Zagrijavanje izazvano ljudskim aktivnostima učinilo je da obilne padavine postanu do 10 puta vjerovatnije u Grčkoj, Bugarskoj i Turskoj, i do 50 puta vjerovatnije u Libiji.
Izgradnja u plavnim područjima, loše održavanje brana i drugi lokalni faktori pretvorili su ekstremne vremenske uslove u humanitarnu katastrofu, piše Klima 101.
Obilne padavine, koje su prouzrokovale razaranje u velikim djelovima Sredozemlja početkom septembra, postale su vjerovatnije zbog klimatskih promjena nastalih kao rezultat emisija gasova sa efektom staklene bašte, pokazala je brza analiza međunarodnog tima naučnika iz grupe Svjetska vremenska atribucija.
Studija je takođe otkrila da je uništavanje uzrokovano obilnim padavinama bilo mnogo veće zbog faktora koji uključuju izgradnju u područjima sklonim poplavama, krčenje šuma i posledice konflikta u Libiji.
„Ova razorna katastrofa pokazuje kako se ekstremni vremenski događaji podstaknuti klimatskim promjenama kombinuju s ljudskim faktorima kako bi stvorili još veći uticaj, jer je sve više ljudi, imovine i infrastrukture izloženo i ranjivo na rizik od poplava", istakla je Džuli Ariji, direktorka Klimatskog centra Crvenog krsta i polumeseca.
Početkom ovog mjeseca, odsječeni ciklon koji je uticao na Španiju i sistem niskog pritiska koji se formirao u istočnom Sredozemlju (nazvan oluja Danijel) donijeli su velike količine kiše tokom desetodnevnog perioda u nekoliko zemalja, uključujući Španiju, Grčku, Bugarsku, Tursku i Libiju.
Obilne padavine dovele su do velikih poplava u regionu, pri čemu su poginule četiri osobe u Bugarskoj, pet u Španiji, sedam u Turskoj i 17 u Grčkoj.
Najveća katastrofa zadesila je Libiju, gdje su poplave izazvale urušavanje dvije brane. Iako tačan broj žrtava još nije utvrđen, trenutno je potvrđeno 3.958 smrtnih slučajeva samo u gradu Derna i 170 poginulih na drugim mjestima u Libiji, sa više od 10.000 nestalih osoba.
Posledice razorne oluje Danijel u Libiji: Dvije urušene brane, „zbrisana" naselja, preko 5.300 mrtvih.
U cilju kvantifikovanja uticaja klimatskih promena na obilne padavine u regionu, naučnici su analizirali klimatske podatke i simulacije računarskih modela i uporedili trenutnu klimu, nakon globalnog zagrijavanja od oko 1,2 °C, sa klimom iz prošlosti, primenjujući metode koje su prošle recenzije stručnjaka.
Naučnici su podijelili svoju analizu na tri regiona: Libiju sa fokusom na sjeveroistočni dio zemlje, gdje je pao veći dio padavina; Grčku, Bugarsku i Tursku, gdje se analiza odnosila na maksimalne padavine tokom četiri uzastopna dana; i Španiju, gdje je veći deo kiše pao za samo nekoliko sati.
Za Libiju, naučnici su otkrili da su ljudski uzrokovane klimatske promene učinile da događaj bude do 50 puta vjerovatniji, sa do 50% više padavina tokom posmatranog vremenskog perioda. Ovakav događaj je i dalje izuzetno rijedak i može se očekivati da se desi samo jednom u 300-600 godina u trenutnoj klimi.
Za Grčku, Bugarsku i Tursku, analiza je pokazala da su klimatske promjene učinile obilne padavine do 10 puta vjerovatnijim, sa do 40% više padavina. Za veliku oblast koja obuhvata djelove sve tri zemlje, ovakve padavine su sada prilično uobičajene i mogu se očekivati otprilike jednom u 10 godina, što znači da ima 10% šanse da se dese svake godine. Za centralnu Grčku, gdje su se najviše osetile posledice, događaj je manje vjerovatan i očekuje se da se desi samo jednom u 80-100 godina, što je ekvivalentno šansi od 1-1,25% svake godine.
U Španiji, gde je veći dio kiše pao za samo nekoliko sati, naučnici su procenili da se tako obilne padavine očekuju jednom u 40 godina, ali nisu mogli sprovesti potpunu analizu atribucije zato što dostupni klimatski modeli loše predstavljaju obilne padavine tokom vremenskih perioda kraćih od 24 sata.
„Sredozemno more je vruća tačka kada su u pitanju opasnosti uzrokovane klimatskim promenama", kazala je klimatološkinja Frederika Oto sa Imperijal koledža u Londonu.
„Nakon ljeta, obeleženog razornim toplotnim talasima i šumskim požarima sa jasnim otiskom klimatskih promjena, kvantifikacija doprinosa globalnog zagrevanja ovim poplavama pokazala se izazovnijom. Međutim, apsolutno nema sumnje da je smanjenje ranjivosti i povećanje otpornosti na sve vrste ekstremnih vremenskih uslova od suštinskog značaja za spasavanje života u budućnosti", istakla je ona.
Treba imati u vidu da nalazi Svjetske vremenske atribucije imaju velike matematičke nesigurnosti, budući da su se događaji odigrali na relativno malim površinama, a većina klimatskih modela ne predstavlja padavine na malim površinama dovoljno dobro.
Iako naučnici ne mogu potpuno isključiti mogućnost da klimatske promene nisu uticale na vjerovatnoću i intenzitet ovakvih događaja, oni su uvereni da su odigrale ulogu iz nekoliko razloga: povećane temperature obično dovode do obilnijih padavina i postojeći naučni radovi predviđaju obilniju kišu u regionu kako temperature budu rasle; naučnici nisu našli dokaze drugih faktora koji bi mogli da čine obilne padavine manje verovatnim i da izbalansiraju uticaj klimatskih promena; i podaci sa meteoroloških stanica u regionu pokazuju trend ka obilnijim padavinama.
Zbog ograničenja u modelima, naučnici nisu dali centralnu procjenu uticaja klimatskih promena, kao što su to radili u prethodnim studijama, već su naveli gornju granicu efekta.
Ključni nalaz studije je da su ozbiljne posledice izuzetno snažnih padavina uzrokovane kombinacijom visoke ranjivosti stanovništva i njihove izloženosti događaju.
Na pogođenom području u centralnoj Grčkoj, veći dio gradova i zajednica i veliki dio infrastrukture nalazi se u područjima sklonim poplavama. U Libiji je katastrofi doprinela kombinacija nekoliko faktora, uključujući dugotrajni oružani konflikt, političku nestabilnost, moguće nedostatke u dizajnu i loše održavanje brana. Interakcija ovih faktora i veoma obilna kiša, koja je bila pogoršana klimatskim promenama, stvorila je ogromne štete.
Studiju je sprovelo 13 istraživača koji su deo grupe Svjetska vremenska atribucija, uključujući naučnike sa univerziteta i istraživačkih centara u Grčkoj, Holandiji, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama.