Dio Evrope se priprema za rat u slučaju da Putin pobijedi u Ukrajini.
Zastoj američke i evropske pomoći navodi ukrajinske saveznike da razmišljaju o nečemu što su odbijali da zamisle od najranijih dana ruske invazije - da bi Vladimir Putin mogao da pobijedi.
Sa više od 110 milijardi dolara pomoći koja nije dostupna zbog političkih sporova u Vašingtonu i Briselu, sve je upitnije koliko dugo će Kijev moći da zadržava ruske snage i brani ukrajinske gradove, elektrane i luke od raketnih napada. Osim potencijalno katastrofalnih posledica po Ukrajinu, neki evropski saveznici su počeli tiho da razmatraju uticaj neuspjeha NATO-a u najvećem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata. Oni ponovo procjenjuju rizike koje bi ohrabrena Rusija predstavljala za članice alijanse na istoku, prema Blumbergu, ljudima koji su upoznati sa unutrašnjim razgovorima.
Oni dodaju da bi uticaj strateškog nazadovanja u Ukrajini, u slučaju da se blokada pomoći iz SAD nastavi, bio daleko dublji od onog izazvanog američkim povlačenjem iz Avganistana 2021. godine, rekli su oni. Situacija bi bila još gora, kažu oni, ako Donald Tramp pobijedi na predsjedničkim izborima sledeće godine i ispuni svoja javna obećanja da će se povući iz velikih saveza, uključujući NATO, i sklopiti dogovor sa Putinom oko Ukrajine.
Čak ni evropski lideri više ne kriju utisak sve veće uzbune u svojim javnim izjavama. "Ako Ukrajina nema podršku EU i SAD, Putin će pobijediti", rekao je irski premijer Leo Varadkar prošle nedelje na samitu Evropske unije, gdje lideri nisu glasali o 50 milijardi eura pomoći Ukrajini. Jedva su uspjeli da odobre uglavnom simboličan gest otvaranja puta za članstvo Ukrajine u nekoj budućnosti.
Govoreći na konferenciji za novinare u Kijevu, Zelenski je negirao da je Ukrajina počela da gubi rat, ukazujući na napredak koji su njegove snage postigle od prvih dana invazije i podršku koju je dobio od ukrajinskih saveznika. "Imamo izazove", rekao je on, navodeći kašnjenja u stranoj pomoći i nestašicu artiljerijskih granata, piše Jutarnji.hr.
Američki predsjednik Džo Bajden je prošle nedelje obećao da će podržavati Ukrajinu "sve dok SAD mogu", što je retorički pomak od prethodnih obećanja da će to činiti "koliko god bude potrebno". Tvrdolinijski republikanci u Kongresu odbili su da odobre 61 milijardu dolara pomoći za narednu godinu sve dok Bajden ne popusti njihovim zahtjevima za strožijom politikom na južnoj granici SAD. Do sada su pokušaji da se dogovore propali. Pentagon je u ponedeljak upozorio da će novac za novo oružje za Ukrajinu nestati do 30. decembra ako poslanici ne reaguju.
Pored sve većeg javnog skepticizma u pogledu podrške Ukrajini, razočaravajući rezultati ljetnje kontraofanzive Kijeva pokrenuli su pitanje da li je javno deklarisani cilj Ukrajine da ponovo preuzme sve okupirane teritorije realan. "Postoji sve veća zabrinutost zbog nedostatka pomoći Ukrajini sa obje strane Atlantika i frustracija zbog te stagnacije i strašnih posledica na bojnom polju", rekla je Kristine Berzina, direktorka Njemačkog Maršalovog fonda u Vašingtonu. "Mogućnost da Ukrajina izgubi dodatnu teritoriju, pa čak i svoj suverenitet - i dalje je na stolu".
Rusija će vjerovatno nastojati da zauzme više teritorije i uništi više infrastrukture ako Ukrajina ne dobije oružje koje joj je potrebno za odbranu, kažu evropski zvaničnici. Nesposobna da se odbrani, Ukrajina bi mogla biti primorana da prihvati sporazum o prekidu vatre pod ruskim uslovima, rekli su oni.
Pristalice Ukrajine u EU i SAD kažu da će pomoć vjerovatno u nekom obliku biti odobrena početkom sledeće godine. Ali malo je vjerovatno da će to donijeti veliki napredak na bojnom polju, kažu zvaničnici. Osim toga, izgledi su sve mračniji, a zastoj na terenu sve jasnije pokazuje da bi rat mogao trajati godinama.
U baltičkim državama zvaničnici već poručuju javnosti da bude spremna za sledeći rat jer, kažu, Putinove snage neće biti uništene u Ukrajini. Diskusija se pomjerila sa "Rusija bi mogla da napadne" na konkretne pripreme za tu nekada nezamislivu perspektivu. Uprkos Bajdenovim javnim uveravanjima, male zemlje koje su nekada bile dio Sovjetskog Saveza postavljaju pitanje da li bi SAD i drugi saveznici zaista izložili svoje trupe riziku da ih brane.
"Rusija se ne plaši NATO-a", rekao je načelnik estonske vojske Martin Herem u intervjuu jednoj lokalnoj TV stanici prošle nedelje. On ocjenjuje da bi ruska vojska mogla da bude spremna da napadne NATO u roku od godinu dana nakon završetka rata u Ukrajini.
Drugi zapadni zvaničnici rekli su da će Putinu vjerovatno trebati najmanje nekoliko godina da se oporavi od ogromnih gubitaka koje je njegova vojska pretrpjela u Ukrajini, a kamoli da ugrozi mnogo sposobnije snage NATO-a. Ali ranija uvjerenja da je invazija bila "strateški poraz" ruskog lidera blijede.
Među evropskim i svjetskim liderima sve se više govori o mogućoj pobjedi Putina. Finska, koja je ove godine pristupila NATO-u, pojačala je svoju odbranu i nastoji da ojača bezbjednosne veze sa SAD. Putin je u nedelju upozorio da Rusija planira da rasporedi još trupa duž granice sa Finskom, najduže između Rusije i članice NATO-a. "Do sada nije bilo problema. Sada će ih biti", upozorio je on.
Jedan zapadni zvaničnik opisao je kako bi ruska pobjeda izazvala izliv migranata u EU, povećavajući pritisak na službe u tim zemljama i pogoršavajući tenzije među članicama. Istovremeno, rekao je zvaničnik, ukrajinski otpor će preći na gerilsku taktiku, što znači da će se borbe nastaviti na nižem nivou.
Neke evropske zemlje možda će nastojati da ojačaju svoje veze sa Moskvom ili Pekingom kako bi izbjegle preveliko oslanjanje na SAD, rekli su drugi zvaničnici. S obzirom na to da su ruske snage potencijalno mnogo bliže granicama Poljske, Slovačke, Mađarske i Rumunije, a Krim daje Kremlju dominantnu poziciju u Crnom moru, SAD bi trebalo da značajno ulože u svoje evropske snage kako bi pružile kredibilno sredstvo odvraćanja, navodi Institut za Studija rata kaže u izvještaju.
"SAD bi morale da rasporede značajan dio svojih kopnenih snaga, kao i veliki broj stelt aviona. S obzirom na američka proizvodna ograničenja, ovo bi moglo da primora Bijelu kuću da bira između zadržavanja dovoljno snaga u Aziji za odbranu Tajvana od potencijalnog Kineski udar ili odvraćanje ruskog napada na NATO", kaže ISV.
"Takav poduhvat koštaće čitavo bogatstvo", kažu analitičari na čelu sa Frederikom V. Keganom. "Cijena će rasti sve dok postoji ruska prijetnja - potencijalno na neodređeno vrijeme", zaključuju oni.