Kina je uvela ograničenje na izvor dronova i to bi moglo da stvori velike probleme u dva rata koja se trenutno u svijetu vode.
Većina dronova u Kini je komercijalno proizvedena, a s obzirom na ograničenje izvoza, veliki problemi bi mogli da nastanu u ratu u Ukrajini i u ratu u Izraelu. Međutim, postoje naznake smanjenja broja kineskih dronova i rezervnih djelova u Ukrajini i Rusiji.
Prema "Royal United Services Institute" (RUSI), londonskom think tanku, Ukrajina gubi oko 10.000 dronova mjesečno. Brojne dobrovoljačke grupe su bile ključne u prikupljanju sredstava za pomoć ukrajinskoj vojsci u snabdevanju.
Komercijalne bespilotne letilice se koriste zajedno sa vojnim avionima, kao što su turske bespilotne letilice "Bairaktar" koje koristi Ukrajina i iranske bespilotne letelice "Shaheda" koje koristi Rusija. Najnovija ograničenja koja je uvela kineska vlada stupila su na snagu 1. septembra.
Važe za dronove većeg dometa i težine veće od četiri kilograma, kao i za opremu koja je povezana sa dronom kao što su neke kamere i radio moduli. Kineski proizvođači takve opreme sada moraju da podnesu zahtjev za izvozne dozvole i obezbede sertifikate krajnjeg korisnika, a vlada u Pekingu – koja nije osudila rusku invaziju na Ukrajinu – kaže da se kineski komercijalni dronovi ne mogu koristiti u vojne svrhe.
Ukrajinski dobrovoljci i vojnici kažu da su najnovija kineska ograničenja do sada imala minimalan uticaj na dostupnost bespilotnih letilica, posebno sveprisutnih lakih Mavica koje proizvodi kineska kompanija DJI. Međutim, kažu da je isporuka djelova poremećena, a strahuju da bi se situacija u budućnosti mogla pogoršati.
"Posledice se osjećaju“
"Za sada je jedina promena što aktivnije kupujemo sve zalihe koje su ostale u evropskim skladištima, ali ne znamo šta ćemo raditi u budućnosti“, kaže Ljuba Šipovič, koji je na čelu Dignitasa, jednog od ukrajinskih najveće dobrovoljačke grupe koje snabdevaju vojsku dronovima.
Ona je posebno zabrinuta zbog dostupnosti delova kao što su termovizijske kamere.
"Kako su dani sve kraći, a noći duže, to definitivno utiče na snabdevanje naše vojske i uopšte na način na koji se rat vodi. Nemate toliko dronova sa termovizijskim kamerama. Naše jedinice su slijepe noću. Ovo utiče i na gotove dronove sa termovizijskim kamerama i na rezervne djelove", rekao je on.
Dostupnost djelova je posebno važna za one koji sami sklapaju dronove ili poboljšavaju kupljene modele.
"Posledice se osećaju. Licence koje zahteva Kina ograničavaju pristup Ukrajini djelovima za bespilotne letilice. Ali mi tražimo alternative kako bismo obezbijedili da naši dronovi rade kao i ranije“, rekao je operater iz puka Kastus Kalinouski, koji nosi pozivni znak Oddr.
Ovo je samo najnovija prepreka sa kojom se suočavaju volonteri koji nabavljaju dronove i za rusku i za ukrajinsku vojsku. Najveći svjetski proizvođač komercijalnih dronova DJI zaustavio je direktnu prodaju u obje zemlje dva mjeseca nakon što je invazija počela u februaru 2022.
Takođe je zabranila svojim distributerima širom svijeta da prodaju DJI proizvode kupcima u Rusiji ili Ukrajini. Prema Šipovičevim rečima, broj kineskih dronova dostupnih distributerima u Evropi naglo je opao između avgusta i septembra 2022. godine.
"Malo je vjerovatno da se to dogodilo slučajno. Ukrajinci uvoze dronove iz evropskih zemalja", rekao je on.
Na pitanje "Bi-Bi-Sija", DJI nije mogao ni da potvrdi ni da demantuje bilo kakve promene u broju dronova dostupnih distributerima u Evropi. Nijedna od 10 kompanija koje prodaju DJI proizvode u Velikoj Britaniji nije bila dostupna za komentar o ovom pitanju.
Nije pogođena samo Ukrajina
Istraga "Njujork tajmsa" pokazala je da su kineske kompanije poslednjih mjeseci smanjile prodaju dronova i komponenti Ukrajincima.
Ali nije pogođena samo Ukrajina. Komentarišući ograničenja koja su stupila na snagu 1. septembra, ruski list Komersant je pisao: "Ograničenja koje su kineske vlasti nametnule izvozu bespilotnih letilica ozbiljno su zakomplikovala njihovu isporuku u Rusiju i dovela do nestašice nekih djelova, poput termo kamere za snimanje“.
U nedostatku direktnog snabdevanja, kupci iz Rusije često kupuju kineske dronove u zemljama poput Kazahstana, a ta centralnoazijska zemlja im je dodatno zakomplikovala situaciju pooštravanjem sopstvenih propisa o uvozu dronova. Da bi smanjili uticaj kineskih ograničenja, ukrajinski volonteri su zauzeti traženjem alternativa u drugim zemljama – i na Zapadu i u samoj Ukrajini.
Anatolij Polkovnikov, koji pomaže u nabavci bespilotnih letelica, kaže da se ukrajinski startap sprema da započne proizvodnju motora za dronove. On je optimista u pogledu budućnosti.
"Mislim da ova kineska ograničenja neće uticati na opštu situaciju. Imam osećaj da će dugoročno podstaći proizvodnju u Ukrajini“, naveo je Polkovnikov.
Rat u Ukrajini je prvi oružani sukob u kojem su dronovi korišćeni tako intenzivno i u tolikom broju, a obe zaraćene strane su rešene da tako i ostane.