Javnost u Ukrajini uveliko priča o kontraofanzivi, a navodi se da je jedan od razloga što nije počela, oružje koje ova zemlja čeka, a koje treba da stigne sa Zapada.
Javnost u Ukrajini već dugo priča o prolećnoj kontraofanzivi koju će, kako se navodi, da izvrši ova zemlja, a čiji je cilj oslobađanje velikih djelova teritorije.
Postavlja se pitanje da li kontraofanziva može da uspije. Reporter DW raspitao se o tome u Kijevu. Prenosi da se kolona maslinasto-zelenih vojnih kamiona vratila u Poljsku početkom aprila, bez tovara. "Vidio sam ih prije nedelju dana. Odvezli su tenkove u Ukrajinu. Bili su baš veliki tenkovi", kaže jedan taksista.
Kako navodi reporter, svaki od tih tenkova biće potreban Ukrajini u narednim mjesecima zbog kontraofanzive u koju se polažu velike nade. Taj ukrajinski udar bi trebalo da razbije frontovski rat i možda bude odlučujuća bitka. Ruski raketni udari na Kijev, su se prema njegovim riječima, proredili i poslednji je bio 28. aprila.
Ulice Kijeva su čiste, travnjaci podšišani, kafići puni. Na svakom koraku su plakati sa pozivima da se dobrovoljno priključi armiji ili da se donira novac. Na centralnom Trgu (majdanu) nezavisnosti skoro svakog dana su izloženi kovčezi sa poznatim palim borcima.
Kako se navodi, posebno je krvavo u Bahmutu u Donjeckoj oblasti koji je većim dijelom pod ruskom kontrolom. Rukovodstvo u Kijevu kaže da tako uporno brani grad da bi zaštitilo gradove u blizini. Ideja je, kako navodi DW, da se dobije na vremenu. Ukrajinska vojska dugo je štedjela svoje rezerviste i očito pretrpjela velike gubitke u Bahmutu kako bi skupila snage u pozadini. "Iskreno se nadam da se isplatilo", kaže jedan ukrajinski vojnik koji se dugo borio u Bahmutu, a sada je na odsustvu u Kijevu.
Njegov saborac priča da je Rusa u Bahmutu mnogo više, a da je njegova jedinica loše opremljena i da od najavljenje kontra-ofanzive očekuje opet oslobođene oblasti. U kijevskoj štampi je kontra-ofanziva neprestana tema, ali od generala se o njoj ne može izvući ni slovce. Na sve upite kažu da još treba čekati.
Oni koji poznaju prilike kažu da ima dobrih razloga za strpljenje i da je jedan od njih to Ukrajina još nije dobila sve oružje koje joj je obećano sa Zapada. List Ukrajinska pravda procjenjuje da su vojska i nacionalna garda oformile najmanje šesnaest novih brigada za ofanzivu, to je oko 50.000 vojnika. Njima treba vremena za obuku i iskustvo u rukovanju novim zapadnim oružjem.
Upućeni kažu da Ukrajina nema iskustva sa totalnim ofanzivama, i da treba koordinisati sve djelove armije. Trenutno se prolazi kroz simulacije taktike na računarima. Uz to, vremenska prognoza je još nepovoljna. Kiša je pretvorila zemljane puteve u blato kroz koje ni teški tenkovi ne prolaze. Kažu i da treba sačekati da se sve drveće razlista jer to omogućava bolje skrivanje.
Kada, kako i gde bi Ukrajina mogla da udari spada u najbolje čuvane tajne. Pretpostavlja se da će ofanziva imati barem dva pravca, kao kada su u jesen prošle godine uspješno oslobođene oblasti kod Harkova i Hersona. Zapovjednik ukrajinske vojske general Valerij Zalužni je u jednom autorskom tekstu u septembru ovlašno skicirao kako bi to moglo da izgleda. Pisao je o "konsekventnim, u idealnom slučaju istovremenim kontra-udarima".
Kao strateški cilj je naveo poluostrvo Krim koje je Rusija anektirala još 2014. godine. U Kijevu svi misle da će to biti jedan pravac prodora ukrajinskih snaga. Ali, biće i iznenađenja i lažnih manevara. Deluje da većina stručnjaka sumnja da su Ukrajinci u stanju da sada povrate Krim.
Kao glavni pravac ofanzive spominje se oblast Zaporožja na jugu Ukrajine, a odatle ka Krimu, kako bi se presjekla kopnena linija snabdevanja ruske vojske. Ali, to neće biti lako jer su Rusi podigli nekoliko odbrambenih linija. Raspoloženje u Kijevu bi se moglo opisati kao uzdržani optimizam. "Ta ofanziva ne može da omane, biće novih oslobođenih oblasti. Pitanje je samo koliko i po koju cijenu“, kaže jedan vojni stručnjak.
U vazduhu lebdi i pitanje šta posle. Postoji bojazan da bi, ukoliko ukrajinski uspesi izostanu ili budu skromni, Zapad primorao Kijev da stupi u pregovore i pristane na bolne kompromise. Vojno vođstvo Ukrajine je protiv toga. Protiv toga su i vojnici koji su se borili u Bahmutu. "Od tog nema ništa", kaže jedan. On se ne zanosi da će kontraofanziva značiti kraj rata. Kaže, potrajaće još dugo, a zemlji će trebati još konvoja sa naoružanjem sa Zapada.