamentu i predsjednik Odbora za životnu sredinu u Evropskom parlamentu, rekao je za L'Opinion:
„Ne slažem se sa idejom da je uzrok trenutnih problema povezan sa Zelenim dogovorom, nijedan od njegovih poljoprivrednih elemenata nije došao na snagu."
Problem je dublji i institucionalne je prirode, istakao je Verdier.
„Ako pitate francuske građane o reviziji pravila EU za poljoprivrednike, možete očekivati njihov odgovor „da" koji prevazilazi partijske linije. Ali u Briselu, gdje je slobodna i fer konkurencija u osnovi svega, postoji istinski nedostatak razumevanja", dodao je on.
Prema anketama, 87% Francuza podržava proteste farmera.
U međuvremenu, dok se trgovinska politika, koja je isključiva nadležnost EU, osuđuje na protestima ne samo u Francuskoj već i širom kontinenta, Komisija nastavlja sa „tehničkim razgovorima" o mogućem sporazumu EU-Merkosur.
„Radi se o institucionalnoj strukturi i opštoj organizaciji institucija EU", rekao je Verdier, dodajući da se nada da će ova kriza otključati novi podsticaj za institucionalnu reformu EU.
Ključna pitanja za izbore EU
Kako se približavaju izbori za EU, vlada čini sve što može da okupi poljoprivrednike. Do sada je uspijevala da se drži podalje od privlačenja krajnje desnice ka binarnoj debati za/anti-EU. Ali koliko još dugo će to tako moći?
„Okrivljavati za sve norme EU jednostavno neće uspjeti", rekla je za Euractiv Žozefin Staron, šef istraživanja u Sinopsiji.
Prema njenom mišljenju, na odluke ljudi o glasanju u junu će uticati ekonomska pitanja i pitanja kupovne moći.
Počnite da udarate na EU i postoji „stvarni rizik da upadnete u krajnje desničarske narative", rekla je ona.
U međuvremenu, vodeći kandidat krajnje desnice Džordan Bardela želi da vlada u potpunosti odustane od Zelenog dogovora.
„Možda želimo da promjenimo Evropu u interesu zemlje, i to je ono što radimo, ali ne možemo da težimo da potpuno napustimo EU", rekao je Atal 30. januara.