Vojni stručnjaci objavili su analizu trenutne situacije na ratištu u Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je prošle nedjelje da je počela dugo očekivana ruska proljećna ofanziva. Ovim su svi koji stoje na ukrajinskoj strani borbene linije dobili zvanične informacije o dugo najavljivanoj ruskoj ofanzivi. Drugi ukrajinski zvaničnici se pripremaju za neku vrstu velike ruske eskalacije negdje oko godišnjice ruske invazije 24. februara.
"To je zemlja opsjednuta datumima“, rekao je prošle nedjelje za Tajms Oleksej Danilov, sekretar ukrajinskog Saveta za nacionalnu bezbjednost i odbranu.
Ono što je, međutim, izvjesno je da su, posle mjeseci zastoja, vojne snage ruskog predsjednika Vladimira Putina ponovo na potezu, piše Telegraf. Proteklih nedjelja izveli su napade duž južnog fronta u regionu Zaporožja, u gradu Vuhledar u jugoistočnoj Donjeckoj oblasti, kao i duž pošumljene linije fronta u oblasti Luganska.
Ono što još niko ne zna jeste šta je glavna prijetnja, ali je najveća vjerovatnoća da se to odnosi na regione Donjecka i Luganska. Andrej Černjak iz ukrajinske vojne obavještajne agencije (GUR) rekao je 1. februara da je ruski predsjednik izdao naređenje da se cio Donbas zauzme do marta, što se uklapa u ratne ciljeve koje je Kremlj naveo. U međuvremenu, u centralnom regionu Donjecka, bjesni naporna rovovska bitka za Bahmut, što se čini kao najveća opasnost. Pola godine se činilo da ova moderna 'Bitka kod Verdena' koja je najduža i jedna od najznačajnijih i najkrvavijih bitaka Prvog svjetskog rata na Zapadnom frontu, ne vodi nikuda, dok su jedinice k. zloglasna privatna vojska Vagnera izgubila je stotine, ako ne i hiljade svojih boraca u napadima na grad, koji su bili osuđeni na neuspjeh.
Nova linija odbrane?
Međutim, tokom proteklih mjesec dana, sama činjenica dovođenja ogromnog broja ruskih boraca u to područje počela je da daje rezultate. Ukrajinci su bili primorani na nekoliko taktičkih povlačenja, uključujući i ono iz grada Soledara, koje je na kraju palo u ruske ruke. Od tri puta za snabdijevanje, jedan je presječen, drugi je pod stalnom vatrom, a treći je otvoren, ali takođe skoro neupotrebljiv zbog ruske artiljerije.
Ukrajinski predsjednik je ranije odbacio mogućnost povlačenja. "Niko neće predati Bahmuta. Borićemo se koliko možemo. Bahmut vidimo kao svoju tvrđavu... Ako ubrzamo snabdijevanje oružjem, posebno dalekometnim, ne samo da se nećemo pomjeriti iz Bahmuta, već počećemo da oslobađamo Donbas, koji je okupiran do 2014. godine“, rekao je Zelenski prošlog četvrtka.
Ali mnogi na terenu u Donbasu smatraju da će Ukrajina na kraju morati da se povuče na novu liniju odbrane, baš kao što je uradila kada se prošlog ljeta povukla iz Sjeverodonjecka. Gradić Časiv Jar, posljednja 'stanica' prije samog Bahmuta, ubrzano se prazni - stanovnici bježe prije nego što i njihov grad postane bojno polje.
To bi bio težak udarac za Kijev. Međutim, čak ni hvatanje Bahmuta ne bi nužno dovelo do prodora, ističu zvaničnici u Donbasu. "Ne vjerujem“, odgovorio je Oleksandar Hončarenko, gradonačelnik Kramatorska, najvećeg grada u Donjeckoj oblasti pod kontrolom Ukrajine, na pitanje da li bi gubitak Bahmuta mogao da ugrozi njegov grad. "Kada su Rusi zauzeli Liman prošle godine, bilo je zabrinjavajuće. Između njih i nas je bila samo reka Siverski Donec. U velikoj mjeri, rijeka nas je spasila. Ovo nije slična situacija", rekao je on.
Hončarenko kaže da je njegovo samopouzdanje zasnovano na vjeri u ukrajinske oružane snage, ali da ima i geografske razloge da se osjeća bjezbednim. Kramatorsk i susjedni gradovi Družkivka i Konstantinivka odvojeni su od Bahmuta visoravnima 'utvrđenim' ogromnim grebenima i dolinama. Nema panike u okolini, ni među vojnicima ni među civilima, već samo iščekivanje da će bitka iscrpljivanja možda morati da se premjesti na novu liniju, gdje će se nastaviti uporna odbrana. "Drugog izlaza nema“, kaže Hončarenko. "Jedini način da Putin prestane je da bude poražen“, dodaje on.
Bahmut kao trik, prava nepoznanica je jug
Ipak, Bahmut, na čijoj teritoriji je bio raspoređen veliki broj ukrajinskih vojnika, tenkova i drugih borbenih sredstava, mogao bi da se pokaže kao prava diverzija, odnosno svojevrsna zamka. Američki vojni istraživački centar Institut za proučavanje rata (ISV) izvijestio je prošle nedjelje da će glavni ruski ofanzivni napori biti nešto sjevernije, u oblasti Luganska, u blizini gradova Svatova i Kremin. Ta dva ključna čvorišta su trenutno u ruskim rukama, ali su od jeseni bila meta snažnog ukrajinskog napredovanja. Udar u tom području mogao bi da izbaci Ukrajince iz ravnoteže u manje branjenom području. Ukrajinski oficir sa sjedištem u Harkovu rekao je za Telegraf da su obavještajni podaci pokazali da se Rusi "spremaju“ za ponovnu ofanzivu.
U procjeni koja se poklapa sa predviđanjima ISV-a, on je rekao da će ruske snage vjerovatno napasti sa istoka u pokušaju da povrate svu teritoriju koju su izgubili u ukrajinskoj kontraofanzivi u regionu u septembru. Prvi cilj ovog pritiska bio bi potiskivanje Ukrajinaca sa kritične linije snabdijevanja između Valjukija, malog grada u ruskoj oblasti Belgorod, do Svatova u regionu Luganska. Oni bi zatim pokušali da presijeku autoput između Harkova i Izjuma kako bi spriječili ukrajinske linije snabdevanja Donbasa, rekao je ukrajinski oficir. Međutim, kaže da Rusi nemaju dovoljno snaga da napadnu sam grad Harkov i sumnja da će tako nešto pokušati.
Međutim, van Donbasa postoji mnogo opcija. General Valerij Zalužni, šef ukrajinske vojske, upozorio je još prije Božića da bi Rusi mogli da pokušaju da napadnu Kijev iz Belorusije, kao što su pokušali da urade u februaru prošle godine. Ukrajinski oficir, s druge strane, kaže da ga ne bi iznenadilo da je došlo do napada sjevernije preko granice, možda u Sumskoj oblasti, koja je gotovo svakodnevno izložena prekograničnom granatiranju, ali nije bilo borbama od ruskog povlačenja u martu. "Postoji mnogo mjesta na koja bi mogli da odu“, rekao je on.
Ali prava nepoznanica je na jugu, kako kaže Kiril Mihajlov, nezavisni vojni analitičar iz Kijeva. "Ne mislim da imaju resurse da ponove ofanzivu od 24. februara na svim frontovima. Ali sada imaju dovoljno mobilisanih snaga da ih iskoriste da drže liniju fronta i koncentrišu svoje najiskusnije vojne jedinice na opasnu ofanzivu na jednom području“, ističe Mihajlov. Napadom na južni front, gdje je situacija bila statična tokom većeg dijela rata, Rusi bi iskoristili teren i ugrozili glavne puteve snabdijevanja ukrajinskih snaga u Donbasu. "Tamo dolje je zemlja tenkova“, kaže Mihajlov, misleći na uglavnom široke otvorene prostore crnomorske ravnice. "Međutim, morali bismo da pokrijemo dosta terena. Od sadašnje linije fronta do autoputa od Dnjepra do Donjecka, ima 50 do 60 kilometara.
ISV: Rusima se malo žuri, nemaju resurse
Istovremeno, kako ocjenjuje ISV u svom najnovijem izvještaju od utorka, ruska vojna komanda možda malo žuri da pokrene ofanzivnu operaciju velikih razmjera za osvajanje regiona Donjecka, jer se to planira u nerealnim vremenskim okvirima i vjerovatno bez dovoljne borbene moći. Britansko ministarstvo odbrane ocijenilo je u utorak da je Moskva najvjerovatnije pokušavala da pokrene veliku ofanzivnu operaciju da dođe do administrativnih granica Donjecke oblasti od početka januara, ali da je uspjela da dobije samo nekoliko stotina metara teritorije nedjeljno.
Britansko ministarstvo tako spor ruski tempo pripisuje nedostatku municije i manevarskih jedinica, koje su neophodne za uspješnu i brzu ofanzivu. Britanci napominju da je malo vjerovatno da će Rusija izgraditi borbenu moć neophodnu da bi značajno uticala na ishod rata, dok ruska vojna komanda i dalje zahtijeva nerealno i sveobuhvatno napredovanje.
28. januara, ISV je takođe ocijenio da rusko rukovodstvo možda ponovo planira odlučnu ofanzivu na osnovu pogrešnih pretpostavki o sopstvenim vojnim sposobnostima i da mu vjerovatno nedostaje borbena moć potrebna za održavanje više od jedne velike ofanzivne operacije. ISV je takođe pomno pratio Kremlj, što je signaliziralo pripreme za ofanzivu početkom godine još u decembru, ali je think tank procijenio da bi, s obzirom na vremenske okvire, ruske namjere za brzo i veliko napredovanje mogle da budu osujećene pošto Ukrajina ući će u blatnjavu proljećnu sezonu, koja nije pogodna za manevarsko ratovanje.
Ruski vojni blogeri: Nemojte upasti u zamku velike ofanzive
U međuvremenu, ruski nacionalistički informativni prostor i dalje izražava zabrinutost zbog (ne)sposobnosti Rusije da izvede brzu, višestruku i odlučnu ofanzivnu operaciju u roku. Jedan istaknuti vojni bloger upozorava da ruske snage ne bi trebalo da upadnu u zamku pokušaja da pokrenu brojne ofanzivne operacije kao što su to uradile prošlog proleća, već da se umjesto toga usredsrede na postepeno napredovanje koje bi izazvalo velike gubitke među ukrajinskim snagama, navodi ISV u posljednjem izvještaju.
Vojni bloger je dodao da bi ruska vojna komanda trebalo da se fokusira na zamor ukrajinskih snaga i narušavanje njihove logistike kao prioritet, umjesto na izvođenje frontalnog napada. Drugi vojni bloger vjeruje da Kremlj tek treba da stvori probojne snage i da napusti svoju trenutnu taktiku pokretanja malih, lokalizovanih ofanziva kojima se "rasipaju“ ruske snage da bi "zauzele teritoriju“.