Govor Vladimira Putina je izazvao paniku na Baltiku.
Predsjednik Vladimir Putin je, tokom govora povodom 80. godišnjice oslobođenja Lenjingrada od nacista, rekao da je Rusija u egzistencijalnom geopolitičkom sukobu sa navodnim modernim nacističkim pokretom koji se proteže izvan Ukrajine.
Putin više puta koristi retoriku povezujući baltičke države sa nacizmom. Putin je 2007. godine optužio Estoniju i Letoniju za "otvoreno veličanje nacista i njihovih pomagača" nakon što je održan nezvanični dan komemoracije za letonsku i estonsku Vafen SS diviziju, koje su se borile protiv sovjetske okupacije.
Putin je takođe optužio Letoniju, Litvaniju i Estoniju za ksenofobiju 2022. godine, rekavši da tretiraju svoje etničke ruske manjine kao "drugorazredne ljude". Sličan izraz upotrijebio je i na otvaranju spomenika sovjetskim žrtvama nacističkog genocida u Lenjingradskoj oblasti 27. januara, rekavši da će Rusija "učiniti sve da suzbije i konačno istrijebi nacizam".
Ceremoniji je prisustvovao i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko koji je izjavio da su Bjelorusija i Rusija "još jednom suočene sa pitanjem prava na život naše civilizacije i očuvanja nasleđa kulturnih vrijednosti". Predsjednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin rekao je da "fašistička ideologija postaje norma za lidere NATO-a" i optužio američkog predsjednika Džoa Bajdena, kanadskog premijera Džastina Trudoa, britanskog premijera Rišija Sunaka, francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njemačkog kancelara Olafa Šolca za sponzorisanje genocida u Ukrajini.
Volodin je ovaj navodni rastući fašistički pokret u Evropi opisao kao "opasan put koji bi mogao da dovede do novog svjetskog rata". Direktor ruske spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin takođe je izjavio da Rusija neće stati na pola puta u borbi protiv nacističkih sledbenika.
Optužbe za nacizam dio su Putinove ideologije kojom podržava geopolitički sukob sa Zapadom koji podsjeća na Hladni rat, ističe Institut za proučavanje rata (ISW). Poziv na "denacifikaciju" Ukrajine je zapravo tanko prikriven zahtjev za smjenom režima. Ruski zvaničnici su ranije prilijepili oznaku "nacizma" zapadnim zemljama i akterima van Ukrajine.
Ali koordinirana retorika Putina, Lukašenka, Volodina i Nariškina 27. januara sugeriše da bi Kremlj mogao sve više da etiketira svakog svog pretpostavljenog protivnika, a možda i cijeli Zapad, "nacističkim" kako bi postavio teren za budući potencijalni napad na članice NATO-a pod maskom zaštite ruskih sunarodnika u inostranstvu i zaštite od navodne nacističke politike.
Kremlj možda vjeruje da je ovaj narativ takođe lakši za koordinaciju od prethodnih pozivanja etničkim Rusima i koncepta "ruskog mira". Moskva Rusiju želi da pozicionira kao glavnog aktera unutar "svjetske većine", koju je definisala kao "civilizacijsko-kulturnu zajednicu koja se objektivno suprotstavlja Zapadu". Kremlj se možda nada da će "borba protiv fašizma" biti lakša retorička linija za koordinaciju sa željenim partnerima unutar te fiktivne "svetske većine", ističe ISW, piše jutarnji.hr.